Piculinih 13 amandmana usvojeno u izvješću o Fondu solidarnosti EU

Zbog klimatskih promjena od osnivanja
Fonda solidarnosti, broj elementarnih nepogoda u EU znatno je porastao i postale
su ozbiljnije i intenzivnije. Zato zastupnik Picula u amandmanima inzistira na financijski
jačem instrumentu kako bi se mogao pokriti veći udio u ukupnom
trošku štete (u najnovijim primjerima
odobrena sredstva su pokrivala svega 3 do 5% ukupnog troška) te tako zaista iskazati
solidarnost i zajamčiti brzu pomoć građanima pogođenim velikim elementarnim
nepogodama. Picula je u amandmanima pozdravio jasnija pravila Komisije o
prihvatljivosti za regionalne elementarne nepogode, ali naglašava da je
važno utvrditi realističan prag prihvatljivosti za regionalne elementarne
nepogode. Ujedno podsjeća da je konačnim sporazumom
zadržan prag prihvatljivosti od 1,5% regionalnog BDP-a unatoč nastojanjima
Parlamenta da se taj prag smanji na 1%.

Picula je također upozorio da su
korisnici Fonda i dalje oštećeni zbog dugotrajnosti cjelokupnog postupka od
plaćanja predujma do plaćanja ukupne svote pomoći, zbog čega je istaknuo
potrebu za povisivanjem praga plaćanja predujma te skraćenjem rokova za obradu.

– Najveći problem Fonda solidarnosti je bez sumnje spora isplata novaca iz Fonda. Čak i uz spomenute reforme
mora proći minimalno 8 do 10 tjedana prije nego se novci isplate jer dopuštenje
za njihovu isplatu moraju dati i Vijeće i Parlament. U praksi,  taj rok je najčešće i duži. Primjerice, novac
za poplave koje su pogodile Hrvatsku i ostale zemlje u regiji u svibnju 2014.
odobren je od Komisije u listopadu, a potvrđen u Parlamentu tek u prosincu iste
godine  – nakon punih 7 mjeseci. Moramo izbjeći situacije u kojima se između hitne
intervencije i pristizanja sredstava iz Fonda za solidarnost Europske unije, žrtve
osjećaju napušteno – poručio je Tonino Picula.

Nakon
tragičnih poplava iz 2002. godine, Europska unija uspostavila je Fond
solidarnosti Europske unije. On služi za direktnu provedbu solidarnosti Unije
sa zemljama pogođenim velikim elementarnim nepogodama, a odnosi se ne samo na
države članice već i na države kandidatkinje za članstvo. Od njegovog
nastanka,do kraja srpnja prošle godine ukupno je odobreno i isplaćeno preko 3.8 milrd EUR za 72 zahtjeva iz 24 zemlje
članice i ne-članice. Hrvatska su dodijeljena sredstva iz ovog fonda 5 puta u vrijednosti od 22,79 mil EUR. Nakon
određenih izmjena uredbe, brže se reagira na zahtjeve pogođenih zemalja, a suša
je uvrštena u popis nepogoda koje se pokrivaju iz samog Fonda. Fond
solidarnosti Europske unije može pomoći državama članicama ako sveukupna šteta
izravno uzrokovana elementarnim nepogodama premašuje 3 milijarde EUR ili 0,6 %
bruto nacionalnog dohotka države. Postoje i odredbe za pomoć u slučaju manjih regionalnih
nepogoda (1,5 % BDP-a regije odnosno 1 % za najudaljenije regije).