Article

//www.dalmacijanews.hr/files/629ec51718d1cb50638b457f/80
Foto: Pixaabay

NA POČETKU DANA: Je li sagorijevanje zapravo redovito stanje svake zaposlene žene?

Sindrom sagorijevanja na poslu javlja u radnim sredinama u kojima se pojedinci susreću sa problemom nesigurnosti za svoje radno mjesto, gdje nema kontrole rada i odgovarajuće zaštite radnika, kod ljudi koji su prisiljeni raditi prekovremeno, u okolini sa brzim promjenama bez mogućnosti dovoljnog tjednog i godišnjeg odmora
Novi načini rada, tzv. hibridni ili fleksibilan rad ženama, posebno majkama u srednjim tridesetima i ranim četrdesetim predstavlja nove izazove u radu. Složila bih se da je današnji ritam života koji uključuje visoku razinu odgovornosti i posvećenost radnim obvezama posebice u posljednje dvije godine dovela do promjene i u mojem pogledu definicije poželjnog radnog mjesta.

Usklađivanje rada od kuće i rada iz ureda zajedno s roditeljskim, kućanskim, obiteljskim ali i partnerskim obvezama postaje tako sve izazovnije. Dodamo li tome brisanje klasičnog radnog vremena i dostupnost kad god zatreba za očekivati je burnout ili sagorijevanje.

Najmanje jednu trećinu života provedemo na radnom mjestu pa bi već i zbog toga trebalo voditi računa o odnosu čovjeka i radne okoline. Današnje užurbano i stresno poslovanje zahtijeva promjene koje se odnose na poticanje zdravog način života i sve potrebne korake ka smanjenju stresnih situacija. Još prije dvadesetak godina Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnome mjestu svjetskom epidemijom, a od tada se stres na poslu još više povećao zbog globalne krize, nezaposlenosti, korone.

Definicija burnouta uključuje emocionalnu iscrpljenost ili bezvoljnost, depersonalizaciju ili cinizam uz osjećaj odvojenosti od drugih te osjećaj neučinkovitosti. Posljedice izgaranja na poslu mogu se preliti u privatni život te uzrokovati anksioznost i depresiju te otuđenost od bliskih osoba.  

Sve krene lijepo, radimo ono što volimo, trudimo se, izvršavamo obveze, odgovorne smo i onda samo radimo, radimo, radimo, osjećamo stalni umor, razdražljivost, gubitak slobodnog vremena i interesa za svoje vrijeme… kao da smo u predinfarktnom stanju od stalne količine stresa... A onda zid! I postaneš svjesna da dalje tako više ne ide. Trka za vremenom, potreba da radimo bolje i više u odnosu na nešto drugo zapravo je utrka bez cilja. 

No, kreće li promjena? Jednostavnije izgleda napisano, nego ostvareno. Ravnoteža jedino ima smisla. Čovjek najviše uči kada je u najtežim situacijama, svakoj se treba zahvaliti jer je došla u pravo vrijeme da naučimo nešto novo. A ono što sam ja naučila je da ako nešto nije dobro, ako nešto osjećamo u želucu kao krivo, to jest krivo i trebamo reagirati.

Osim kroničnog stresa na poslu, burnout može uzrokovati i preuzimanje previše uloga u životu te stalno balansiranje između njih. Primjerice, netko može biti istovremeno profesionalac, imati nekoliko obiteljskih uloga, volontirati… Međutim, ukoliko je potrebno stalno zahtjevno balansiranje obvezama koje ove uloge postavljaju, može također doći do burnouta. Ponekad je važno znati reći NE!, ali ne samo drugima nego i sebi samima.

Rezultati brojnih istraživanja navode da je stres na radu povezan sa dvije vrste štetnih posljedica. S jedne strane postoji direktna povezanost između nekih objektivnih uvjeta radne okoline – fizikalnih i psiholoških stresora koji djeluju na zdravlje zaposlenika. S druge strane stresni uvjeti često mogu dovesti do pasivnosti i nezainteresiranosti za posao, a time i do pomanjkanja motivacije da se vlastitim zalaganjem nepovoljni uvjeti promijene.

