Article

//www.dalmacijanews.hr/files/56867c45206abc11058b4614/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Kulturni usponi i padovi Splita kroz 2015. godinu

U kulturnom smislu 2015. godina obilježena je značajnim usponima, ali nažalost i padovima stoga smo za vas napravili pregled onih događaja koji su uzburkali strasti, bilo pozitivne ili negativne.

Početak 2015.godine, što se kulturnih, a samim time i glazbenih manifestacija tiče, za neokrunjenu prijestolnicu hrvatske glazbe – Split, započeo je i više nego dobro. U gradu pod Marjanom se po prvi put nakon 22 godine održao najveći događaj domaće glazbene scene, glazbena manifestacija „Porin 2015“ što je ujedno bilo i prvi put da je ta manifestacija otvorena za širu javnost. U Spaladium areni tako su se početkom ožujka okupila najveća imena hrvatske glazbene scene. Osim samoga vrha hrvatskih pjevačkih zvijezda Split su tom prilikom posjetile i neke internacionalne zvijezde, a našao se tu i niz događanja organiziranih po klubovima, izložba, revija dokumentarnih filmova o glazbi i glazbenicima u kinoteci Zlatna vrata, koncerti na Rivi i drugim lokacijama.

Uklonjeno Plavo stablo Vaska Lipovca

Već sljedećeg mjeseca Split je ostao bez umjetničkog djela Vaska Lipovca, odnosno njegove skulpture Plavoga stabla koja se nalazila na početku Vukovarske ulice u Splitu. Skulptura koja se na tom mjestu nalazila od 13.srpnja 2011.godine, kada je obilježeno 80 godina od umjetnikovog rođenja i pet godina od njegove smrti, demontirana je zbog izgradnje obližnjeg trgovačkog centra.

Za umjetničko djelo pronađena je nova lokacija u istoj ulici, ali nešto niže, kraj kioska. No, problem je u tome što je neće biti moguće postaviti dok se trgovački centar ne izgradi, dakle barem još dvije godine.

Kada smo se već dotaknuli Vaska Lipovca i njegovog djela spomenimo i da se njegovih 30-ak djela od studenog ove godine nalaze u stalnom postavu u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zahvaljujući suradnji Udruge VAL i splitskoga Sveučilišta, šira javnost će se na ovaj način upoznati s s Lipovčevim djelima, omogućiti studentima splitskog Sveučilišta da se približe njegovoj umjetnosti, a isto tako pronaći i mjesto za stalni postav umjetničkih djela Vaska Lipovca, kao i pomoći obitelji umjetnika da sačuva njegovu ostavštinu.

 

Split ispao iz utrke za prijestolnicu kulture

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, te sinergija sa susjednim mjestima i gradovima.

Iako su čelni ljudi grada Splita polagali velike nade kako će Grad Split postati Europska prijestolnica kulture za 2020 g, do toga ipak nije došlo. Više od 1700 star grad ispao je iz utrke za tu laskavu titulu,a u drugi krug ušla su četiri hrvatska predstavnika Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek. Ovo je bio velik udarac za kulturnjake grada pod Marjanom koji su sudjelovali u kandidaturi Splita za EPK 2020 godine, a nakon što se gradom proširila vijest kako je Split ispao iz utrke počela su šuškanja kako je ovo bilo i za očekivati jer ni priprema same kandidature nije bila odrađena kako treba.


Split prestigao Zagreb i postao TOP 1 hrvatski grad za život i poslovanje

Iako nije ušao u kandidaturu za prijestolnicu kulture, Split je ipak dokazao da je istinita ona „Per aspera ad astra“ (Preko trnja do zvijezda).

Naime, u izboru za 20 najboljih hrvatskih gradova, među kojima je čak 11 s Jadrana, sudjelovalo je svih 127 hrvatskih gradova, a pobjedu je odnio najlipši grad na svitu. Tri godine ranije, 2012.godine, bilo je samo 6 jadranskih gradova iz čega zaključujemo kako je jug ipak bolji od hrvatskog sjevera. Je li u pitanju turizam koji ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije ne znamo, ali za Split možemo sa sigurnošću reći da ga je turizam potpuno obuzeo, kao i poslovna transformacija kroz koju prolazi stoga ni ne čudi da se baš on našao na Forbesovoj ljestvici grada koji se pokazao jednako dobrim kako za život tako i za poslovanje.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, drži drugo mjesto na listi. Dubrovnik se iz godine u godinu penje na ljestvici, dok su Pula, Bakar i Novigrad stalni gosti na listi. Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na listu dok su s nje ispali Umag i Opatija.

