117 dana prošlo je otkako je Severina ostala bez sina, a tim je povodom na društvenim platformama napisala objavu pod nazivom 'Ljubav u doma korone'.

Pisala je kao majka koja je, kako kaže, svaki dan se budila u suzama.

- Veliki pisac Gabriel García Márquez napisao je predivno djelo ‘Ljubav u doba kolere’. Ja nisam nikakav veliki pisac, ali ja ću opisati kako izgleda ljubav u doba korone. Ja sam jedna mama kojoj je sedmogodišnji dječak prije 117 dana iščupan iz zagrljaja i odveden iz svog krevetića. Ja sam samo jedna mama koja se u tih 117 dana budila u suzama svih tih dana, osim možda 10, koliko je u tri i pol mjeseca prespavao u našem domu.

Sanjala sam ga i noćas… I plakala… Neopisiva bol, pomiješani osjećaji zbog korona virusa i patnji ljudi koji su oboljeli, a ne znaju zašto. Ne znamo ni kako se liječi, ni koliko će ovo trajati, nema lijeka... Moj 'korona virus' traje od 28.11.2019., kada sam saznala da mi je sin, koji je od rođenja sa mnom, koji je sa mnom živio u sreći i veselju, okupan ljubavlju, jednom nepravomoćnom mjerom i presudom koja je došla kao korona, ne zna se zašto ni kako, oduzet, a u hrvatskom sudstvu se nikad nije dogodio ovakav slučaj.

Prvi puta je presuda donijeta protivno mišljenju vještaka, prvi put se dijete koje je rođeno u Hrvatskoj i hrvatski je državljanin, koji pohađa školu u Hrvatskoj, dodjeljuje roditelju koji u Hrvatskoj ima privremeno boravište, prvi put se, kako pišu mediji, jer ja o tome nemam nikakvih saznanja kao majka, na sjednici vijeća Županijskog suda u Splitu opstruira donošenje odluke i to od strane manjine (jedne sutkinje), gdje prvi put sudac traži svoje izuzeće, jer se ostali članovi vijeća ne priklanjaju njenom stavu, što se također nije gotovo nikad dogodilo. O tome mi poruke šalju ljudi iz struke, jer ja to ne znam. Jer ja sam samo mama koja pati. Moj korona virus ima lijeka i zove se pravda. Njezina sporost znači da ja svoje dijete mogu zagrliti tek u utorak u 15 sati.

A zna se kome je kroz račune u Hrvatskoj prošla milijarda kuna, zna se tko je platio igralište školi koju moj sin, nažalost, pohađa, jer su ga tamo vukli, prijetili mu zato što sam jedina majka u Hrvatskoj kojoj je zabranjeno da po moje dijete umjesto mene u školu dođe moja majka, moja nećakinja i moj suprug, s kojim sam u braku više od pola djetetovog života, napisala je Severina.

Kroz brojne aktivnosti iz projekta „Tradicijom komiških ribara“, ovih dana učenici su učili o specifičnoj komiškoj ribarskoj tradiciji, životu njenih ribara, povijesti riboprerađivačke industrije i to od renomiranih „čuvara“ maritimne baštine otoka te svojih vršnjaka.  

Uz razgled Ribarskog muzeja i edukaciju o komiškoj falkuši, Roti Palagruzoni, tvornici Mardešić i Neptun, učenici su i slikovito spoznali tradicionalne načine ribarenja komiških ribara kao i tradiciju prerade ribe i ribljih specijaliteta. Razgledali su  plivaričara i koćaricu, njihove ribolovne alate i palubno-ribolovnu opremu, izradili udičarske alate, krpali su mreže te s broda pripremili i položili komiške sklopive vrše u more. Kroz čišćenje ribe, soljenje ribe u barilcima…uspješno su odradili terenski rad iz ribarske struke. 

Iz nautičke struke imali su edukaciju na zapovjednom mostu „Petar Hektorović“, upoznali su se sa komiškom sandulom, pripremili i opremili sandulu za jedrenje, upoznali su se sa jedriljem  i uzlovima koji se koriste na sanduli te su imali i malu školu jedrenja na regatnom brodu za vrijeme trajanja Komiške regate. Nakon upoznavanja komiške gundule, naši mali kalafati uspješno su crtali i rezali njezina rebra, sastavljali su kostur i u gunduli s ponosom zaveslali po komiškoj vali. 

Tijekom boravka razgledali su Modru špilju i Centar za posjetitelje na Biševu. U povratku s edukativnog izleta, kraj otočića Mali Barjak, podvodnim dronom „zaronili“ su do olupine „Teti“ bilježeći putem drona i živi svijet oko nje. A kako bi i sami ubuduće mogli istraživati podmorje, omogućeni su im probni zaroni s bocama. Inspirirani doživljenim svakako će se razvijati i u ovom smjeru.

Kako priliči iskazanom gostoprimstvu, učenici eko grupe „Zdravo more“ i njihova mentorica Komižanima su željeli zahvaliti putem provedbe školske eko akcije „Za komiško more“. Akcija se simbolično odvila na plažama pod tvornicom Neptun, a učenicima Pomorske škole u čišćenju su se priključili učenici Osnovne škole Komiža. Paralelno sa školskom odvijala se podvodna eko akcija „Kopnenim putevima do mora“ u organizaciji Geoparka Viški Arhipelag u kojoj su sudjelovale roniteljice udruge „Sunce“. Premda je na prvi pogled izgledalo da neće biti otpada, radom kroz paralelne akcije učesnicu su pokupili i izvadili veliku količinu istog.

Za realizaciju projekta „Tradicijom komiških ribara“ financijska sredstva nisu zatražena po natječaju, već se provedba projekta ostvarila isključivo na temelju novih suradnji i angažmana od strane prijatelja škole (prijevoz na moru i kopnu, smještaj, prehrana, majice, tečajevi, radionice, predavanja, izleti i stručne ture po Komiži i Biševu, razgledi Modre špilje, Ribarskog muzeja i Centra za posjetitelje). Uz stručno vodstvo, svakako se izdvaja i velika pomoć bivših učenika škole Ivana Linčira, Vladimira Murića, Jakova Smolića, Dina Tadića, Dina Kosa i Josipa Fiamenga i to učenika ribarsko-nautičkog i nautičkog smjera koji su kroz projekt prenosili praktična znanja i vlastita iskustva te davali savjete mlađim generacijama. Pomorska škola Split jako je ponosna na njih. 

Hvala bivšim učenicima, gradonačelnici Tonki Ivčević i Gradu Komiži, zapovjedniku Mili Mardešiću i djelatnicima DVD-a Komiža, direktorici Lani Schmidt i geologu Filipu Prelecu iz Geoparka Viški Arhipelag, članicama udruge „Sunce“, Naciju Božaniću i ostalim djelatnicima Nautičkog centra Komiža, ravnatelju Domagoju Pšeničnjaku, profesorima Darki Bučak Marić, Stipi Vetmi i učenicima srednje škole Antun Matijašević Karamaneo u Visu, ravnateljici Meliti Mardešić, profesorima i učenicima Osnovne škole Komiža, predsjedniku Miru Cvitkoviću i članu predsjedništva Nikoli Božaniću iz udruge Palagruza, vlasniku i instruktoru Veljanu Zankiju  iz ronilačkog  centra B-24, Marinu Matavšeku i djelatnicima Centra za posjetitelja Modra špilja, Žarku i Nikoli Deškoviću,  posadi  broda Polet Furirioso, Toniu Mlikoti i učeniku Pomorske škole u Splitu Marinu Plećašu koji su bili u organizaciji Komiške regate, Jeleni Ivulić i djelatnicima Jadrolinije, posadi broda „Petar Hektorović“, Sanji Kukoč i ribarnici Davor, Jošku Božaniću i djelatnicima firme TEXTOR, ekipi HRT-a Željku Valčiću, Teu Frani, Borisu Pleštini na terenskom praćenju rada učenika u projektu „Tradicijom komiških ribara“ te uredniku Domagoju Strizi i ostalim djelatnicima HRT-a na medijskoj podršci  poručuju iz škole. 

Kroz učeničku izložbu „Zdravo more i mladi čuvari Jadrana“ javnosti će biti prezentiran učenički foto i video materijal i iz ovog projekta. Izložba će se moći posjetiti od sredine rujna u Prirodoslovnom muzeju u Splitu, a dio materijala već sad možete pogledati na učeničkoj Instagram stranici zdravomore.eko.  

U okviru projekta poticanja razvoja održivog turizma “Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours” čiji su pokrovitelji HTZ i Ministarstvo turizma i sporta RH, u Jelsi, sredstvima dodijeljenima Turističkoj zajednici općine Jelsa, posađeno 16 stabala lipe, murve i jasena.