Article

//www.dalmacijanews.hr/files/56867c45206abc11058b4614/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Kulturni usponi i padovi Splita kroz 2015. godinu

U kulturnom smislu 2015. godina obilježena je značajnim usponima, ali nažalost i padovima stoga smo za vas napravili pregled onih događaja koji su uzburkali strasti, bilo pozitivne ili negativne.

Početak 2015.godine, što se kulturnih, a samim time i glazbenih manifestacija tiče, za neokrunjenu prijestolnicu hrvatske glazbe – Split, započeo je i više nego dobro. U gradu pod Marjanom se po prvi put nakon 22 godine održao najveći događaj domaće glazbene scene, glazbena manifestacija „Porin 2015“ što je ujedno bilo i prvi put da je ta manifestacija otvorena za širu javnost. U Spaladium areni tako su se početkom ožujka okupila najveća imena hrvatske glazbene scene. Osim samoga vrha hrvatskih pjevačkih zvijezda Split su tom prilikom posjetile i neke internacionalne zvijezde, a našao se tu i niz događanja organiziranih po klubovima, izložba, revija dokumentarnih filmova o glazbi i glazbenicima u kinoteci Zlatna vrata, koncerti na Rivi i drugim lokacijama.

Uklonjeno Plavo stablo Vaska Lipovca

Već sljedećeg mjeseca Split je ostao bez umjetničkog djela Vaska Lipovca, odnosno njegove skulpture Plavoga stabla koja se nalazila na početku Vukovarske ulice u Splitu. Skulptura koja se na tom mjestu nalazila od 13.srpnja 2011.godine, kada je obilježeno 80 godina od umjetnikovog rođenja i pet godina od njegove smrti, demontirana je zbog izgradnje obližnjeg trgovačkog centra.

Za umjetničko djelo pronađena je nova lokacija u istoj ulici, ali nešto niže, kraj kioska. No, problem je u tome što je neće biti moguće postaviti dok se trgovački centar ne izgradi, dakle barem još dvije godine.

Kada smo se već dotaknuli Vaska Lipovca i njegovog djela spomenimo i da se njegovih 30-ak djela od studenog ove godine nalaze u stalnom postavu u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zahvaljujući suradnji Udruge VAL i splitskoga Sveučilišta, šira javnost će se na ovaj način upoznati s s Lipovčevim djelima, omogućiti studentima splitskog Sveučilišta da se približe njegovoj umjetnosti, a isto tako pronaći i mjesto za stalni postav umjetničkih djela Vaska Lipovca, kao i pomoći obitelji umjetnika da sačuva njegovu ostavštinu.

 

Split ispao iz utrke za prijestolnicu kulture

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, te sinergija sa susjednim mjestima i gradovima.

Iako su čelni ljudi grada Splita polagali velike nade kako će Grad Split postati Europska prijestolnica kulture za 2020 g, do toga ipak nije došlo. Više od 1700 star grad ispao je iz utrke za tu laskavu titulu,a u drugi krug ušla su četiri hrvatska predstavnika Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek. Ovo je bio velik udarac za kulturnjake grada pod Marjanom koji su sudjelovali u kandidaturi Splita za EPK 2020 godine, a nakon što se gradom proširila vijest kako je Split ispao iz utrke počela su šuškanja kako je ovo bilo i za očekivati jer ni priprema same kandidature nije bila odrađena kako treba.


Split prestigao Zagreb i postao TOP 1 hrvatski grad za život i poslovanje

Iako nije ušao u kandidaturu za prijestolnicu kulture, Split je ipak dokazao da je istinita ona „Per aspera ad astra“ (Preko trnja do zvijezda).