Prvi kip sv.Duje u Splitu

U čast dolaska pape Franje u Sarajevo, u nedjelju, 7. lipnja, svečano je blagoslovljen prvi kip sv. Duje u Splitu. Kip je postavljen na terasu kuće u vlasništvu katedralnog noncula Ivice Brace Crnogorca koja se nalazi uz samu splitsku prvostolnicu.

Spomenik svetog Duje rad je akademske kiparice Ive Dijane Sesartić koja je na njemu radila oko dva mjeseca. Kip svetog Duje visok je 138 centimetara i težak oko 400 kilograma, a isklesan je od bračkog kamena. 

 

Nacionalni kulturni događaj "Tri Grgura"

Svečanim otvorenjem na Puškinovoj poljani u Splitu, ispred spomenika Grguru Ninskom, u lipnju je održana turneja "Tri Grgura", manifestacija koja objedinjuje kulturnu ponudu Splita, Nina i Varaždina, gradova u kojima je postavljen taj spomenik.

Turneja "Tri Grgura" osmišljena je kao nacionalni kulturni događaj i cilj joj je predstavljanje bogate hrvatske kulturne ponude. Programskim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske ova manifestacija objedinjuje tradicionalno i moderno.

Tijekom turneje, koja je trajala do 23. lipnja, publika je među ostalim mogla uživati u nastupima mandolinskog orkestra "Sanctus Domino", tamburaškog sastava "Kavaliri" iz Varaždina, te "Čuvara svirala" iz Splita. Na programu su se našli i Trash film festival u Varaždinu, foto izložba "Ljudi" autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin "Svinje".

Ovom prilikom podsjećamo kako je splitski kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića, a visok je 7,7 metara i najprije je bio postavljen na Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.

Meštrović je izradio manju inačicu izmijenjena stava po kojoj su u bronci izlivena još dva spomenika. Jedan je postavljen u Varaždinu 1931. godine, a drugi u Ninu 1969. godine.

 

Alkarska povorka prvi put u 300 godina preko Rive

U povodu 300. obljetnice Sinjske alke,  6. srpnja u Splitu je održan mimohod alkara gradskim ulicama, a u povorci je sudjelovalo 120 alkara, alkarskih momaka u najsjajnijim odorama i članova limene glazbe te čelnici Sinja i Splita, županije, Crkve i Sveučilišta. Najveći dalmatinski grad mimohodom od zgrade Banovine preko Zapadne obale, Matejuške do sredine Rive gdje se održao centralni program, ovom spektakularnom povorkom  najavio je jubilarnu 300. sinjsku alku te oduševio desetke tisuća turista koji su svjedočili alkarskoj povorci u Splitu.

 

Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu i slučaj Dinko Bogdanić

U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja odnosno ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ostali festivali kao što su Dubrovačke ljetne igre, Filmski festival u Puli, Osorske glazbene večeri, te Varaždinske barokne večeri ostali su na istoj financijskoj razini od prošle godine, pa se može zaključiti da je Splitsko ljeto izgubilo status nacionalnog festivala koji mu osigurava sigurne financije.

Ovoga mjeseca u središtu skandala našao se i v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, Dinko Bogdanić. On je prema riječima balerine Alexandre Bertei na jednoj od proba baleta „Orašar“, vrijeđao niz plesača dok su bili na sceni u kazalištu, ali i u prostorijama za vježbanje. Sv eje kulminiralo kada je dotičnoj balerini Bogdanić doviknuo kako je ''Fucking Rumanian gypsy''(„je**na rumunjska Ciganko“). Bertejeva je to odmah prijavila intendantu Golovku koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija. Incident je potom prijavljen i rumunjskom veleposlanstvu koje je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražilo pojašnjenje. Kada su se strasti malo smirile, Bogdanić se ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio tim izjavama, a Kazališno vijeće splitskog HNK izreklo mu je upozorenje pred otkaz.