Sindrom sagorijevanja na poslu javlja u radnim sredinama u kojima se pojedinci susreću sa problemom nesigurnosti za svoje radno mjesto, gdje nema kontrole rada i odgovarajuće zaštite radnika, kod ljudi koji su prisiljeni raditi prekovremeno, u okolini sa brzim promjenama bez mogućnosti dovoljnog tjednog i godišnjeg odmora. Javlja se kod osoba koje imaju osjećaj smanjene kontrole nad dinamikom posla i mogućnosti odlučivanja, kad je prisutan izostanak zasluženog stručnog priznanja i nedostatak zajedništva u timu ili su ugrožene moralne vrijednosti zaposlenika. Sindrom sagorijevanja na poslu se također javlja i u okolinama s neadekvatnim plaćama i lošim odnosima sa suradnicima i nadređenima. Takva mentalna stanja u današnje vrijeme postaju sve izraženija i učestalija su kod osoba koje su u potpunosti posvećeni svojim karijerama. Pojava je češća kod mlađih osoba, kod pretjerano odgovornih osoba koje su sklone perfekcionizmu, koje imaju visoka očekivanja u poslu, izraženu potrebu za kontrolom i kompetitivne su.

U ovom kontekstu zanimljivi su mi podaci istraživanja o najpoželjnijem poslodavcu u Hrvatskoj, na uzorku od više od 24.000 osoba. Nakon što su zadnjih 10 godina pri vrhu bili strani poslodavci, ove godine na trećem mjestu našla se i jedna domaća tvrtka. Hrvatskim radnicima zapravo visina plaće i financijske beneficije nisu na prvom mjestu kad ocjenjuju poslodavca.

Najviše se cijeni sigurnost radnog mjesta, što se može povezati s nedavnom visokom stopom nezaposlenosti kada je bilo teško pronaći drugi posao. Sve više se traže harmonični odnosi u radnom okruženju, a na trećem mjestu je socijalna odgovornost.

Novac, tj. plaća, tek je na četvrtom mjestu.  Analizirajući ovo nije teško zaključiti zašto su strane kompanije već nekoliko godina najpoželjniji poslodavci!

Da je potrebno slušati radnike te uložiti više napora da se radnici i zadrže složili bi se svi poznatiji menadžeri ljudskih resursa. No kako postići da rad bude motivirajući a ne opterećujući? Unatoč činjenici da su mnogobrojni poslodavci uveli nove načine rada za povećanje fleksibilnosti, novi načini rada sa sobom nose i nove rizike. Poslodavci će sve češće trebati riješiti problem sagorijevanja, učiniti mentalno zdravlje prioritetom te pristupiti hibridnoj organizaciji rada uspostavom uključivih i fleksibilnih politika koje uistinu funkcioniraju za žene.

 


hr Tue Jun 07 2022 07:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c1803018d1cb72d38b45c0/80
Foto: Luka Mladinić

Prvi Ljetni dani mladih downića: Modeli nosili odjeću hrvatskih brendova

U okviru programa održane su i likovne radionice, igrale su se društvene igre, izrađivao nakit, pjevalo se, plesalo, crtalo
U okviru 1. Ljetnih dana mladih downića, sinoć je na splitskim Stinicama održala modna revija u kojoj su upravo oni bili glavne zvijezde. U bogatom programu s revijom kao središnjim dijelom sudjelovali su mladi downići Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Inače, ovogodišnji Ljetni dani mladih downića trajali su tri dana, od 30. lipnja do 2. srpnja. U okviru programa održane su i likovne radionice, igrale su se društvene igre, izrađivao nakit, pjevalo se, plesalo, crtalo, a bio je i tkz. beauty day koji ih je pripremao za navedenu veliku reviju na kojoj su modeli nosili odjeću hrvatskih brendova.

hr Sun Jul 03 2022 13:44:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c14d4118d1cb8ed38b4584/80
Foto: MDF

Zatvoren je Međunarodni dječji festival u Šibeniku

Dva tjedna zabave i učenje privedeno je kraju uz pjesmu i ples, suze radosnice i tugu zbog rastanka na godinu dana

Uz pjesmu dječjeg zbora Zdravo maleni i izvedbu nagrađivane predstave 'Beskrilci u oblacima' Istarskog narodnog kazališta u Puli zatvoren je 62. Međunarodni dječji festival u Šibeniku. Dva tjedna zabave i učenje privedeno je kraju uz pjesmu i ples, suze radosnice i tugu zbog rastanka na godinu dana. 

- Puno je bilo smijeha, igre, predstava, filmova, crtanja i šaranja. I padova, sladoleda, kašnjenja na predstave. Skupoga parkinga i soka, barem kako kaže mama, poručila su djeca s ljetne pozornice netom prije nego što će ovogodišnji program proglasiti zatvorenim, ali samo do iduće godine kad će organizatori nastojati premašiti broj od gotovo 140, programa, 300 izvedbi, tisuću djece na radionicama, devet zemalja Europe i još mnoštvo velikih brojeva koje su obilježili 62. MDF.

