Početak 2015.godine, što se kulturnih, a samim time i glazbenih manifestacija tiče, za neokrunjenu prijestolnicu hrvatske glazbe – Split, započeo je i više nego dobro. U gradu pod Marjanom se po prvi put nakon 22 godine održao najveći događaj domaće glazbene scene, glazbena manifestacija „Porin 2015“ što je ujedno bilo i prvi put da je ta manifestacija otvorena za širu javnost. U Spaladium areni tako su se početkom ožujka okupila najveća imena hrvatske glazbene scene. Osim samoga vrha hrvatskih pjevačkih zvijezda Split su tom prilikom posjetile i neke internacionalne zvijezde, a našao se tu i niz događanja organiziranih po klubovima, izložba, revija dokumentarnih filmova o glazbi i glazbenicima u kinoteci Zlatna vrata, koncerti na Rivi i drugim lokacijama.

Uklonjeno Plavo stablo Vaska Lipovca

Već sljedećeg mjeseca Split je ostao bez umjetničkog djela Vaska Lipovca, odnosno njegove skulpture Plavoga stabla koja se nalazila na početku Vukovarske ulice u Splitu. Skulptura koja se na tom mjestu nalazila od 13.srpnja 2011.godine, kada je obilježeno 80 godina od umjetnikovog rođenja i pet godina od njegove smrti, demontirana je zbog izgradnje obližnjeg trgovačkog centra.

Za umjetničko djelo pronađena je nova lokacija u istoj ulici, ali nešto niže, kraj kioska. No, problem je u tome što je neće biti moguće postaviti dok se trgovački centar ne izgradi, dakle barem još dvije godine.

Kada smo se već dotaknuli Vaska Lipovca i njegovog djela spomenimo i da se njegovih 30-ak djela od studenog ove godine nalaze u stalnom postavu u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zahvaljujući suradnji Udruge VAL i splitskoga Sveučilišta, šira javnost će se na ovaj način upoznati s s Lipovčevim djelima, omogućiti studentima splitskog Sveučilišta da se približe njegovoj umjetnosti, a isto tako pronaći i mjesto za stalni postav umjetničkih djela Vaska Lipovca, kao i pomoći obitelji umjetnika da sačuva njegovu ostavštinu.

Split ispao iz utrke za prijestolnicu kulture

Split je bio među devet gradova koji se kandidirao za EPK 2020. U kulturnoj strategiji izrađenoj s tim u vezi istaknuta je zaštita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palačom, strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, stvaranje novih načina financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti, pozicioniranje Splita kao umjetničkoga grada na tržištu kulturalnog turizma, potenciranje sinergije kulture i Sveučilišta, kulturalno mapiranje teritorija, te sinergija sa susjednim mjestima i gradovima.

Iako su čelni ljudi grada Splita polagali velike nade kako će Grad Split postati Europska prijestolnica kulture za 2020 g, do toga ipak nije došlo. Više od 1700 star grad ispao je iz utrke za tu laskavu titulu,a u drugi krug ušla su četiri hrvatska predstavnika Dubrovnik, Pula, Rijeka i Osijek. Ovo je bio velik udarac za kulturnjake grada pod Marjanom koji su sudjelovali u kandidaturi Splita za EPK 2020 godine, a nakon što se gradom proširila vijest kako je Split ispao iz utrke počela su šuškanja kako je ovo bilo i za očekivati jer ni priprema same kandidature nije bila odrađena kako treba.

Split prestigao Zagreb i postao TOP 1 hrvatski grad za život i poslovanje

Iako nije ušao u kandidaturu za prijestolnicu kulture, Split je ipak dokazao da je istinita ona „Per aspera ad astra“ (Preko trnja do zvijezda).

Naime, u izboru za 20 najboljih hrvatskih gradova, među kojima je čak 11 s Jadrana, sudjelovalo je svih 127 hrvatskih gradova, a pobjedu je odnio najlipši grad na svitu. Tri godine ranije, 2012.godine, bilo je samo 6 jadranskih gradova iz čega zaključujemo kako je jug ipak bolji od hrvatskog sjevera. Je li u pitanju turizam koji ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije ne znamo, ali za Split možemo sa sigurnošću reći da ga je turizam potpuno obuzeo, kao i poslovna transformacija kroz koju prolazi stoga ni ne čudi da se baš on našao na Forbesovoj ljestvici grada koji se pokazao jednako dobrim kako za život tako i za poslovanje.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb, drži drugo mjesto na listi. Dubrovnik se iz godine u godinu penje na ljestvici, dok su Pula, Bakar i Novigrad stalni gosti na listi. Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na listu dok su s nje ispali Umag i Opatija.