Podsjetimo kako je Bogdanić 2004. godine završio na sudu sa zagrebačkom balerinom Nikolinom Bosnar, koja ga je tužila zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nikad kasnije nije uspjela pronaći posao u struci.


Ultra Europe u Splitu proširen na sedam dana

Karte za ovogodišnju Ultru kupljene su u 143 zemlje, odluka da proširimo događanja na sedam dana pokazao se potpunim uspjehom – prodaja karata iz SAD-a, Brazila, Kanade i Australije povećala se za 30 posto, a naši gosti mogli su dulje ostati i uživati u festivalu. Ultra Europe u Splitu pokazao je da ima potencijal biti najveći glazbeni događaj u Europi zahvaljujući i ovogodišnjim brojnim novostima i vrhunskim line-up izvođačima na ukupno četiri stage-a: Main stage za glavne zvijezde, Megastructure, zatim UMF Radio stage te Resistance stage.

Naravno spomenimo i financijske efekte Ultre: brojke od pola milijarde kuna i (očekivanih) najmanje 200 tisuća posjetitelja, prvorazrednog koncertnog događaja koji je ove godine započeo službenim otvorenjem 9. srpnja, tri dana partijanja na Poljudu, yacht regatom do Bola te velikim finalo Ultra Beach partyem na Hvaru, Split je pokazao kako je poprište jedne od najboljih ljetnih zabava na globalnoj razini.

 

Dioklecijan se konačno vratio u svoju palaču

Car Dioklecijan vratio se u svoju palaču nakon 1700 godina izbivanja. Gipsani kip, djelo umjetnika Đanija Martinića, 21. rujna, predstavljen je u trikliniju Etnografskog muzeja, a svoj put kući našao je zahvaljujući Karlu Grencu, čuvaru splitske baštine i utemeljitelju Zaklade Karlo Grenc. 
Dioklecijan je u svojoj palači boravio do 8. listopada, a zanimljivo je da se Dioklecijanov lik do sada u Splitu mogao vidjeti tek na pročelju antičkog vodovoda te na medaljonu u njegovu mauzoleju (kojeg posjetitelji katedrale ipak nemaju priliku vidjeti).

KUDŽ  Filip Dević proslavio svoj 65. rođendan

Velikim svečanim koncertom na pozornici splitskog Kazališta, KUDŽ Filip Dević, 29. studenog,  obilježio je 65 godina neprekidnog djelovanja. Program je započeo Jazz dance sekcijom Kristine Đanić. Lipe Zorja izvele su mlade plesačice i svojim nastupom "šokirale" splitsku publiku.

Nakon prvotnog šoka i iznenađenja, publici su se predstavile sve njegove sekcije. Bili su tu i veterani koji su otplesali dva plesa, muška i ženska klapa, te mješovita klapa koja već dvije godine nije aktivna ali se okupila isključivo za ovu prigodu. Naravno, nastupio je i tamburaško-mandolinski orkestar kao i folklorni ansambl.

Ovom prigodom, članovi iz svih sekcija KUDŽ Filip Dević koji su zabilježili više od pet tisuća koncerata, oprostili su se i od nedavno preminulog koreografa Branka Ljubića.

 

Prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća

Na splitskoj je Rivi, 28. studenog po prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća.

Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom oko fontane na zapadnom dijelu Rive, zajednički su upalili gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar, direktorica Turističke zajednice Splita, Alijana Vukšić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović.

Vidović je tom prilikom podsjetio kako je paljenje adventske svijeće tradicija koja živi u Crkvi već stoljećima ali kako mu je izrazito drago da se sa simbolom svijeće koja predstavlja nadu sada izašlo i na ulice grada kojem želi mir i ljubav.

 

 

hr Fri Jan 01 2016 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/614c38a76f52dfb1378b4599/80
Foto: Maja Prgomet

INTERVJU s Marinom Kaporelom: Ove godine očekuje nas bogata koncertna sezona u Splitu

Hrvatski dom Split najaktivnija je dvorana u Hrvatskoj.

