Koalicija ZA ukazuje na probleme: “Smatramo neprihvatljivim da Županija nije definirala strateški projekt za poboljšanje primarne zdravstvene zaštite niti hitne medicinske pomoći”

U četvrtak je završilo javno
savjetovanje o Prijedlogu Plana razvoja Splitsko-dalmatinske županije 2022.-2027.,
i tim je povodom koalicija ZA održala
konferenciju za novinare, koju su otvorili riječima:

– U buci političkih
prepucavanja, mi ćemo vrlo konkretno o budućnosti.

Naime, Plan razvoja
županije je značajan, ne samo zato što određuje projekte, programe i aktivnosti
na županijskoj razini, već postavlja okvir za buduće izmjene Prostornog plana i
Planove razvoja jedinica lokalne samouprave.

– Za ovo javno savjetovanje smo se, barem
mi, dodatno potrudili informirati sve dionike, od gradova i općina, struke i
civilnog sektora, do samih građana, i nadamo se da će broj sudionika i njihove
primjedbe i prijedlozi unaprijediti konačan Plan razvoja i time pokazati da je
transparentnost i uključivost poželjna u kreiranju i donošenju javnih politika.
Nadamo se da je i Grad Split u tome aktivno sudjelovao, usprkos situaciji u
kojoj se našao –  rekla je uvodno Daša
Dragnić, i nastavila: – Viziju i misiju, pa i SWOT analizu, kao i razradu
posebnih ciljeva i mjera za prioritete javnih politika, mogli bismo ocijeniti
zadovoljavajućima, iako smo uputili formalne i sadržajne primjedbe. Kao ključne,
navela bih potrebu dodatne razrade za posebne ciljeve ”Održivi razvoj
infrastrukturnih sustava” i ”Povećana i uravnotežena kvaliteta života”. S
obzirom da su u jedan ugurani: komunalni, energetski i komunikacijski sustavi,
te sustavi vodoopskrbe i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; a u drugi: sustavi
zdravstva i socijalne skrbi, kultura, sport i demografija; ova su područja
slabije razrađena od ostalih. Svakako treba spomenuti i naš prijedlog da za
poseban cilj ”Dobro upravljanje”, razraditi mjere za transparentnost i
uključivost, digitalizaciju i učinkovitost, te za unapređenje i standardizaciju
kontrole. Povezano s tim, predložili smo razradu dodatnih pokazatelja za svrsishodnu
kontrolu provođenja mjera i ostvarenja ciljeva, s obzirom da zadani pokazatelji
to ne omogućavaju.

Dragnić je zatim istaknula:

– Najlošiji dio Plana razvoja
svakako su konkretni strateški projekti. Pored primjedbi na pojedinačne
projekte, posebice na luku Krilo Jesenice, uputili smo i načelne, te prijedloge
za dopunu liste strateških projekata. Dakle, od 14 navedenih, čak ih je 7 na
državnoj razini, kod kojih se postavlja načelno pitanje uključenosti Županije i
JLS-ova u njihovo definiranje i odlučivanje. Pored toga, svi navedeni strateški
projekti već su uključeni u zadnje izmjene i dopune Prostornog plana, pa se stječe
dojam da je Plan razvoja nastao na bazi Prostornog plana, umjesto obratno, odnosno,
da su postojeći projekti jednostavno imenovani strateškima. Na izostanak promišljanja
u skladu sa smjernicama Plana razvoja i definiranja ciljanih strateških
projekata, upućuje i činjenica da navedeni projekti ne prate na uravnoteženi
način ni uočene potrebe i potencijale, ni definirane prioritete, posebne
ciljeve i mjere.

Prisnažio je Toni Garac, govoreći o prioritetima “Konkurentno i otporno
gospodarstvo” i “Zelena i resursno učinkovita županija održive infrastrukture”:

– Oni jesu zastupljeni kroz neke strateške projekte, no pitanja od velikog
značaja, poput poljoprivrede te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, ostala
su bez iti jednog?! Neprihvatljivo je da Županija cilja povećanje od 0,5%
obradivog zemljišta opremljenog za navodnjavanje, sa sramotnih 2,5% (2020.) na
jednako sramotnih 3% (2027.). Stoga smo zatražili da projekti odvodnje i
navodnjavanja za Sinjsko, Imotsko i Vrgoračko polje napokon uđu u listu
strateških projekata. Rekli bi da je nepotrebno ponavljati, ali očito nije, da
će se time stvoriti uvjeti, ne samo za puno korištenje naših najvećih
poljoprivrednih potencijala, već i revitalizaciju ruralnih područja, ali i otpornost
na vremenske nepogode i klimatske promjene.“

Garac je nastavio:

– Također je
neprihvatljivo da je u 21. stoljeću 56%, odnosno 37% stanovništva priključeno na
javni sustav odvodnje/pročišćavanja, po čemu naša županija zaostaje za
prosjekom RH. Stoga smo zatražili da se definiraju strateški projekti za razvoj
javnog sustava organiziranog prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, kako
bi se osigurao ovaj bazični civilizacijski standard življenja.

– Nastavno na rečeno, s čuđenjem možemo
ustanoviti da je, za razliku od ostalih, cijeli prioritet “Zdrav, aktivan i
kvalitetan život stanovnika SDŽ-a“ ostao bez strateškog projekta na županjskoj
razini?! Namijenjen mu je tek jedan s državne razine, za zdravstvo-  istakla je
Branka Murat, te nastavila: – Neosporavajući
značaj KBC Split za kvalitetu zdravstvene zaštite, i ne samo građana naše
županije, smatramo neprihvatljivim da za sljedeće petogodišnje razdoblje
Županija nije definirala strateški projekt za poboljšanje ni primarne
zdravstvene zaštite (Doma zdravlja) ni hitne medicinske pomoći, koji su u
njenoj nadležnosti. A svi znamo, osjećamo i stalno govorimo o problemima koji nas pritišću, kako onim infrastrukturnim,
tako i ljudskih resursa. Stoga smo zatražili da se za iste definira projekt/i koji
će se uključiti u listu strateških, u ovom razvojnom razdoblju. I za drugo smo značajno
područje kvalitete života u nadležnosti Županije – socijalnu skrb, predložili uključivanje
strateškog projekta – Rehabilitacijskog centra Dugopolje. Naime, na inicijativu
udruge Anđeli je pripremljen toliko potreban projekt namijenjen ranjivim
skupinama – djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, kao i
njihovim obiteljima, koji bi im trebao osigurati potrebne usluge, uvjete za
rehabilitaciju i život – pozvala je Murat.