Naime, u izboru za 20 najboljih hrvatskih gradova, među kojima je čak 11 s Jadrana, sudjelovalo je svih 127 hrvatskih gradova, a pobjedu je odnio najlipši grad na svitu. Tri godine ranije, 2012.godine, bilo je samo 6 jadranskih gradova iz čega zaključujemo kako je jug ipak bolji od hrvatskog sjevera. Je li u pitanju turizam koji ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije ne znamo, ali za Split možemo sa sigurnošću reći da ga je turizam potpuno obuzeo, kao i poslovna transformacija kroz koju prolazi stoga ni ne čudi da se baš on našao na Forbesovoj ljestvici grada koji se pokazao jednako dobrim kako za život tako i za poslovanje.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, drži drugo mjesto na listi. Dubrovnik se iz godine u godinu penje na ljestvici, dok su Pula, Bakar i Novigrad stalni gosti na listi. Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na listu dok su s nje ispali Umag i Opatija.

Prvi kip sv.Duje u Splitu

U čast dolaska pape Franje u Sarajevo, u nedjelju, 7. lipnja, svečano je blagoslovljen prvi kip sv. Duje u Splitu. Kip je postavljen na terasu kuće u vlasništvu katedralnog noncula Ivice Brace Crnogorca koja se nalazi uz samu splitsku prvostolnicu.

Spomenik svetog Duje rad je akademske kiparice Ive Dijane Sesartić koja je na njemu radila oko dva mjeseca. Kip svetog Duje visok je 138 centimetara i težak oko 400 kilograma, a isklesan je od bračkog kamena. 

 

Nacionalni kulturni događaj "Tri Grgura"

Svečanim otvorenjem na Puškinovoj poljani u Splitu, ispred spomenika Grguru Ninskom, u lipnju je održana turneja "Tri Grgura", manifestacija koja objedinjuje kulturnu ponudu Splita, Nina i Varaždina, gradova u kojima je postavljen taj spomenik.

Turneja "Tri Grgura" osmišljena je kao nacionalni kulturni događaj i cilj joj je predstavljanje bogate hrvatske kulturne ponude. Programskim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske ova manifestacija objedinjuje tradicionalno i moderno.

Tijekom turneje, koja je trajala do 23. lipnja, publika je među ostalim mogla uživati u nastupima mandolinskog orkestra "Sanctus Domino", tamburaškog sastava "Kavaliri" iz Varaždina, te "Čuvara svirala" iz Splita. Na programu su se našli i Trash film festival u Varaždinu, foto izložba "Ljudi" autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin "Svinje".

Ovom prilikom podsjećamo kako je splitski kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića, a visok je 7,7 metara i najprije je bio postavljen na Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.

Meštrović je izradio manju inačicu izmijenjena stava po kojoj su u bronci izlivena još dva spomenika. Jedan je postavljen u Varaždinu 1931. godine, a drugi u Ninu 1969. godine.

 

Alkarska povorka prvi put u 300 godina preko Rive

U povodu 300. obljetnice Sinjske alke,  6. srpnja u Splitu je održan mimohod alkara gradskim ulicama, a u povorci je sudjelovalo 120 alkara, alkarskih momaka u najsjajnijim odorama i članova limene glazbe te čelnici Sinja i Splita, županije, Crkve i Sveučilišta. Najveći dalmatinski grad mimohodom od zgrade Banovine preko Zapadne obale, Matejuške do sredine Rive gdje se održao centralni program, ovom spektakularnom povorkom  najavio je jubilarnu 300. sinjsku alku te oduševio desetke tisuća turista koji su svjedočili alkarskoj povorci u Splitu.

 

Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu i slučaj Dinko Bogdanić

U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja odnosno ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ostali festivali kao što su Dubrovačke ljetne igre, Filmski festival u Puli, Osorske glazbene večeri, te Varaždinske barokne večeri ostali su na istoj financijskoj razini od prošle godine, pa se može zaključiti da je Splitsko ljeto izgubilo status nacionalnog festivala koji mu osigurava sigurne financije.