Nova splitska koncertna dvorana u prvoj sezoni djelovanja ostvarila je 55 koncerata s 3000 posjetitelja uživo i 16 000 posjetitelja online, s obzirom na to da su se koncerti prenosili putem YouTube kanala i društvenih stranica. Prije nekoliko dana objavljen je  program za novu koncertnu sezonu 2021./2022. Našim sugrađanima omogućen je upis pretplate za različite tematske cikluse, te brojne druge pogodnosti. Tim povodom razgovaramo s Marinom Kaporelom, ravnateljem Koncertne dvorane – Hrvatski dom Split.

 

1. Kako ocjenjujete proteklu, prvu koncertnu sezonu, osobito zbog činjenice da je Split više od 30 godina čekao koncertnu dvoranu i koncertni ured zadužen za organizaciju glazbenog

života Grada ?

 

Iznimno smo zadovoljni rezultatima protekle koncertne sezone: 55 koncerata s 3000 posjetitelja uživo, te 16 000 online posjetitelja u prijenosima uživo putem kanala YouTube i naših društvenih stranica. Osobito me veseli što su polovinu koncertnih događanja realizirali splitski glazbenici, čime se Hrvatski dom potvrdio i kao dom splitskih glazbenika. Napomenut ću da smo potpisali ugovore o programskoj suradnji s brojnim splitskim udrugama koje djeluju na području glazbene umjetnosti, kako bi se svi kvalitetni sadržaji, koji su se do sada odvijali po raznim neadekvatnim prostorima u gradu, sada mogli odvijati u Hrvatskom domu u Splitu. Grad Split je 30 godina čekao koncertnu dvoranu i sada nakon prve sezone, usprkos tomu što smo kao javna ustanova u kulturi doslovno krenuli od nule, usprkos brojnim pandemijskim ograničenjima, Hrvatski dom Split najaktivnija je dvorana u Hrvatskoj.

 

2. Koji biste koncert izdvojili kao najbolji, najzanimljiviji?

Teško mi je izdvojiti neki od tih 55 koncerata, bilo je tu zaista izvrsnih ostvarenja! Ustanovili smo nagradu Ivo Tijardović za najbolje umjetničko ostvarenje, a nominirani su svi koncerti koji su se odvijali u organizaciji Hrvatskog doma. Tijekom ljeta naše Umjetničko vijeće poslušalo je još jednom sve koncerte te je donijelo odluku da se Godišnja nagrada Ivo Tijardović  za najbolje umjetničko ostvarenje u programu Koncertne dvorane Hrvatskog doma Split u sezoni 2020./2021. dodijeli Katarini Livljanić za program Judita - Biblijska pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića. Program je izveden 20. travnja 2021. u sklopu proslave 500. obljetnice prvotiska Marulićeve Judite.

 

3. Na koncertima je sve manje ljudi, mislite li da je uzrok tomu pandemija ili nezainteresiranost za klasičnu glazbu?

Općenito se u Hrvatskoj i u svijetu danas puno govori o razvoju publike. Moramo biti svjesni da nakon 30 godina čekanja koncertne dvorane nismo na nuli nego smo u svojevrsnom minusu kada govorimo o pitanju razvoja koncertne publike u Splitu. To se osobito odnosi na komornu glazbu tako da smo prvu sezonu i sve što pripremamo u drugoj sezoni shvatili kao alat za razvoj publike. Radi se o različitim ciklusima, s raznim glazbenim sadržajima pod zajedničkim nazivnikom: kvaliteta. Moramo krenuti od najranije dobi, tako smo u novoj sezoni pripremili glazbeni pokaz kojim će po vrlo povoljnoj cijeni učenici i studenti moći kupiti pretplatu i nazočiti koncertima. Također planiramo u suradnji sa splitskim osnovnim i srednjim školama pokrenuti i matineje za djecu i mlade. Ideja je da umjetnik na dan svog koncerta u Hrvatskom domu može održati i manje koncertne forme tijekom jutra na kojima mogu sudjelovati djeca. Mi smo spremni, a vidjet ćemo kako će se stvari razvijati sukladno epidemiološkoj situaciji.



4. U organizaciji Udruge MAG i suorganizaciji Hrvatskog doma Split nedavno je održan 12.

MAGfestival. Koje smo sve izvođače slušali?