Prvi kip sv.Duje u Splitu

U čast dolaska pape Franje u Sarajevo, u nedjelju, 7. lipnja, svečano je blagoslovljen prvi kip sv. Duje u Splitu. Kip je postavljen na terasu kuće u vlasništvu katedralnog noncula Ivice Brace Crnogorca koja se nalazi uz samu splitsku prvostolnicu.

Spomenik svetog Duje rad je akademske kiparice Ive Dijane Sesartić koja je na njemu radila oko dva mjeseca. Kip svetog Duje visok je 138 centimetara i težak oko 400 kilograma, a isklesan je od bračkog kamena. 

Nacionalni kulturni događaj "Tri Grgura"

Svečanim otvorenjem na Puškinovoj poljani u Splitu, ispred spomenika Grguru Ninskom, u lipnju je održana turneja "Tri Grgura", manifestacija koja objedinjuje kulturnu ponudu Splita, Nina i Varaždina, gradova u kojima je postavljen taj spomenik.

Turneja "Tri Grgura" osmišljena je kao nacionalni kulturni događaj i cilj joj je predstavljanje bogate hrvatske kulturne ponude. Programskim povezivanjem sjevera i juga Hrvatske ova manifestacija objedinjuje tradicionalno i moderno.

Tijekom turneje, koja je trajala do 23. lipnja, publika je među ostalim mogla uživati u nastupima mandolinskog orkestra "Sanctus Domino", tamburaškog sastava "Kavaliri" iz Varaždina, te "Čuvara svirala" iz Splita. Na programu su se našli i Trash film festival u Varaždinu, foto izložba "Ljudi" autora Andreja Švogera i Darka Gorenaka, likovna izložba suvremenih likovnih umjetnika Varaždina te predstava HNK Varaždin "Svinje".

Ovom prilikom podsjećamo kako je splitski kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića, a visok je 7,7 metara i najprije je bio postavljen na Peristilu 1929. godine. Rastavljen je tijekom talijanske okupacije u Drugome svjetskom ratu, a 1954. godine postavljen je na sadašnje mjesto ispod zidina sjeverno od Dioklecijanove palače.

Meštrović je izradio manju inačicu izmijenjena stava po kojoj su u bronci izlivena još dva spomenika. Jedan je postavljen u Varaždinu 1931. godine, a drugi u Ninu 1969. godine.

Alkarska povorka prvi put u 300 godina preko Rive

U povodu 300. obljetnice Sinjske alke,  6. srpnja u Splitu je održan mimohod alkara gradskim ulicama, a u povorci je sudjelovalo 120 alkara, alkarskih momaka u najsjajnijim odorama i članova limene glazbe te čelnici Sinja i Splita, županije, Crkve i Sveučilišta. Najveći dalmatinski grad mimohodom od zgrade Banovine preko Zapadne obale, Matejuške do sredine Rive gdje se održao centralni program, ovom spektakularnom povorkom  najavio je jubilarnu 300. sinjsku alku te oduševio desetke tisuća turista koji su svjedočili alkarskoj povorci u Splitu.

Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu i slučaj Dinko Bogdanić

U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja odnosno ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ostali festivali kao što su Dubrovačke ljetne igre, Filmski festival u Puli, Osorske glazbene večeri, te Varaždinske barokne večeri ostali su na istoj financijskoj razini od prošle godine, pa se može zaključiti da je Splitsko ljeto izgubilo status nacionalnog festivala koji mu osigurava sigurne financije.

Ovoga mjeseca u središtu skandala našao se i v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, Dinko Bogdanić. On je prema riječima balerine Alexandre Bertei na jednoj od proba baleta „Orašar“, vrijeđao niz plesača dok su bili na sceni u kazalištu, ali i u prostorijama za vježbanje. Sv eje kulminiralo kada je dotičnoj balerini Bogdanić doviknuo kako je ''Fucking Rumanian gypsy''(„je**na rumunjska Ciganko“). Bertejeva je to odmah prijavila intendantu Golovku koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija. Incident je potom prijavljen i rumunjskom veleposlanstvu koje je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražilo pojašnjenje. Kada su se strasti malo smirile, Bogdanić se ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio tim izjavama, a Kazališno vijeće splitskog HNK izreklo mu je upozorenje pred otkaz.