Ovoga mjeseca u središtu skandala našao se i v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, Dinko Bogdanić. On je prema riječima balerine Alexandre Bertei na jednoj od proba baleta „Orašar“, vrijeđao niz plesača dok su bili na sceni u kazalištu, ali i u prostorijama za vježbanje. Sv eje kulminiralo kada je dotičnoj balerini Bogdanić doviknuo kako je ''Fucking Rumanian gypsy''(„je**na rumunjska Ciganko“). Bertejeva je to odmah prijavila intendantu Golovku koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija. Incident je potom prijavljen i rumunjskom veleposlanstvu koje je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražilo pojašnjenje. Kada su se strasti malo smirile, Bogdanić se ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio tim izjavama, a Kazališno vijeće splitskog HNK izreklo mu je upozorenje pred otkaz.

Podsjetimo kako je Bogdanić 2004. godine završio na sudu sa zagrebačkom balerinom Nikolinom Bosnar, koja ga je tužila zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nikad kasnije nije uspjela pronaći posao u struci.


Ultra Europe u Splitu proširen na sedam dana

Karte za ovogodišnju Ultru kupljene su u 143 zemlje, odluka da proširimo događanja na sedam dana pokazao se potpunim uspjehom – prodaja karata iz SAD-a, Brazila, Kanade i Australije povećala se za 30 posto, a naši gosti mogli su dulje ostati i uživati u festivalu. Ultra Europe u Splitu pokazao je da ima potencijal biti najveći glazbeni događaj u Europi zahvaljujući i ovogodišnjim brojnim novostima i vrhunskim line-up izvođačima na ukupno četiri stage-a: Main stage za glavne zvijezde, Megastructure, zatim UMF Radio stage te Resistance stage.

Naravno spomenimo i financijske efekte Ultre: brojke od pola milijarde kuna i (očekivanih) najmanje 200 tisuća posjetitelja, prvorazrednog koncertnog događaja koji je ove godine započeo službenim otvorenjem 9. srpnja, tri dana partijanja na Poljudu, yacht regatom do Bola te velikim finalo Ultra Beach partyem na Hvaru, Split je pokazao kako je poprište jedne od najboljih ljetnih zabava na globalnoj razini.

 

Dioklecijan se konačno vratio u svoju palaču

Car Dioklecijan vratio se u svoju palaču nakon 1700 godina izbivanja. Gipsani kip, djelo umjetnika Đanija Martinića, 21. rujna, predstavljen je u trikliniju Etnografskog muzeja, a svoj put kući našao je zahvaljujući Karlu Grencu, čuvaru splitske baštine i utemeljitelju Zaklade Karlo Grenc. 
Dioklecijan je u svojoj palači boravio do 8. listopada, a zanimljivo je da se Dioklecijanov lik do sada u Splitu mogao vidjeti tek na pročelju antičkog vodovoda te na medaljonu u njegovu mauzoleju (kojeg posjetitelji katedrale ipak nemaju priliku vidjeti).

KUDŽ  Filip Dević proslavio svoj 65. rođendan

Velikim svečanim koncertom na pozornici splitskog Kazališta, KUDŽ Filip Dević, 29. studenog,  obilježio je 65 godina neprekidnog djelovanja. Program je započeo Jazz dance sekcijom Kristine Đanić. Lipe Zorja izvele su mlade plesačice i svojim nastupom "šokirale" splitsku publiku.

Nakon prvotnog šoka i iznenađenja, publici su se predstavile sve njegove sekcije. Bili su tu i veterani koji su otplesali dva plesa, muška i ženska klapa, te mješovita klapa koja već dvije godine nije aktivna ali se okupila isključivo za ovu prigodu. Naravno, nastupio je i tamburaško-mandolinski orkestar kao i folklorni ansambl.

Ovom prigodom, članovi iz svih sekcija KUDŽ Filip Dević koji su zabilježili više od pet tisuća koncerata, oprostili su se i od nedavno preminulog koreografa Branka Ljubića.

 

Prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća

Na splitskoj je Rivi, 28. studenog po prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća.

Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom oko fontane na zapadnom dijelu Rive, zajednički su upalili gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar, direktorica Turističke zajednice Splita, Alijana Vukšić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović.