Iznimna sreća

Nije bilo lako, ali isplatilo se. Svaki od 14 dana sa sobom  je donio neke nove dječje radosti, ispisao nove najljepše stranice dnevnika dječjeg odrastanja, roditeljima izmamio najponosnije osmijehe. „Bio bih nepošten kad ne bih čestitao svim ovim dobrim ljudima u organizaciji Festivala. Odradili ste divan, krasan repertoar, izdržali ste puno. Znam da ste se umorili. Zahvaljujem se i  građanima Šibenika, svim ljudima u gradu koji čini biser naše županije. Festival je nakon dvije godine prošao u veoma divnom tonu, nije bilo epidemioloških mjera. Iznimno sam sretan, nadam se da ste i vi.  Igrali ste se, zabavljali i vidimo se iduće godine u još većem broju i s puno novih igara', poručio je s ljetne pozornice župan šibensko – kninski Marko Jelić.

Rijeka djeca prošla je Festivalom bilo kao publika pred daskama koje život znače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, na ljetnoj pozornici s katedralom svetog Jakova iza leđa, na Poljani ispred najboljih uličnih izvođača koje Lijepa naša ima, bilo kao glavni likovi radioničkog programa krojenom prema njihovim interesima, bilo kao izvođači na pozornicama koje će im obilježiti djetinjstvo i izgraditi ih u osobe kakve tek trebaju postati.

Međunarodni dječji festival više je od dvotjedne zabave s početka ljeta. Ono je učenje, igranje, druženje, odrastanje, plakanje i smijanje. Festival su neka nova znanja, prijateljstva, ljubavi i odrastanje. MDF je najljepša slika djetinjstva. Tu se roditelji uče opuštenosti gledajući potomke kako postaju najbolja verzija sebe.

MDF je profesionalno usavršavanje i pokazivanje, prenošenje stečenog znanja generacijama koje dolaze. Ove godine Festival su bili Mario Kovač, Damir Urban, Davor Gobac, Olja Savičević Ivančević,  Petra Radin, Dinka Jeričević, Irena Bralić, Tisja Kljaković Braić, Anamarija Asanović, Marija Pajić, Ria Trdin, Saša Cei, Dubravka Švob, Igor Rudan, Antonija Blaće, Mila Elegović, Darija Knez Rukavina,  Ana Vukšić, Ivana Bakal, Jadranka Lacković, Željko Šturlić, Nadana Jelić, Lena Lekše, Karolina Hotkova, Honza Prihoda, Milan Bukovac, Dijana Nazor Čorda, Nik Titanik, Manuela Pauk, Nikolina Hrga i mnogi drugi koji su pod svoje primili tisuće djece dijeleći s njima prostor i vrijeme za prenošenje znanja.

Vrijedi svake kapi znoja

Međunarodni dječji festival u Šibeniku je cjelogodišnji posao, cjeloživotna ljubav. Otvorila ga je predstava 'Napokon orkestar' Petra Radin u izvedbi  Zagrebačke filharmonije. Predstava je rađena ciljano za MDF, a isto se dogodilo se Programom trgova i ulica Marija Kovača koji je probrao najbolje ulične artiste i pozvao iz da kreiraju sadržaj za Šibenik.

A kad ciljano izdvajate svoje vrijeme i znanje, onda to radite samo za stvari koje vrijede, a Međunarodni dječji festival u Šibeniku vrijedi svake kapi znoja. 

- Na pragu ulaska u 15. dan mislim da možemo biti zadovoljni s onim što smo uspjeli kao organizatori pružiti našoj publici, našoj djeci. Uspjeli smo realizirati praktički sve programe koje smo planirali. Dogodilo se otkazivanje gostiju iz Španjolske, ali sve ostalo smo uspjeli, potvrdio je Jakov Bilić, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku pod čijim se okriljem Festival održava, a uz pomoć sponzora, pokrovitelja, donatora, malih i velikih  pojedinaca i tvrtki koji su pružili najviše što su mogli.