Da, od 25. kolovoza do 5. rujna održan je MAGfestival udruge MAG (Mladi akademski glazbenici Split). Svi izvođači su akademski glazbenici rodom ili školovanjem iz Splita, koji su već poznati splitskoj publici. MAG je jedna od udruga s kojima surađujemo, a napomenut ću da smo potpisali i ugovor o nastavnoj bazi, tako da je Hrvatski dom u Splitu kao koncertna dvorana postao nastavna baza splitskog Sveučilišta, posebno Umjetničke akademije u Splitu, odnosno njezina glazbenog odjela. Ovogodišnji MAGfestival bio je posvećen Borisu Papandopulu, u povodu tridesete obljetnice njegove smrti. U sklopu Festivala održano je pet koncerata. Prethodno smo kao programski partneri ugostili poseban pijanistički događaj, Piano Loop festival, također s pet koncertnih večeri. Pozivam sugrađane da posjete i sadržaje naših programskih partnera tijekom nove koncertne sezone.

 

5. Što nas očekuje u novoj koncertnoj sezoni?

U novoj koncertnoj sezoni očekuje nas 36 koncerata. Koncerti su podijeljeni u pet ciklusa s po sedam koncerata: Zlatni ciklus, Baštinski ciklus, Ciklus suvremene glazbe i jazza, Splitski ciklus i Ciklus +.

Glavna odrednica programa je kvaliteta, ali i raznolikost sadržaja: od uglednih solista, programa komorne glazbe, jazza, pa do baštinskih sadržaja i stare glazbe. Prisjetit ćemo se i važnih obljetnica brojnih skladatelja. Izdvojit ću neka od imena: The King’s Singers, Gudački sekstet Berlinske filharmonije, Núria Rial i Edin Karamazov, Zbor Hrvatske radiotelevizije, Ricercar Consort, Papandopulo kvartet, Klasična hrvatska četvorka, Matija Dedić, Simon Trpčeski, Ante Jerkunica i Martina Filjak, Lovre Marušić, Međunarodni orkestar harmonikaša, Zoran Velić itd. Pripremili smo brojne pogodnosti za naše sugrađane, posebno za umirovljenike, studente i đake. Već sam rekao da će studenti i đaci moći kupiti glazbeni pokaz kojim će moći prisustvovati svim događanjima u sezoni. Od 6. rujna  na samoj lokaciji Hrvatskog doma Split, Tončićeva 1 u prizemlju otvorena je blagajna i info pult gdje se mogu dobiti sve informacije i obaviti upis pretplate. Radno vrijeme je od 9 do 12 sati i od 16 do 20 sati radnim danom a subotom od 9 do 12 sati. Također, sve ove pretplate, kombinacije ili ulaznice za pojedine koncerte mogu se kupiti online ili u sustavu Adria ticketa. Aktivni smo i na našoj web stranici i društvenim mrežama gdje su također dostupne sve informacije. Na kraju pozivam sve naše sugrađane da nam se pridruže na ovom glazbenom putovanju - jer glazba povezuje!

 






hr Thu Sep 23 2021 10:21:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/614c2f976f52df77338b4750/80

Druga večer Pričigina: od orjunaša do (anti)koruptivnih priča

Nakon vlaških priča, pred publiku Ljetnog kina Bačvice u 21:15 izlazi neponovljivi Gibonni kojeg u autorskoj večeri Svi moji punti moderira Ivo Anić.
U Ljetnom kinu Bačvice nastavio se sinoć program 14. Pričigina. S početkom u 19.30 svoje su priče na temu Književna pera u službi stranih i domaćih režima pričali Saša Ljubičić, Zlatko Gall, Andrea Topić, Silvana Uzinić i Dragan Bursać, uz moderaciju umjetničkog direktora festivala, Nebojše Lujanovića. Apsolutno oduševljene publike izazvala je Silvana Uzinić s izvanrednom pričom na temu sveprisutnih i svepopularnih influencera.

Ništa manje ovacija nije dobila ni Andrea Topić, pričajući o Sorosu, plaćenicima, Clintu Eastwoodu i kako je postala skojevka i orjunašica, a nije zaostajao ni muški dio, pogotovo je zapaženo prošlo prvo gostovanje (i vatreno pričiginsko krštenje) banjalučkog kolumnista i novinara Dragana Bursaća.