Podsjetimo kako je Bogdanić 2004. godine završio na sudu sa zagrebačkom balerinom Nikolinom Bosnar, koja ga je tužila zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nikad kasnije nije uspjela pronaći posao u struci.

Ultra Europe u Splitu proširen na sedam dana

Karte za ovogodišnju Ultru kupljene su u 143 zemlje, odluka da proširimo događanja na sedam dana pokazao se potpunim uspjehom – prodaja karata iz SAD-a, Brazila, Kanade i Australije povećala se za 30 posto, a naši gosti mogli su dulje ostati i uživati u festivalu. Ultra Europe u Splitu pokazao je da ima potencijal biti najveći glazbeni događaj u Europi zahvaljujući i ovogodišnjim brojnim novostima i vrhunskim line-up izvođačima na ukupno četiri stage-a: Main stage za glavne zvijezde, Megastructure, zatim UMF Radio stage te Resistance stage.

Naravno spomenimo i financijske efekte Ultre: brojke od pola milijarde kuna i (očekivanih) najmanje 200 tisuća posjetitelja, prvorazrednog koncertnog događaja koji je ove godine započeo službenim otvorenjem 9. srpnja, tri dana partijanja na Poljudu, yacht regatom do Bola te velikim finalo Ultra Beach partyem na Hvaru, Split je pokazao kako je poprište jedne od najboljih ljetnih zabava na globalnoj razini.

Dioklecijan se konačno vratio u svoju palaču

Car Dioklecijan vratio se u svoju palaču nakon 1700 godina izbivanja. Gipsani kip, djelo umjetnika Đanija Martinića, 21. rujna, predstavljen je u trikliniju Etnografskog muzeja, a svoj put kući našao je zahvaljujući Karlu Grencu, čuvaru splitske baštine i utemeljitelju Zaklade Karlo Grenc. 
Dioklecijan je u svojoj palači boravio do 8. listopada, a zanimljivo je da se Dioklecijanov lik do sada u Splitu mogao vidjeti tek na pročelju antičkog vodovoda te na medaljonu u njegovu mauzoleju (kojeg posjetitelji katedrale ipak nemaju priliku vidjeti).

KUDŽ  Filip Dević proslavio svoj 65. rođendan

Velikim svečanim koncertom na pozornici splitskog Kazališta, KUDŽ Filip Dević, 29. studenog,  obilježio je 65 godina neprekidnog djelovanja. Program je započeo Jazz dance sekcijom Kristine Đanić. Lipe Zorja izvele su mlade plesačice i svojim nastupom "šokirale" splitsku publiku.

Nakon prvotnog šoka i iznenađenja, publici su se predstavile sve njegove sekcije. Bili su tu i veterani koji su otplesali dva plesa, muška i ženska klapa, te mješovita klapa koja već dvije godine nije aktivna ali se okupila isključivo za ovu prigodu. Naravno, nastupio je i tamburaško-mandolinski orkestar kao i folklorni ansambl.

Ovom prigodom, članovi iz svih sekcija KUDŽ Filip Dević koji su zabilježili više od pet tisuća koncerata, oprostili su se i od nedavno preminulog koreografa Branka Ljubića.

Prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća

Na splitskoj je Rivi, 28. studenog po prvi put na otvorenom zapaljena adventska svijeća.

Prvu adventsku svijeću na adventskom vijencu postavljenom oko fontane na zapadnom dijelu Rive, zajednički su upalili gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar, direktorica Turističke zajednice Splita, Alijana Vukšić i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Miroslav Vidović.

Vidović je tom prilikom podsjetio kako je paljenje adventske svijeće tradicija koja živi u Crkvi već stoljećima ali kako mu je izrazito drago da se sa simbolom svijeće koja predstavlja nadu sada izašlo i na ulice grada kojem želi mir i ljubav.

U svojim nastojanjima da Prokultura - Kuća jezika i kulture Peristil powered by OTP ponudi različite vidove umjetnosti i stvaralaštva, novi motiv zabilježen umijećem i okom umjetnika drugačijih senzibiliteta i izričaja , u ovoj prigodi predstavljamo zanimljivu izložbu fotografije Darija Nonveiller Šesto "Ženski akt". 

Premda po zanimanju liječnica, ova danas Zagrepčanka, fotografijom se profesionalno bavi više od 15 godina, ali je "pisanje svjetlom" zavoljela još u djetinjstvu uz svojeg oca Ervina i djeda Egidija Nonveiller, Splićane koji su tom cijenjenom hobiju bili jednako posvećeni. Interesi Darija Nonveiller Šesto leže u makroima, apstrakcijama, ženskim glumama i portretima. Ona eksperimentira s novim tehnikama i tehnologijama, poput IR i UV fotografije. Najnoviji motiv u njenom stvaralaštvu je ženski akt kojem je posvećena i ova izložba. Nastojeći pokazati ljepotu linija i volumena ženskog tijela, slikanog u protusvjetlu, autorica bira poze koje ponekad izgledaju potpuno apstraktno. I kako sama kaže „nije mi bila namjera, prikazati lijepo žensko tijelo kao objekt žudnje, nego profinjenu ljepotu koju ono nosi. Žena koja surađuje sa svojim modelom, potpuno drugačije prenosi emocije koje zrače iz takvih fotografija.“ 

Darija Nonveiller Šesto članica je Foto Kluba Zagreb i nositeljica AFIAP zvanja. Uz samostalne izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala je u brojnim skupnim izložbama. Dobitnica je tridesetak nagrada, a prošle godine proglašena je najboljim Hrvatskim izlagačem na Zagrebačkom Salonu Fotografije.

Izložba "Ženski akt" je prije Prokulture – Kuće jezika i kulture Peristil powered by OTP bila prikazana u Fotoklubu Zagreb i Knjižnici Juraj Šišgorić u Šibeniku.

Dječji tjedan je tradicionalna manifestacija posvećena djeci koja se pod motom “Ljubav djeci prije svega” održava u prvom punom tjednu mjeseca listopada. Cilj događanja je uz posebno osmišljen program promicati dječja prava, njihov položaj u društvu, u obitelji i lokalnoj zajednici. I ove se godine, kao i prethodnih godina, Grad Solin rado pridružuje obilježavanju Dječjeg tjedna kroz različita događanja za djecu – od predstava, pričaonica, kreativnih radionica do edukativnih predavanja. Program Dječjeg tjedna započet će u ponedjeljak, 2.10. u Gradini u 18.00 sati. U uvodnom dijelu programa nastupit će: Dječji zbor “Mendulice” iz Vranjica, Plesna skupina “Solinski bubamarci”, Plesni studio “Gita” te Klaun Spartanko koji će izvesti svoj KLAUN & MAGIC SHOW. Što je sve pripremio za vas, neka bude iznenađenje! Voditeljice programa su Marta Mikas i Palmina Teklić.

Najmlađi će sljedeći tjedan imati priliku sudjelovati na Uri o’ priče i zaroniti u svijet bajki i priča zajedno sa pripovjedačima. Pričaonice će se odvijati u Gradskoj knjižnici Solin i ograncima prema sljedećem rasporedu:

UTORAK (3.10.) – GK SOLIN (SREDIŠNJA KNJIŽNICA ) – 10.00 – 11.00 sati

SRIJEDA (4.10.) – GK SOLIN (OGRANAK SVETI KAJO) – 18.00 – 19.00 sati

ČETVRTAK (5.10.) – GK SOLIN (OGRANAK MRAVINCE – KUČINE) – 10.00 – 11.00 sati; GK SOLIN (OGRANAK VRANJIC) – 18.00 – 19.00 sati

PETAK (6.10.) – GK SOLIN (SREDIŠNJA KNJIŽNICA ) – 18.00 – 19.00 sati

Srijeda (4.10.) je rezervirana za Izletište Jadro gdje će se od 10.00 – 11.00 sati održati Dječji đir po Jadru. U šetnji, osim djece, mogu sudjelovati i mame, tate, bake, dide te svi koji žele upoznati i istražiti Jadro na malo drugačiji i posebniji način.

Izletište Jadro posjetite i u subotu, 7.10., jer u 10.00 sati započinje Dječji lutkarski mjuzikl “Zelena priča” u produkciji Studija Suncokret. Kako zaštititi okoliš? Kako odvajati otpad? To su samo neka od pitanja čije odgovore traže smetlar Medo, mudra Sova, Gica Prljavica, Magarac, Ribica, Vjeverica i Glista koji su junaci ovog ekološkog lutkarskog mjuzikla. Tijekom predstave djeci se prikazuju osnove razvrstavanja otpada na zabavan i interaktivan način.

Nakon mjuzikla, u 11.00 sati započinje edukativno – kreativna radionica za djecu pod nazivom “Šumski prijatelji”. Na ovoj veseloj radionici, djeca će imati priliku izrađivati šumske životinjice od ježa, sove, vjeverice, pužića do jesenske dekoracije. Upotrebljavat će prirodne materijale, reciklirati, igrati se i kreativno stvarati.

Edukativnim predavanjem završava se obilježavanje Dječjeg tjedna u Solinu

Treba li li moje dijete operirati krajnike? Dođite i poslušajte! Odgovor na to i možda na još neka pitanja možete dobiti na predavanju u ponedjeljak, 9. listopada u 18.00 sati u Teatrinu Gradske knjižnice Solin kada će izv.prof.prim.dr.sc. Željka Roje, otorinolaringologinja i kirurginja glave i vrata održati predavanje na temu „Operirati krajnike DA ili NE? – pitanje je sad“ .

Program Dječjeg tjedna u Solinu obećava puno zabavnih i edukativnih sati za djecu, ali i cijelu obitelj. Prilika je to za zajedničko učenje, stvaranje, pričanje, plesanje, smijanje i druženje. Dođite! Pridružite se svi obilježavanju Dječjeg tjedna u Solinu!

Drugi dan Mediteranski festival knjige započeo je jednim od promocijskih vrhunaca MFK, prvi put je u Splitu gostovao jedan od najvažnijih srpskih književnika, publicista i kolumnista Svetislav Basara. Njegovu "Rekapitulaciju" - roman koji zaključuje trilogiju započetu "Andrićevom lestvicom užasa" i NIN-ovom nagradom ovjenčanim "Kontraendorfinom". Promotor je bio Kruno Lokotar, koji je na početku podsjetio na dosadašnje Basarine susrete s hrvatskom publikom, od Nagrade Željezare Sisak krajem osamdesetih, do objave "Uklete zemlje" u biblioteci Feral Tribunea.

- Basara je za srpsku javnost važan zbog više razloga, među ostalim kritikom Vukove reforme - rekao je Lokotar, na što Basara kaže da je krajem osamdesetih u Srbiji vladala histerija pozivanja na Vuka Karadžića, naizgled neobično za komunističku vlast.

- Vukova reforma je temelj srpskog nacionalizma i ideje Srbi svi i svuda, teza koje su kasnije postale dominantne u srpskoj javnosti. No, od njega su gori njegovi sljedbenici, zapisivači i izmišljivači poslovica koji su ogromni uteg na srpskoj kulturi - kaže Basara.

Ovaj srpski književnik je i ugledni kolumnist, nekad u Danasu, danas u Kuriru piše svakodnevnu kolumnu. Također, dva je puta dobio važnu Ninovu nagradu, prvi put za knjigu "Uspon i pad Parkinsonove bolesti".

"Rekapitulacija" je završni dio najnovije trilogije koja se, kaže Lokotar, može čitati i neovisno. Tim djelima Basara je još više zašao u političke vode, makar se svojedobno i aktivno angažirao u politici, najviše u Demokratskoj stranci, pa čak bio i veleposlanik na Cipru.

Trilogija je, kaže Lokotar, prepričavanje dijaloga i monologa nekolicine likova, među kojima je i Ivo Andrić.

- Taj sam lik stvorio dijelom po čaršijskim ogovaranjima, dijelom fikcijom. On je katalizator, kao Joker, arhetip čovjeka prilagodljivog svim vremenima, što Andrić i jest bio inače ne bi preživio. No, sve što se nalazi u knjizi ima temelja u stvarnim događajima koje sam doveo do groteske - kaže Basara, koji je u "Kontraendorfinu" izmislio hormon koji pokreće narode na Balkanu prema euforiji koja dovede do toga da "pojedu sami sebe".

Usijedio je i prvi putopis na 6. MFK, "Eldora" poznatog splitskog jedriličara Sanija Delića "Eldora", kojeg su uz autora predstavili Ivo Šćepanović i Kruno Lokotar, te "lik" iz knjige Šimun.

