Sve veći jaz između bogatih i siromašnih građana

Nešto više od 835 tisuća hrvatskih građana živi, odnosno preživljava s
dohotkom čiji je iznos ispod praga rizika od siromaštva – kažu podaci
Državnog zavoda za statistiku o riziku od siromaštva u prošloj godini.

Taj
je prag lani iznosio 22.916 kuna za jednočlano kućanstvo, odnosno
48.124 kune za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece, piše Novi list.

Prošlogodišnja
stopa rizika od siromaštva od 19,5 posto za jedan je postotni poen
manja od stope u 2012. kad je ispod praga siromaštva živjelo 43 tisuće
ljudi više nego lani, ali i najmanja od 2010. naovamo, prvi put manja od
20 posto.

  Prvi put u četiri godine ispod 15 posto je pao i
postotak onih koji su u teškoj materijalnoj oskudici, odnosno ne mogu si
priuštiti najmanje četiri ili više osnovnih materijalnih dobara,
primjerice, plaćanje krova nad glavom, mesni ili riblji obrok svaki
drugi dan, priuštiti si neki od osnovnih kućanskih aparata ili, recimo,
adekvatno grijanje.

   

Broj zaposlenih građana koji žive ispod praga siromaštva neznatno je
pao, na 4,8 posto. Broj nezaposlenih koji žive ispod praga siromaštva,
kažu podaci, jednak je onome iz 2012. godine, 43,2 posto, dok je broj
umirovljenika s dohotkom ispod granice siromaštva pao s nešto više od
dvadeset, na 18,4 posto.

  U Europskoj uniji samo Grčka,
Rumunjska i Bugarska imaju veće stope siromaštva od nas, dok je prosjek
na razini svih 28 zemalja-članica nešto malo manji od 17 posto. U
Sloveniji je taj postotak lani porastao u odnosu na godinu prije, no i
dalje je puno manji od našega, 14,5 posto, dok je najbolji u Češkoj, 8,6
posto.

  S druge strane, kažu podaci banaka, procijenjena je
financijska imovina građana Hrvatske krajem srpnja dosegla iznos od
330,4 milijardi kuna, što je oko dva posto više od BDP-a za ovu godinu.

U
gotovini imamo 37 milijardi kuna, u bankovnim depozitima 182 milijarde,
u mirovinskim fondovima još 66 milijardi, ostalo u dionicama, životnom
osiguranju, stambenoj štednji, investicijskim fondovima i drugdje.

– Mi smo, dakle, društvo u kojem snažno rastu nejednakosti, i taj će sraz biti sve veći – napominje prof. dr. sc. Gojko Bežovan
 s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.