Iza nas je ostalo vrijeme koncerata i radionica za bebe, večeri u kojima su nam čitali važni Šibenčani i njihovi gosti, vrijeme festivalskih zastava i čarolije na ulicama i trgovima Krešimirovog grada. Sad je vrijeme za stvaranje nove čarolije za novih 14 dana 2023. godine!

hr Sun Jul 03 2022 10:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c1331a18d1cb93d08b4634/80
Foto: FB

Svečano otvoreni 25. “Glumci u Zagvozdu”: “Atmosferu je ovdje nemoguće opisati, čaroliju Zagvozda se mora doživjeti”

U programu su i ove godine mnoge zanimljivosti, među ostalim koncerti nacionalnih ansamblova Lado i Tanec
Svečanim otvaranjem uz izložbu “Zagvozd… tragom srca” autorice Suzane Ajhner Starčević te predstavom “Jel’ tako Zorane?” kazališta Moruzgva i kazališta Marina Držića Dubrovnik, započelo sinoć pred punim gledalištem već 25. izdanje "Kazališnih susreta Glumci u Zagvozdu".

- Pokrenuti i vođeni entuzijazmom Vedrana Mlikote, uz volonterski angažman njegovih sumještana i brojnih prijatelja susreti glumaca u Zagvozdu rasli su iz godine u godinu i postali su istinski kulturni fenomen. Brojke glumaca, ansambala i kazališnih skupina kao i publike koja je u proteklih 25 godina ispisala povijest Festivala su impresivne - kazala je u ovoj prigodi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

- Želim da još dugi niz godina s jednakim entuzijazmom domaći kazališni, ali i brojni likovni i glazbeni umjetnici, privučeni toplom gostoljubivošću domaćina i magičnom ljepotom zabiokovskog krajolika, obogaćuju svakodnevicu ovoga kraja. Atmosferu u Zagvozdu je nemoguće opisati, čaroliju Zagvozda se mora doživjeti. Hvala Vedrane Tebi i svim tvojim sumještanima - poručila je ministrica.

U programu su i ove godine mnoge zanimljivosti, među ostalim koncerti nacionalnih ansamblova Lado i Tanec, predstava Zijaha Sokolovića ‘Glumac… je glumac… je glumac’, gostovanje HNK Split, dok je završna večer uz koncert Amire Medunjanin.  

Ulaz je besplatan, bitno je samo požuriti i uhvatiti mjesto.
hr Sun Jul 03 2022 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c126d718d1cb73d38b456d/80

Moć divizme je u njenim cvjetovima, liječi bolesti dišnog sustava, nagluhost, mokrenje u postelju kod djece...

Lijek je kod astme, hripavca, bolesti jetre i slezene. Liječi bolesti očiju, bolesti mokraćnog mjehura i bubrega, te pomaže za jačanje bolesnih živaca
DIVIZMA (lat.naziv - Verbascum sp.)
Drugi nazivi: žutocvijet, vučiji rep, svijećnjak, divlji duhan...

Divizma je dvogodišnja biljka iz porodice zijevalica. Ima izduženu stabljiku i žute cvjetove. Cvate od lipnja do kolovoza. Široko je rasprostranjena biljna vrsta.

Sadrži velik broj antioksidansa, poput saponina, glikozida, flavonoida, tanina, cinka, selena, vitamina C.

Moć divizme je u njenim cvjetovima, koji se beru za suha vremena i naglo suše da ne potamne. Listovi i korijen koji se vadi u jesen koristi se za izradu losiona, krema i masti za vanjsku upotrebu.

Mnoga istraživanja i narodna predaja pripisuju ovoj biljci razna ljekovita svojstva. Koristi se kod bolesti dišnog sustava, pospješuje iskašljavanje, djeluje protuupalno. Lijek je kod astme, hripavca, bolesti jetre i slezene. Liječi bolesti očiju, bolesti mokraćnog mjehura i bubrega, te pomaže za jačanje bolesnih živaca.  Mladim djevojkama regulira mjesečnicu. Dobra je u borbi protiv hemeroida. Poboljšava sluh, a koristimo je tako da nekoliko kapi svježe biljke nakapamo u uho. Djeci koja mokre u postelju nakapamo 15-20 kapi na kocku šećera i dajemo da pojedu prije odlaska na spavanje. Cvjetove možemo namočiti u rakiju i koristiti za masažu protiv reume.


ČAJ OD DIVIZME
Jednu malu žlicu cvjetova divizme preliti s 200 ml uzavrele vode. Ostaviti poklopljeno 10-ak minuta. Procijediti i piti više puta dnevno po jednu šalicu.

MACERAT OD DIVIZME
Preliti 2-3 velike žlice svježih ili osušenih cvjetova s 2 dl maslinova ulja. Držati na suncu 21 dan. Nakon toga procijediti i koristiti za upale uha i nagluhost.

hr Sun Jul 03 2022 07:20:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .