Istraživanje je provedeno u pet županija: Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Istarskoj i Gradu Zagrebu na uzorku od 2300 djece u dobi od 15 do 19 godina.

Rezultati su pokazali da 98 posto djece ima pristup internetu, 93 posto ima pristupa internetu preko mobitela, a 96 posto ima profil na društvenoj mreži facebook.

- U prosjeku imaju 576 prijatelja na facebooku, a poznaju ih u prosjeku 165, što je manje od 30 posto - istaknula je na tribini o prevenciji elektroničkog nasilja nad djecom i primjerima dobre prakse u povodu obilježavanja Međunarodnog dana prevencije zlostavljanja djece Marina Trbus.

Zabrinjavajućim je ocijenila to što roditelji nemaju nadzor nad onim što djeca rade na internetu. Oko 60 posto mladih odgovorilo je da roditelji nemaju nadzor nad onime što rade, a svega 11 posto da imaju u potpunosti.

- Oko 44 posto mladih odgovara da roditelji ne razgovaraju s njima što rade na računalu. Ako sumiramo sodgovorima jednom mjesečno ili rijeđe, doći ćemo do brojke 77 posto roditelja koji ne komuniciraju s mladima što rade na internetu - kazala je.

Trbus poražavajućim smatra i to da na pitanje ograničavaju li roditelji vrijeme na internetu, gotovo 70 posto djece odgovora nikada ili jednom mjesečno ili rijeđe, a upravo time, upozorila je, roditelji pokazuju da ne mare što im djeca rade. Također, 74 posto roditelja ne traži od svoje djece da im pokažu svoje ili tuđe profile.

Vezano za oblike nasilja na internetu koje su doživjeli, 55 posto djevojaka i 26 posto dječaka iskusilo je vrijeđanje na internetu, a 23 posto djevojčica i 13 posto dječaka ukraden je identitet na internetu. Seksualno uznemiravanje na internetu doživjelo je 30 posto djevojaka i 5 posto dječaka.

- Zabrana nije rješenje na način da ih ne puštamo na internet i ograničavamo vrijeme, već ih treba osnažiti i dati im ohrabrujuće poruke - informirani razgovor, ukazati na opasnosti i načine rješavanja problema, osvijestiti o primjerenoj komunikaciji. Nužna je edukacija svih, a posebno roditelja - naglasila je Trbus.

Nikolina Grubišić Požar iz Ministarstva unutarnjih poslova predstavila je aplikaciju "Red Button" namijenjenu svima, ali posebno prilagođenu djeci. Aplikacija omogućuje prijavljivanje sadržaja na internetu za koji sumnjaju da je nezakonit, a odnosi se na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece.

Istaknula je da je tijekom 2014. zaprimljeno 584 prijava, od čega se 564 odnosilo na neprimjeren sadržaj, dok je u 24 slučaja konkretno žrtva prijavila slučaj.

Ipak, broj prijava, naglasila je, nije alarmantan, jer su mnoge duplicirane.

Istaknula je da gotovo 71 posto Hrvata koristi internet, a od toga broja, pola ima facebook profil. Ustvrdila je da slabo koristimo društvene mreže da bismo došli do informacija koje su nam bitne za odgoj i obrazovanje, već za nešto sasvim drugo. Naprednost korištenja društvenih mreža prikazala je podacima Googla prema kojima je Hrvatska zauzela 9. mjesto u svijetu po "googlanju" pojma "porn", a 10. za pojam "seks".

- Naše društvo postaje socijalno neinteligentno, emocionalna inteligencija se ne razvija i definitivno smo mi kao roditelji zakazali u potpunosti - ustvrdila je.

- Roditelji ne trebaju imati tehnološka znanja da bi stvorili odnos povjerenja i da bi znali kako se dijete ponaša u stvarnom i virtualnom svijetu. Ono što se stavi na internet ne može se više nikada skinuti - upozorila je.

Sve prijatelje mora rastužila je vijest da je jučer u Zagrebu iznenada preminuo Mladen Šutej, čuveni moreplovac i jedriličar, autor brojnih knjiga, dokumentarnih serijala i iznad svega čovjek koji je Hrvatima i stanovnicima bivše nam države otkrivao ljepotu, tajanstvenost i dramu plovidbe dalekim morima i oceanima. Napustio nas je u 78. godini života ostavivši za sobom sina Gorana i kći Anu, piše more.hr. 

Zaljubljen u plovidbu i jedrenje u doba kad su se tek rijetki otiskivali u malim jedrilicama na debelo more uspijeva na sve muke doći u posjed deset metarske jedrilice HIR 3 s kojom namjerava preploviti Atlantik. Isprva je to kanio učiniti zajedno s prijateljem Ozrenom Bakračem a kad je ovaj bio poslovno spriječen otisnuo se 1982. godine sam do Karipskih otoka i Floride. Ostao je na tom putu punu godinu dana pobudivši maštu brojnih jedriličara ne bi li mu slijedili put. Nekoliko godina kasnije zajedno s Ozrenom oplovio je čitav svijet – najprije Atlantik, potom Tihi i Indijski ocean te se kroz Crveno more vratio kući. Usput su osvojili Rt Horn postavši prvi hrvatski jedriličari kojima je to uspjelo. Znatnim dijelom te plovidbe s njima je bio ukrcan i televizijski snimatelj Mario Saletto koji je producirao jedan od najprodavanijih dokumentarnih serijala TZV Zagreb Beskrajem svijeta kojeg bez Šuteja ne bi bilo moguće snimiti.

Ranih devedesetih godina Mladen utemeljuje Hrvatski oceanski jedriličarski klub i u vrlo teškim, ratnim okolnostima uspijeva sagraditi Hrvatsku Čigru, s kojom se 1994. godine s posadom sljedbenika uputio u ekspedicijske plovidbe rubovima svijeta od Arktika do Atlantika koje su trajale punih trideset sedam mjeseci. Osam godina potom ponovo se s Čigrom zaputio na plovidbu oko svijeta, ovaj put promotivniju i manje napornu, podijeljenu na 25 etapa na kojoj mu se u različitim fazama pridružilo gotovo dvije stotine jedriličara. O svojim plovidbama objavio je šest knjiga. Mnoge od njih bile su bestseleri među nautičarima.