Večer je nastavljena gostovanjem prijatelja i kolega iz Slovenije na temu "Dežela priča" (u organizaciji Založbe GOGA iz Novoga Mesta) u kojem su o (anti)korupciji pričali Ivana Djilas, Jedrt Maležić i Vlado Kreslin, uz moderaciju Jedrt Jež Furlan. Usprkos sitnim jezičnim barijerima, publika se od srca smijala sjajnim pričama i velikim aplauzom ispratila goste iz susjedstva.

Program u Ljetnom kinu Bačvice nastavlja se i danas kada nas očekuje tradicionalno najpopularnija i najomiljenija pričiginska tema – Vlaške priče: U nas je tako običaj, o čemu pričaju Jure Divić (fotograf i književnik, Vrgorac), Marijan Grbavac (glumac amater, Proložac), Ljubomir Gudelj (arheolog i glazbenik, Imotska poljica), Nikola Kujundžić (umirovljeni dekan farmacije u Zagrebu), Vedran Kukavica (novinar, Vinjani Gornji) i Joško Marušić (umirovljeni karikaturist, Katuni). 

Temu moderira Mladen Vuković. Nakon vlaških priča, pred publiku Ljetnog kina Bačvice u 21:15 izlazi neponovljivi Gibonni kojeg u autorskoj večeri Svi moji punti moderira Ivo Anić.

Za sve one koji nisu uspjeli kupiti karte za Ljetno kino Bačvice, Pričigin možete pratiti uživo preko linka


hr Thu Sep 23 2021 09:41:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/614b7e2a6f52df81378b457e/80
Foto: Pixabay

Opekline od sunca: Uzrok, simptomi i kada se morate obratiti doktoru?

Osim uobičajene pojave crvenila i ljuštenja kože, koje nam se često ne čini kao opasna stvar, dugotrajne posljedice opeklina od sunca mogu biti pogubne.

Mnoge osobe žele postići tamniju put preko ljeta, no obično zanemaruju opasnosti koje mogu dobiti sunčanjem.

Premda sunce može imati i dobrobiti na našu kožu, opekline od sunca su jedan od prvih znakova da je došlo do oštećenja. Ta oštećenja nastaju zbog djelovanja opasnih UV zraka, a mogu uzrokovati nastanak raka kože.

Zašto su opekline od sunca opasne?

Opekline od sunca mogu oštetiti kožu na više načina. Osim uobičajene pojave crvenila i ljuštenja kože, koje nam se često ne čini kao opasna stvar, dugotrajne posljedice opeklina od sunca mogu biti pogubne.

Do opeklina od sunca dolazi zbog djelovanja štetnih UV zraka koje mogu probijati prvi sloj kože, epidermis te utjecati na dermis u kojem se nalaze krvne žile i živci. Opekline od sunca uzrokuje djelovanje UV radijacije na kožu i borbe tijela da to djelovanje smanji. Osobe s većom razinom melanina koje su obično tamnije puti rjeđe dožive opekline od sunca, no to ne znači da se njihova koža nije oštetila.

Posljedice opeklina od sunca

Najčešće osobe svjetlije puti budu te koje brzo dobiju opekline od sunca, a razlog za to je stanično oštećenje gornje dijela kože te manja količina melanina koja bi je zaštitila.

Opekline mogu biti slabije ili snažnije uz dodatne teške simptome. Jedan od najčešćih simptoma je guljenje kože koje ukazuje da je došlo do oštećenja te da se organizam rješava odumrlih stanica koje je sunce uništilo.

Ovo su još neke posljedice do kojih mogu dovesti opekline od sunca:

– otekline kože, rane na koži
– povišena tjelesna temperatura i toplina kože
– osjećaj slabosti tijela
– osjećaj žmaraca, zimica
– mučnina, vrtoglavica, glavobolja
– opća slabost
– svrbež kože i bol na dodir
– razvijanje alergije na sunce i kožnih infekcija
– kronične promjene na koži
– rak kože

Opekline na koži se mogu pojaviti odmah nakon izlaganja suncu ili tek nakon nekoliko sati pa ih možemo primijetiti tek nakon što se maknemo sa sunca. One mogu biti intenzivne ili slabije, a mogu se pojaviti na svim dijelovima kože, a češće će biti na tanjim dijelovima kože. Opekline obično prolaze same od sebe uz dodatno hidriranje kože, no postoje i situacije kada je nužno obratiti se liječniku.

