Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal. 

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.

Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?

Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

Sve starije i malobrojnije, križ je to sela. Krovova ima, no života pod njima rijetko gdje, a nije tako uvijek bilo.

Susjeda nemaju, a žale se, nerado se k njima zapute gosti. Zbog puta. 

- Ovo je tu mjesto koje je zabačeno od grada. Pravoga puta, nažalost nema. Put je dosta opasan, rekla je Dijana Kurtović, gerontodomaćica udruge Žena iz Drniša.

Ali prođe ga ona barem dvaput tjedno. Jer vremešni trojac "ušao je" u program "Zaželi"

- Uvijek ima posla. I ima eto nešto kokošiju i pospremiti i počistiti, dok možemo, rekla je Smilja Janković.

Drugo ime zime je samoća, tvrdi tako: treća dob. Osobito u selima gdje su brojna ognjišta pogašena.

Nije lako kad zdravlje izdaje. Bez drugoga se ne može. 

- Da nije nje, ja ne znam što bi bilo. Ima 22 kuće. Svaka je kuća imala po 6 ukućana najmanje, a sad je nas sedmero u selu, kazala je Ljubica Grubač. 

- Donesem im drva, platim račune i što je najbitnije njima, razgovaram s njima, rekla je Slavica Krakan, gerontodomaćica udruge ZvoniMir iz Knina.

Pomoć sa strane ovdje je presudna: za ostanak i opstanak.

Prelaskom na novu valutu plaćanja primorani smo raspoznavati nove kovanice i novčanice kao sredstvo plaćanja. Ovo predstavlja najveći problem kod slijepih i slabovidnih osoba koje su godinama taktilno raspoznavale kovanice i novčanice kuna.

Problem je detektirao predsjednik Županijske udruge slijepih Split, Ivan Tokić koji se za pomoć pri rješavanju ovog problema obratio županu Splitsko-dalmatinske županije, gospodinu Blaženku Bobanu. Predsjednik je u specijaliziranoj trgovini pomagala za slijepe osobe pronašao euro novčarku za kovanice prilagođenu slijepima te je tražio način kako ih osigurati za članove Županijske udruge slijepih Split. Župan se žurno odazvao pozivu te je osigurao sredstva za nabavu 100 komada specijaliziranih euro novčarka, pojedinačne cijene od 14 eura po komadu. Ovim činom je župan još jednom podržao rad udruge te pomogao njenim članovima, na čemu su mu svi dotični zahvalni.

Kako bi se članovi Županijske udruge slijepih Split što lakše i jednostavnije snalazili s novom valutom, u Županijskoj udruzi slijepih Split organizirano je  30. siječnja 2023. predavanje na kojem su se članovi educirali o tome kako taktilno raspoznavati kovanice i novčanice eura, kako pravilno pohranjivati kovanice i koristiti euro novčarku. Predavanje je olakšala taktilna literatura Hrvatskog Saveza Slijepih uz pomoć koje su slijepe osobe imale priliku opipati sve novčanice i kovanice. Odlična je vijest da su novčanice i kovanice eura taktilno označene i samim time prilagođene slijepim osobama. Taktilno označene kovanice i novčanice eura slijepima omogućuju samostalnost u korištenju novca te kontrolu nad trošenjem.

Sekcija za spašavanje s brzih voda i poplava HGSS Stanice Split održala je pokaznu vježbu na rijeci Jadro u Solinu, kraj Gospinog otoka.

U prvom dijelu vježbe, sudionici su prezentirali način potrage za utopljenikom uz pomoć plovila navezanog na konope, ronioca, ekipe spašavatelja na plovilu kao i na kopnu, te potražnog psa s vodičem.

Prezentirala se i vježba transporta ljudi i opreme preko rijeke pri čemu se koristila dijagonala i tirolska prečnica.

Tom prigodom na obali je prezentirana i kompleksna oprema koju koristi ova sekcija kao i specijalno vozilo Unimog. Čitavu vježbu sa zanimanjem su pratili brojni građani.

Naposlijetku, u prostorijama Stanice Split u Majdanu, okupili su se predstavnici grada Solina, Županije, Hrvatskih voda, javne ustanove, udruga vezanih uz rijeku Jadro, ekologiju i slično, te je održana i prezentacija o potencijalu rijeke Jadro kao poligona za sport, obuke i vježbe spašavanja bez negativnog utjecaja na okoliš, kao i prezentacija o poplavama.