Katalonija ustraje na simboličnom izjašnjavanju o neovisnosti

Prkoseći klipovima
koje im Madrid baca pod noge katalonski nacionalisti ustraju u nakani da
u nedjelju održe simbolično izjašnjavanje i prikupe dovoljno glasova da
jednu od najsnažnijih španjolskih pokrajina jednoga dana povedu u
neovisnost.

Na poziv katalonskog predsjednika Artura Masa, 5,4 milijuna
birača te sjeveroistočne pokrajine pozvano je odgovoriti na dva pitanja:
žele li da Katalonija postane država? Ako da, žele li da bude neovisna
država?

Ustavni sud, kojemu se dvaput obratila španjolska vlada, oba je
puta naredio odgodu referenduma kako bi dobio vremena da se očituje o
meritumu predmeta. No službena Barcelona odlučna je održati barem
simbolično izjašnjavanje, dok za vladu u Madridu ta simbolika nije ništa
drugo do paravan za referendum, piše agencija AFP.

Mas, izabran za predsjednika Katalonije 2012., kada je obećao
raspisati referendum o neovisnosti, tvrdi da simbolično glasovanje nije
protuzakonito, da će ga organizirati volonteri i da se ne radi o
referendumu.

Taj 58-godišnji umjereni nacionalist, praunuk pomorca i sin
poduzetnika iz građanske klase Katalonce poziva neka glasuju “bez
straha”, jer imaju pravo izraziti svoje mišljenje.

Složena arhitektura ovlasti između Madrida i regija

Katalonija, jedna od 17 španjolskih pokrajina, uživa široku
autonomiju u zemlji od 47 milijuna ljudi u kojoj su ovlasti između
središnje vlade i pokrajinskih vlasti složene i raznolike.

Zakoni jamče jednakost svih Španolaca, no o nacionalnosti,
useljeničkim pitanjima, međunarodnim odnosima, obrani i pravosuđu,
valuti, carini, vanjskoj trgovini odlučuje središnja vlada. Sektori
zdravstva, obrazovanja, znanosti, zakon o radu i građansko pravo uređuju
se prema općem zakonu, ali pokrajine imaju široku slobodu njihove
primjene.

Međutim, te su pokrajine nasljednice povijesnih kraljevina i
kneževina, pa su neke od njih naslijedile i različite povlastice. Tako
Navarra i Baskija imaju fiskalne povlastice koje ne vrijede za druge
pokrajine. Te dvije pokrajine izravno ubiru porez i dio tog novca
uplaćuju državi.

Katalonija, koja u španjolskom BDP-u sudjeluje s približno 20
posto ima najširu autonomiju uz Baskiju, napose u obrazovanju i
zdravstvu, čak i vlastitu policiju, ali ne i fiskalnu autonomiju.
Katalonske vlasti zato smatraju da su na gubitku jer pokrajina zaradi
više nego što dobiva.

Teški odnosi Madrida i Barcelone

Glasovanje predviđeno u nedjelju zadnja je u nizu epizoda dugotrajnih napetosti između Madrida i Barcelone.

Godine 2010. Ustavni sud je razljutio zagovornike katalonske
neovisnosti u jeku gospodarske krize jer je odlučio odbiti pravosudnu
autonomiju. Artur Mas, koji je ubrzo došao na vlast, bezuspješno je
pokušavao 2012. dogovoriti s Madridom “fiskalni sporazum” koji bi
Kataloniji omogućio da sama ubire poreze i njima upravlja.

Pred nepopustljivim Madridom, Mas je krenuo prema referendumu. U
nedjelju računa na velik odaziv birača kako bi ojačao svoj položaj
prema središnjoj vlasti. Prema anketama, simboličnom glasovanju trebali
bi se odazvati zagovornici neovisnosti, a njih je oko 50 posto.

Rezultati se očekuju u ponedjeljak, a Mas je najavio da će zatim
pisati španjolskom premijeru, konzervativcu Marianu Rajoyu i predložiti
mu da krenu u pregovore. Teme bi bile fiskalni sporazum i pravi
referendum na kojem bi se Katalonci i službeno izjasnili o neovisnosti,
kao što je to bilo omogućeno stanovnicima Škotske 18. rujna.

No, Škoti su neovisnosti rekli “ne”, a Mariano Rajoy kaže “ne” referendumu.

Katalonski poslodavci podijeljeni

Neovisna Katalonija imala bi manje poreze i bolje
upravljanje javnim novcem, tvrde zagovornici tog koncepta. No velike su
tvrtke podijeljene jer dio njih strahuje od gubitka španjolskih i
europskih tržišta.

Iako je jedna od najbogatijih u Španjolskoj, Katalonija je ujedno
i treća najzaduženija pokrajina Španjolske, njezin je dug 31,2 posto
BDP-a, dok je prosjek za španjolsku državu 21,7 posto.

Izvoznici strahuju da bi njihovi proizvodi u ostatku Španjolske
mogli biti carinjeni, da bi banke mogle biti nelikvidne jer bi izgubile
pristup Središnjoj europskoj banci i ukratko imali bi teškoća s izvozom,
zbog čega bi morali svoja sjedišta preseliti.

Oprezniji poslodavci s druge strane ističu da bi Barcelona s
Madridom morala zaključiti novi fiskalni sporazum koji bi Kataloniji
omogućio da zadrži više poreznog novca. Kao model poslužio bi im režim
kakav postoji s pokrajinama Navarrom i Baskijom.

Zagovornici neovisnosti u takvu mogućnost ne vjeruju i tvrde da
je prekasno jer “španjolska država ne pregovara, nego samo naređuje”.

Zaljubljen u more i jedrenje, Artur Mas na svojem stolu drži
očevo kormilo s natpisom “Hladna glava, vruće srce, čvrsta ruka i noge
čvrsto na zemlji”, a njegova biografkinja Pilar Rahola zaključuje da on
“predstavlja savršenu dualnost između ‘zdravog razuma’ i “strasti’.
Realan je, mnogo razmišlja, ali je ipak moguće da stvori golem sukob
između Španjolske i Katalonije”.