Opasne opekline od sunca koje zahtijevaju liječničku intervenciju su pojava rana i žuljeva na većem području kože ili na licu, rukama ili genitalijama, otekline na većim područjima kože, pojava znakova infekcija poput boli i otvorenih rana. Pomoć kod oteklina od sunca potrebno je zatražiti ako se same od sebe ne povuku u nekoliko dana te ako se pojavljuju jaka vrtoglavica, slabost ili jaka dehidracija.

Kako liječiti opekline nakon sunčanja?

S obzirom na to da su rizici koje uzrokuju opekline od sunca veći ako se opekline ponavljaju, posebice kod osoba svjetlije puti. Istraživanja pokazuju da UV zrake koje često dolaze u dodir s kožom mogu uzrokovati izmjenu gena za suzbijanje tumora i time daju ozlijeđenim stanicama manje šanse za oporavak prije nego se pretvore u rak kože. Ne smije se niti zaboraviti činjenica da doživljavanje samo jedne opekline od sunca za duplo povećava šanse za razvoj melanoma.

No, kada se one već dogode, potrebno ih je liječiti i to čim prije. Ovo su neki od načina kako se mogu liječiti opekline od sunca:

– brzo reagirajte kako biste ohladili kožu, ali nemojte to činiti previše naglo – kožu hladite vodom, i odmah se maknite sa sunca i po mogućnosti ga izbjegavajte dok god opekline na koži postoje
– dodatno navlažite kožu dok je još vlažna uz pomoć prirodnih losiona, aloe verom ili drugim proizvodima, no pazite da ne sadrže parfeme i druge štetne kemikalije
– u težim slučajevima koristite nesteroidne protuupalne lijekove uz savjet liječnika
– nemojte dehidrirati i pijte mnogo tekućine
– posjetite liječnika

Opekline od sunca se mogu spriječiti uz par jednostavnih koraka – izbjegavanje sunca u periodu od 10 do 16 sati, korištenjem kreme za sunčanje, uzimanjem pauze od sunčanja, nošenjem pokrivala za glavu i tijelo te sunčanih naočala, piše N1.

hr Wed Sep 22 2021 21:04:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5f3e9818daf72d40758b4591/80
Foto: Ilustracija

Pretjerano izlaganje suncu: Koje bolesti uzrokuje i kako ga točno smanjiti?

Dobro je poznato kako pretjerano izlaganje suncu nije dobro za našu kožu jer može izazvati brojne kožne bolesti ili najgore – rak kože.

Rak kože je nekontrolirani rast kožnih stanica koji nastaje oštećenjem DNK, a koje je najčešće uzrokovano ultravioletnim zračenjem iz sunčevih zraka.

Sunčeve zrake mogu izazvati oštećenja i melanom, najzloćudniji tumor kože. Iako mnogi smatraju kako melanomi nastaju iz madeža ili prethodnih promjena kože, ne mora biti tako. Pretjerano izlaganje suncu može izazvati dugoročne promjene na koži koje u početku ne moraju pokazivati simptome, zbog čega se tumori kože obično otkrivaju u uznapredovalom stadiju.

Zašto je pretjerano izlaganje suncu opasno?

Štetan utjecaj sunca na kožu posebno je izražen kod određenih skupina ljudi kojima se preporučuje izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu. Među njima su osobe svjetlije puti, osobe koje imaju brojne madeže, osobe koje su često imale opekline od sunca, osobe kod kojih netko u obitelji ima rak kože te one koje primaju imunosupresijsku terapiju.

Pretjerano izlaganje suncu stvara oštećenja na koži zbog UV zraka koje nisu vidljive, ali mogu prolaziti kroz kožu. Važno je znati kako UV zrake kod pretjeranog izlaganja suncu imaju utjecaj i na unutarnje slojeve kože, ne samo epidermis već i dermis u kojem se nalaze živci i krvne žile.

