Policijska uprava splitsko-dalmatinska jučer je zaprimila prijavu oštećene osobe koju je telefonskim putem na engleskom jeziku kontaktirao nepoznati muškarac, predstavio se kao djelatnik tehnološke tvrtke i rekao joj je da je njezin kompjutor hakiran te će joj on pomoći da riješi problem. Od iste je zatražio da upiše podatke koje joj on kaže (kôd sastavljen od brojeva i slova) u tražilicu računala, što je oštećena učinila te nakon toga više nije mogla upravljati svojim kompjuterom. Telefonski razgovor je nakon toga, također na engleskom jeziku, nastavila nepoznata ženska osoba koja je od oštećene tražila da u okvir koji joj se pojavio na ekranu računala upiše svoje osobne podatke, broj mobitela, broj bankovne kartice uključujući i rok valjanosti i CVV broj kartice, a sve radi uplate od 5 € kao naknade za uslugu eliminiranja hakerskih programa s računala. Nakon unosa tih podataka, oštećena je prema uputi pozivatelja, koristeći kameru na računalu, fotografirala sebe i svoju osobnu iskaznicu te potom na svoj mobilni uređaj instalirala aplikaciju koja omogućuje napadačima pristup mobitelu oštećene.

Rezultat cijelog procesa je da su napadači dobili sve potrebne podatke o identitetu oštećene za registraciju na bilo kojoj internetskoj platformi, ali i podatke o bankovnoj kartici koja im omogućuje plaćanje usluga putem interneta. Osim toga, preuzimajući kontrolu nad računalom i mobilnim uređajem oštećene, napadači su preuzeli kontrolu i nad njezinim korisničkim računima, kao što su elektronička pošta i drugo.  Bankovnom karticom oštećene napadači su izvršili transakcije u ukupnom iznosu od 872 € prije nego je kartica blokirana od strane banke. 

Vishing ( kombinacija riječi Voice i Phising) je telefonska prijevara u kojoj prevaranti pokušavaju navesti žrtvu da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva. Počinitelji se predstavljaju  kao djelatnici tehničke podrške poznatih internetskih pružatelja usluga i upozoravaju žrtve da moraju iz sigurnosnih razloga instalirati određeni program na svoje računalo jer će u suprotnom izgubiti sve podatke. Nakon što žrtve to učine, ne znajući da su instalirale program koji omogućuje napadaču preuzimanje kontrole nad njihovim računalom, napadači upućuju žrtvu da otvore aplikaciju za internet bankarstvo ili izvrše skromnu transakciju kao naknadu za pruženu uslugu. Ukoliko žrtve to učine, počinitelj, budući da je već ostvario kontrolu nad računalom, pribavlja sve podatke koje žrtva unosi u internet bankarstvo i koristi ih za zadavanje naloga za isplatu s računa.

Što policija savjetuje građanima da učine u ovakvim situacijama?

Budite oprezni kada primite neočekivani telefonski poziv,

Uzmite broj pozivatelja i recite da ćete ih povratno nazvati,

Potražite telefonski broj organizacije i izravno ih kontaktirajte,

Ako sumnjate da je vaše računalo zaraženo zlonamjernim programima, potražite pomoć ovlaštenog servisera ili stručne osobe

Prevaranti mogu pronaći vaše osobne podatke online (npr. preko društvenih mreža), nemojte pretpostaviti da je pozivatelj legitiman samo zato što ima takve pojedinosti,

Nemojte dijeliti kartični PIN ili lozinku za online bankarstvo. Vaša banka to nikada neće tražiti

Ako mislite da se radi o lažnom pozivu, prijavite policiji i vašoj banci

Kako bi smanjili broj kaznenih dijela Računalnih prijevara, Policijska uprava splitsko-dalmatinska provodi projekt naziva „SafetyNet-Bitka za sigurnost“  jer žele da 2023.godina bude godina sigurnijeg interneta u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jedan od ciljeva ovog preventivnog projekta je osvijestiti građane o realnoj opasnosti i izloženosti kaznenim djelima iz domene računalnog kriminaliteta.

- Otišao je naš dobri Martin. Bio je član DVD Žrnovnica od 1979 godine, obnašao je dužnosti predsjednika društva te je bio dugogodišnji član upravnog odbora.

Kroz svoj vatrogasni staž  dobitnik je više vatrogasnih spomenica i priznanja. Počivaj u miru naš dobri Martine tvoji vatrogasci Žrnovnica. - stoji u objavi.