Vidović je tom prilikom podsjetio kako je paljenje adventske svijeće tradicija koja živi u Crkvi već stoljećima ali kako mu je izrazito drago da se sa simbolom svijeće koja predstavlja nadu sada izašlo i na ulice grada kojem želi mir i ljubav.

 

 

hr Fri Jan 01 2016 14:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/54c545b5486f9f6e0f8b4cc5/80

Evo kako prepoznati radi li se o alergiji ili COVID-u

Zbog sličnosti koronavirusa i alergija, mnogi su se našli u neugodnim situacijama
Istodobno možete imati alergiju i biti zaraženi COVID-om, ističu alergolozi. No, kod alergija ipak postoji jedna bitna razlika.

- Nema temperature, nema bolova u mišićima, bolova u zglobovima što se veže inače uz infekcije, a poglavito uz COVID, objašnjava doc. dr. sc. Višnja Prus, voditeljica Zavoda za reumatologiju, kliničku imunologiju i alergologiju KBC-a Osijek za HRT.

Zbog sličnosti koronavirusa i alergija, mnogi su se našli u neugodnim situacijama

- U javnom prijevozu i u školi bude malo čudnijih pogleda, ali profesori imaju razumijevanja ako se izjasnimo. Mislim da treba pričati više o tome kako je zapravo svim astmatičarima i alergičarima svakodnevica puhanje nosa i kašalj, smatra Lucija Alilović.

Bit će im to svakodnevica i idućih dana zbog cvjetanja breza. Klinička bi slika, savjetuje dr. Prus, mogla biti blaža nosite li masku. Tako ćete smanjiti unošenje snažnih alergena u sluznicu nosa, a možda i koronavirusa, javlja HRT.
hr Sun Apr 18 2021 14:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5da6c3f829111c9fb48b465c/80
Foto: Canva

Česte greške kod pranja rublja: Previše deterdženta, nepravilno stavljanje rublja u perilicu...

Višak pjene može zadržati prljavštinu s odjeće i zadržati je na područjima s kojih se neće isprati, poput ispod ovratnika

Ako želite izbjeći neugodan miris ručnika, ukloniti mrlje ili ostvariti snježnu bjelinu i svježinu rublja, izbjegavajte ovih 12 najčešćih grašaka, piše Real Simple. Potom dobro očistite perilicu nakon pranja i držite je u dobroj formi kako bi sljedeći put vaše rublje zasjalo.

1. Prečvrsto trljate mrlje

To može pogoršati mrlju i čak istrošiti tkaninu. Umjesto toga, budite nježni i tretirajte mrlju što prije. Imajte na umu da što manje vremena protekne od njezina nastanka do čišćenja, to ćete više uspjeha imati. I uvijek koristite bijelu krpu kako se boje ne bi mogle prenijeti, a mrlju nježno mažite umjesto da je žustro trljate kako biste zadržali prljavštinu na površini i ne dopustili joj da se upije dublje u vlakna, pišu 24sata.

2. Koristite previše deterdženta

Višak pjene može zadržati prljavštinu s odjeće i zadržati je na područjima s kojih se neće isprati, poput ispod ovratnika. To vodi do nakupljanja bakterija. Radije iskoristite samo polovinu količine deterdženta koju obično stavljate, a zatim je postupno povećavajte ako odjeća ne izlazi onako čista kao što biste željeli. Iznimka je ako imate tvrdu vodu. U tom slučaju možda će vam trebati više deterdženta nego što koristite. Provjerite preporuku za tvrdu vodu na pakiranju u uputama deterdženta.

3. Nepravilno punite mašinu

Kada koristite ladicu za tekući deterdžent, najprije punite tekući deterdžent, zatim omekšivač i na kraju odjeću, zar ne? Ne. Ovaj protokol iz prošlosti trebao je spriječiti ostatke mrlja na tkanini i u perilici. No moderni deterdženti ne sadrže fosfate i nisu štetni za odjeću kao što su bile stare formule.

Sve dok ne koristite izbjeljivač, nemojte dodavati odjeću nakon tekućeg deterdženta. Umjesto toga najprije stavite odjeću, zatim deterdžent i potom omekšivač.

4. Perete rublje namijenjeno za kemijsko čišćenje

Ovo nije nužno greška. Većina predmeta na kojima stoji oznaka "kemijsko čišćenje" mogu se ručno prati i sušiti na zraku. To uključuje prirodna vlakna, poput platna i svile.
Ako planirate takvo rublje prati u perilici, najprije provjerite postojanost boja. Navlažite pamučnu krpu blagim deterdžentom i natapkajte je na skriveni šav kako biste vidjeli hoće li se javiti reakcija. Ako je nema, namočite odjeću u mlaku vodu s deterdžentom, isperite i odmah smotajte u ručnik da izvuče vlagu. Ipak, imajte na umu da za kožu, antilop, svilu i stvari sa ukrasima ipak valja otići do kemijske čistionice.

5. Ne zatvarate zatvarače do kraja

Metalni zubi zatvarača mogu uhvatiti nježnu tkaninu odjeće koja se pere u istom bubnju. Rješenje je jednostavno. Pripazite da povučete patentne zatvarače do kraja prije nego što odjeću stavite na pranje. Za posebno osjetljivu odjeću osigurajte dodatnu zaštitu tako što ćete je prati u vrećicama za pranje.

6. Perete zakopčane košulje

To se čini dobrom idejom, ali može rezultirati stiskanjem rupica na gumbima i iskakanjem gumba te neravnim spojem dvije strane. Odvojite vrijeme i otkopčajte odjeću prije stavljanja u perilicu.

7. Pretjerujete sa izbjeljivačem

Prije nego što posegnete za izbjeljivačem dvaput razmislite. Zapravo nije potreban da biste se riješili mrlja poput krvi, znoja i suza. Puno je prirodnije rješenje ako ubacite Bacite zamrljane čarape, majice i donje rublje u veliku posudu vode s nekoliko kriški limuna i pustite prokuhate ih nekoliko minuta, pišu 24sata.
hr Sun Apr 18 2021 13:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60770cd26f52df74318b45ba/80
Foto: Pixabay

Sunce na tanjuru: Pet namirnica koje je ovih dana posebno korisno konzumirati

Iako, istina, većina našeg vitamina D dolazi od sunca, a ne od hrane, svaka pomoć u ovim trenucima kada smo više u našim kućama dobro će doći.

Važan nutrijent koji naše tijelo treba kako bi normalno funkcioniralo jest vitamin D3.

Na sam spomen tog vitamina na pamet padne sunce jer ga naše tijelo u najvećim količinama dobiva upravo od sunčevih zraka.

Kada su u pitanju njegove koristi, najčešće ga se povezuje s održavanjem zdravlja koštano-mišićnog sustava, ali njegova svojstva sežu mnogo dalje.

Važan je u modulaciji rasta stanica, u funkciji živaca, mišića i mozga, riziku od nekih neuroloških bolesti, smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti, zaštiti od upalnih zbivanja, kao i općenito smanjenju smrtnosti.

Također, vitamin D koji se uzima u obliku dodataka prehrani koristan je kod autoimunih i onkoloških bolesnika.

Najvažniji izvor vitamina D zasigurno je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeva svjetla. Međutim, postoje i namirnice koje su bogate tim vitaminom, a neke od njih donosimo u nastavku.

Iako, istina, većina našeg vitamina D dolazi od sunca, a ne od hrane, svaka pomoć u ovim trenucima kada smo više u našim kućama dobro će doći.

1. Riba

Na popisu riba bogatih vitaminom D su tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa i losos.

2. Konzervirana tuna

I ova opcija nije loša, a mnogi ljudi vole konzerviranu tunu zbog njezina okusa i jednostavnih metoda skladištenja.

Također, jeftinija je od svježe ribe.

3. Žumanjak

Za ljude koji ne jedu ribu, korisna informacija je da morski plodovi nisu jedini izvor vitamina D.

Jedna opcija su jaja. Bjelanjak je bogat bjelančevinama, a masnoće, minerali i vitamini nalaze se uglavnom u žumanjku.

4. Gljive

Kao i ljudi, i gljive sintetiziraju vitamin D kada su izložene UV svjetlu. Izuzev obogaćene hrane, one su jedini dobar biljni izvor ovog vitamina.

Međutim, bitno je znati da gljive proizvode vitamin D2, dok životinje proizvode vitamin D3, a iako i D2 pomaže povećanju razine vitamina D u krvi, možda nije djelotvoran kao vitamin D3.

Divlje su gljive, očekivano, bolji izvor ovog vitamina od onih komercijalno uzgojenih, no naglašavamo da je za branje gljiva ipak potrebno imati određeno znanje i biti na oprezu.

5. Ulje jetre bakalara

Ovaj dodatak prehrani bogat je vitaminom D, a ako ne volite ribu, može biti ključan za dobivanje određenih hranjivih sastojaka koji nisu dostupni u drugim izvorima.

Zaključno, prirodni izbori vitamina D su ograničeni, posebno ako ste vegetarijanac ili ne volite ribu. Srećom tu su i dodaci prehrani i prehrambeni proizvodi koji prirodno ne sadrže vitamin D, ali su obogaćeni ovih hranjivim sastojkom pa mogu poslužiti kao pomoć, piše Zadovoljna.hr.

hr Wed Apr 14 2021 17:40:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5f9db3196f52df932c8b4590/80
Foto: Pixabay

Ovi simptomi mogu trajati mjesecima, čak i nakon blagog oblika covida

Otprilike jedna od deset osoba ima barem jedan umjereni ili teži simptom koji je utjecao na kvalitetu njihova života.

Kod nekih osoba simptomi covida-19 mogu trajati i mjesecima nakon početne dijagnoze.

Gubitak mirisa, gubitak okusa, otežano disanje i umor četiri su najčešća simptoma koje su pacijenti prijavili i osam mjeseci nakon blagog oblika covida-19, pokazala je nova studija. Najčešći umjereni do teški simptomi koji su trajali najmanje dva mjeseca su anosmija, umor, ageuzija i dispneja.

Otprilike jedna od deset osoba ima barem jedan umjereni ili teži simptom koji je utjecao na kvalitetu njihova života.

- Čak i ako ste mlada osoba i prethodno ste bili zdravi, blagi oblik covida-19 može rezultirati dugoročnim posljedicama - rekla je autorica Charlotte Thålin, liječnica s odjela za kliničke znanosti u bolnici Danderyd s Instituta Karolinska u Stockholmu u Švedskoj.

Thålin i kolege analizirali su više od 1.000 zdravstvenih djelatnika u Švedskoj, a rezultati studije objavljeni su u JAMA. Istraživači nisu otkrili povećanje kognitivnih problema – uključujući probleme s pamćenjem ili koncentracijom – koje su drugi povezali s onim što se često naziva dugim covidom. Nisu primijetili ni povećani rizik od dugotrajnih simptoma nakon asimptomatske infekcije.

Prethodna istraživanja otkrila su ozbiljne dugotrajne simptome, uključujući lupanje srca i neurološka oštećenja, među osobama koje su hospitalizirane zbog covida-19. Thålin je istaknula da odsutnost ovih ozbiljnijih simptoma nakon blagog oblika covida-19 umiruju.

Rezultati pokazuju da je 26% osoba koje su imale covid-19 imalo barem jedan umjereni do teški simptom koji je trajao više od dva mjeseca, u usporedbi s 9% u kontrolnoj skupini, prenosi WebMD. Među osoba koje su imale blagi oblik covida-19, 11% ih je prijavilo barem jedan simptom koji je negativno utjecao na poslovne obveze i socijalni život nakon osam mjeseci od infekcije.

Liječnica Sarah Jolley izjavila je da dugotrajne simptome bolesti mogu imati i osobe koje imaju blagi oblik bolesti, a prema studiji, ovo je izraženije kod žena, piše N1.

hr Wed Apr 14 2021 16:14:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .