Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal. 

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.

Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?

Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

Pretežno vedro je jutros u većem dijelu Hrvatske, uz umjerenu naoblaku u dijelovima unutrašnjosti.

Sunčane će biti prilike u nastavku dana, zahvaljujući grebenu anticiklone koji se pruža sa sjeverozapada. Stabilne će biti prilike i u nastavku tjedna i bit će sve toplije, vruće u mnogim područjima. Na samom kraju tjedna temperature bi u dijelovima zemlje mogle rasti i do 35.

Čini se da je na pomolu prvi ovogodišnji toplinski val, prognoza je Tee Blažević za N1.

Predstavnici Ministarstva zdravstva i Agencije za komercijalnu djelatnost proizvodno, uslužno i trgovačko d.o.o. (AKD) predstavili su na poziv Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) članicama WHO-a hrvatsko nacionalno rješenje za izdavanje EU digitalnih COVID potvrda.

Predstavljanje je održano u ponedjeljak na virtualnom radnom sastanku službene radne grupe WHO-a, a uz Hrvatsku, svoje rješenje predstavila je i Danska. Hrvatska i Danska dvije su države članice Europske unije čiji su sustavi u punoj produkciji, priopćio je AKD.

Navedeno je da je WHO inicirao regionalni sastanak s predstavnicima Europske komisije i europskih država kako bi dobili uvid u implementaciju sustava digitalnih COVID potvrda radi prikupljanja korisnih znanja i iskustava.

Svjetska zdravstvena organizacija trenutačno je u postupku izrade specifikacije Pametne potvrde o cijepljenu (Smart Vaccination Certificates), kako bi se ujednačila pravila izdavanja na svjetskoj razini i osigurala interoperabilnost potvrda.

Hrvatski predstavnici predstavili su tehnički, sigurnosni i regulatorni okvir uvođenja COVID potvrda u Republici Hrvatskoj s posebnim fokusom na arhitekturu sigurnosti sustava te na rezultate ostvarene od stupanja sustava u rad.

U priopćenju se podsjeća da je Vlada RH imenovala Radnu skupinu za izradu tehničkog rješenja digitalnih zelenih potvrda s uspostavom njihove prekogranične interoperabilnosti (EU digitalne COVID potvrde), a tvrtka AKD zadužena je za izradu tehničkog rješenja.

Istaknuto je da je AKD uspješno proveo pilot testiranja s Europskim pristupnikom te je Republika Hrvatska postala prva država članica u kojoj je još 1. lipnja ove godine počeo raditi nacionalni sustav.

Čini se da se još uvijek nije stišala bura oko antisemitske izjave Bojana Ivoševića koja je nastala prije nekoliko godina, a 'isplivala' tijekom izborne kampanje. 

Naime, iz Europske židovske udruge poslali su priopćenje u kojem oštro osuđuju Ivoševićevu izjavu, ali i pjevanje ustaških pjesama u mladosti od strane Ivice Puljka. 

Njihovo priopćenje donosimo u nastavku:

- Dragi prijatelji,

pratili smo događaje u Hrvatskoj uslijed netom završenih lokalnih izbora s velikom zabrinutošću. U vrijeme rastućeg antisemitizma u Europi, nije čest slučaj da u drugom najvećem gradu jedne države članice EU-a, osobe koje su imale antisemitske ispade ili pro-nacističke ekscese budu izabrane na dvije vodeće funkcije.

Ako to nije dovoljno loše, ovakvo je ponašanje u stvari opravdano. Incident novoizabranog gradonačelnika Splita koji pjeva ustašku pjesmu dovoljno zabrinjava. 

Činjenica da taj isti gradonačelnik tada nastoji braniti svog zamjenika koji se posvetio raspravama zagovarajući neonacističku ideologiju te opravdava njegov čin, duboko je zabrinjavajući presedan čak i uzimajući u obzir razmjere modernog antisemitizma na koje smo upravo ukazali diljem europskog kontinenta.

Pozdravljamo hrabru i brzu osudu takvog ponašanja od strane predsjednika Vlade Republike Hrvatske, g. Andreja Plenkovića, kao i osudu obojice u izbornoj noći od strane potpredsjednika Vlade, g. Davora Božinovića.

Ipak, ponašanje novoizabranih čelnika grada Splita jest neshvatljivo, jer unatoč tome što nude javnu ispriku, ne razumiju opasnosti takvog ponašanja u javnom prostoru u zajednici europskih zemalja. U mnogim slučajevima, takvo bi ponašanje rezultiralo trenutačnim povlačenje te osobe iz javnog života. Također, nužan je nulta tolerancija na bilo kakvo izražavanje antisemitskih i pro-nacističkih stajališta, stavova i ideja.

Stoga pozivamo gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika grada Splita da odigraju pozitivnu ulogu u osudi antisemitizma na način da njihov grad usvoji IHRA definiciju antisemitizma. Takav čin bio bi prikladno podvlačenje linije pod ovaj incident. - stoji u priopćenju kojeg potpisuje Rabbi Menachem Margolin, osnivač i predsjednik Europske židovske udruge.