Poduzetnici koji državi duguju novac za javna davanja, poput poreza ili doprinosa, ali i oni koji radnicima ne isplaćuju plaće ubuduće neće moći osnivati nove tvrtke – velike su to novosti koje donose izmjene dva zakona, o trgovačkim društvima i sudskom registru, što ih je Vlada jučer poslala u Sabor. Time bi se konačno trebalo stati na kraj praksi u kojoj netko može osnovati i više desetaka tvrtki, ostavljati iza njih dugove državi ili radnicima te osnovati nove tvrtke. I dosad je država nastojala spriječiti takvu praksu pa su građani kod registracije tvrtki morali davati izjave da nemaju porezne dugove, ali te su se izjave nikako ili slabo provjeravale, a u stvarnosti to nikoga nije spriječilo da osnuje novu tvrtku, a staru ostavi u dugovima, piše Novi list. 

Brzo po stupanju na dužnost ministra financija Marko Primorac je najavio da će se promjenom zakonodavstva stati na kraj megadirektorima među kojima je bilo i onih koji su osnovali po nekoliko stotina tvrtki, unatoč tome što su im u postojećima bili blokirani računi i imali su ovršne postupke.

Njegovo ministarstvo i Ministarstvo pravosuđa, koje je i formalni predlagatelj oba zakona, uspjeli su očito dogovoriti verzije zakona s kojima Vlada ide u parlament, a Zakon o trgovačkim društvima dobiva potpuno novi set odredbi s naslovom »Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima«. Tako novo društvo ne može osnovati ni tvrtka ni fizička osoba koja ako je osnivač, vlasnik 25 posto udjela ili jedini dioničar u tvrtki koja ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja ili je objavljena na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće. Lista tih poduzetnika objavljuje se na mrežnim stranicama Porezne uprave temeljem propisa o porezu na dohodak.

Sve to znači da novu tvrtku ne može osnovati nitko tko ima najmanje 25 posto vlasništva u poduzeću koje ima dugove državi na ime poreza i doprinosa ili dugove radnicima za plaće, ali ni onaj tko se dugova riješio tako što je tvrtka koju je osnovao li u kojoj vlasnik najmanje 25 posto udjela, u posljednjih godinu dana završila u stečaju koji je zatvoren brisanjem. Ljudi koji su osnivači ili suvlasnici 25 posto poduzeća koje ima dugove državi neće moći postati direktori, članovi uprave ni izvršni direktori u nekom drugom društvu.

Kako bi se sve ovo doista i primjenjivalo u praksi, u povijest odlaze izjave o podmirenim poreznim dugovima, jer one zapravo i nisu imale nikakvu težinu iako su se davale pod moralnom i materijalnom odgovornošću, a je li netko u postojećim tvrtkama podmirio sve dugove, provjeravat će se sudski registar te podatke tražiti od Porezne uprave. Uz to će Ministarstvu uprave i pravosuđa Porezna uprava dostavljati podatke o poslodavcima koji nisu uredni u isplati plaća. Kad se uspostavi informatičko rješenje, sudski registri će te podatke sami povlačiti iz sustava Porezne uprave.

Iako je takvih poslodavaca u Hrvatskoj sve manje, lista koju je krajem svibnja objavila Porezna uprava pokazuje da se tom sramotnom praksom, koja se smatra i kaznenim djelom, u Hrvatskoj služe 1.354 poslodavca, a da svoju plaću nisu dobila 1.874 radnika.

Uz to Vlada će, najavio je to jučer ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, tijekom ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim će se u potpunosti regulirati djelatnost agencija za naplatu potraživanja. Vlada je Saboru predložila da odbije prijedlog 18 saborskih zastupnika da se osnuje Istražno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih podataka građana koji su iscurili iz agencije za naplatu potraživanja, a Malenica je objasnio da je »Vlada svjesna važnosti i osjetljivosti ove teme i da će radi toga ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim bi se u potpunosti regulirala djelatnost agencija za naplatu potraživanja, sukladno zajedničkom pristupu odnosno zakonodavstvu na razini EU-a«. Ministar kaže i da će se revidirati odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Zakona o potrošačkom kreditiranju »kako bi se na adekvatan način adresirala potreba primjene učinkovitih mjera restrukturiranja prije pokretanja ovršnih postupaka, odnosno prije kupoprodaje potraživanja«. To bi značilo da će banke pokušati dogovoriti naplatu kredita s dužnicima prije nego pokrenu ovrhu ili prodaju dug, piše Novi list. 

 

Grmljavinsko nevrijeme praćeno kišom i tučom danas poslijepodne pogodilo je dolinu Neretve.

Jaka tuča zahvatila je područje Metkovića gdje zasada nije zabilježena veća šteta.

Moguća su oštećenja povrtlarskih i voćarskih kultura na otvorenom području, što će se utvrđivati tek za nekoliko dana, piše HRT.