- Od djetinjstva sam opčinjen putopisima, i vodio sam dnevnike, vrlo pažljivo bilježio, ali tehnički. U vrime COVID-a pregledao sam to sve, i nastala je 'Eldora - kaže Delić.

"Eldora" je inače ime broda kojim je Delić putovao Mediteranom, i opisao to putovanje, od tehničkih podataka o vjetru, vremenu, susretima.

- No, to nije samo putovanje, to je prelazak u drugi svit, kad čovjek napravi sto milja brodom, ulazi se u drugu vremensku dimenziju, jer na moru postoje samo dan i noć, vrijeme i nevrijeme, kad ima ili nema sunca. Čovjek utone u paralelni svijet, odmaknut od zemaljskog, u kojem se ponekad čak javljaju i nepostojeći likovi - kaže Delić.

Sanijev suputnik Šimun kaže da mu je putovanje bilo zadovoljstvo na kojem su se događale različiti problemi, a splitski novinar Ivo Šćepanović rekao je da je "Eldora" neponovljiva, ali se može nazvati i romanom.

- Situacije koje su tamo opisane teško se mogu ponoviti, jer se događaju u određenom trenutku. Da je tu bio netko treći, sve bi opisao drukčije, ali Sani je u knjigu unio sebe, svoje zanimanje za ljude, arheologiju, sve do gastronomije - kaže Šćepanović.

Lokotar je dodao da je ovo knjiga i za "avanturiste s kauča", ali i za učenje o arheologiji, drevnim kulturama, sve do mistike i meteoroloških fenomena. Osim toga, kako kaže Šćepanović, knjiga je istodobno i splitska i svjetska.

- Svi koji su iz Splita žive u arheologiji, ona je stalno oko nas, dio smo svijeta od antike do danas. Mediteran je mjesto na kojem se sve ti isprepliće, i stvara se duh u kojem prepoznajemo jedni druge - kaže Delić.

Kao posljednja, drugog je dana MFK-a ostala promocija dviju zbirki poezije - Krađa Senka Karuze i Istina nedjeljom i drugim danima Katje Grcić. Predstavila ih je Irena Delonga, a oboje autora pročitalo je po nekoliko radova.

Karuza je rekao da je njegova nova zbirka poezija o romanima i knjigama koje je u životu pročitao, a ovo mu je treća zbirka, nakon što se etablirao kao pisac kratkih priča. U svijet poezije ušao je tek 2020., preko online radionica u pandemijskoj godini.

- Želio sam pokazati kako je moguće crpiti inspiraciju iz književnih djela. Zato se zbirka i zove "Krađa", ponudili su svoj svijet meni kao konzumentu, i ja sam ga prenio - rekao je Karuza, dodajući da mu nije bio cilj nametati svoj stav čitateljima koju književnost treba čitati.

- Ovo je moja osobna biblioteka, moj osobni izbor među brojnim knjigama koje sam pročitao i koje sam doživio na svoj način, kao što sam doživio neki svakodnevni događaj - ističe Karuza.

Katja Grcić, pak, po vlastitom priznanju u sebi ima slojevitost u kojoj prema potrebi koju osjeti izabere žanr - poeziju ili dramski tekst.

- Ipak najveću slobodu osjećam kroz poeziju, ona je na margini koja joj omogućava zaigranost i pokretljivost bez granica, za razliku od dramskih tekstova - rekla je. Osim toga, premda je često svrstavaju među angažirane pjesnikinje, ona izbjegava tu kategorizaciju smatrajući da se politički angažman izražava načinom življenja, a ne izvikivanjem parola.

Naravno, Mediteranski festival knjige ne bi bio to što jest da nije programa na kojeg su organizatori posebno ponosni - radionica za učenike osnovnih i srednjih škola iz cijele Splitsko-dalmatinske županije. Jelena Pervan, Renato Baretić, Hrvoje Marko Peruzović, Ivan Marušić i Vesna Bosanac i u četvrtak su buduće ljubitelje pisane riječi učili pričama, tehnikama pisanja i slikanja, stripu, ali i zdravoj prehrani. Otud se MFK pretvorio u obiteljsko događanje, a iznimno je ohrabrujuće za kulturu čitanja što je prostor u Velikoj dvorani prepun djece koja ushićeno listaju izložene knjige, uz naravno odlično posjećene promocije. To je zalog za budućnost.