Epidermis kao gornji sloj kože je nešto čvršći kod osoba tamnije puti jer one imaju veću količinu melanina što je razlog zašto osobe bijele puti lakše pocrvene na suncu. Do tamnjenja kože na suncu dolazi kada se naše tijelo bori protiv UV zraka.

Prikaz oštećenja koje stvaraju UV zrake na unutarnji sloj kože je crvenilo kože kod kojeg obično kažemo da je netko „izgorio na suncu“. Pretjerano izlaganje suncu može izazvati crvenilo, a to znači da je došlo do umiranja ili oštećenja stanica kože.

Ovo su očiti znakovi da ste se pretjerano izlagali suncu:

– crvenilo kože koje se može dogoditi prilikom izlaganja suncu ili nakon nekoliko sati
– toplina kože
– manje otekline na koži
– ježenje kože
– bol kože na dodir
– svrbež kože i nastanak rana na koži
– suhoća kože i kasnije ljuštenje kože

Osim crvenila kože koje uništava stanice, postoje i drugi razlozi zašto pretjerano izlaganje suncu nije dobro za naše tijelo i cjelokupno zdravlje. Iako sunce ima i dobrobiti za našu kožu, one se mogu iskoristiti samo ako nije došlo do pretjeranog izlaganja.

Osim što sunce može izazvati rak kože, ovo su još neki od problema koje može izazvati sunce:

– prerano starenje – sunce izazva starenje kože, a osnovni znakovi su brža pojava bora, smežurana koža te tamne mrlje na koži
– oslabljivanje imunološkog sistema – ako dopuštate prekomjerno izlaganje suncu i ako često izgorite na suncu, bijele krvne stanice se bore kako bi što prije oporavile dio kože koji je izgorio, a to smanjuje njihovu sposobnost da se bore protiv drugih problema u organizmu
– oštećenje vida – UV zrake mogu negativno utjecati na tkivo u našim očima te oštetiti rožnicu što može uzrokovati mutan vid, a s vremenom i kataraktu oka
– promjene kože – osim raka kože, pretjerano izlaganje suncu može potaknuti stvaranje sunčevih pjega, madeža i mrlja na koži koje se s vremenom mogu pretvoriti u rak kože

Kako smanjiti pretjerano izlaganje suncu?

Ako niste sigurni što bi bilo pretjerano izlaganje suncu, riječ je o boravku na direktnoj i indirektnoj sunčevoj svjetlosti duže od 30 minuta. Osim što crvenilo kože nakon sunčanja može pokazati da ste se prekomjerno izložili UV zrakama, toplina kože i osjećaj žeđi su već kasni znakovi da je vrijeme da se maknete u hlad.

S uništavanjem ozona sunčeve zrake imaju sve štetniji utjecaj na našu kožu, a tako i cijeli organizam zbog čega je vrlo važno znati kako smanjiti pretjerano izlaganje suncu. Neki od savjeta su da se izbjegava direktno izlaganje suncu u periodu od 10 sati ujutro do 16 sati popodne, posebno kod osoba svjetlijih puti i djece.

Osim toga, preporučuje se korištenje kapa i drugih pokrivala za glavu kao i sunčanih naočala koje će smanjiti utjecaj UV zraka na najosjetljivija područja. Osobama svjetlije puti se preporučuje čak i nošenje prekrivala za tijelo kako ne bi došlo do crvenjenja.

Korištenje kreme za sunčanje je nužno čak i kada niste direktno izloženi suncu i to ne samo ljeti. Sunčeve UV zrake vrlo su jake i u drugim godišnjim dobima, ali i kada se nama čini da je oblačno. Krema za sunčanje bi trebala imati barem SPF 15 za tijelo i SPF 30 za lice te bi se trebala nanijeti 30 minuta prije izlaska na sunce, a nakon kupanja i znojenja ponovno nanositi. Preporučuje se ponovno nanošenje krema svakih dva sata.

Uzimajte pauze za vrijeme boravka na suncu kako bi se tijelo ohladilo. U tom periodu obavezno popijte vode ili druge tekućine koja ne dehidrira, dakle ne kavu, jer s grijanjem tijela vaš organizam polako može dehidrirati.

hr Wed Sep 22 2021 15:32:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .