Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal. 

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.

Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?

Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

Preminula je stotinu i jedna osoba. 5 osoba je trenutačno na respiratoru.

Dosad je testirano ukupno 63.682 osoba, u posljednja 24 sata testirano je 1260 osoba.

Potkrovlje Osnovne škole na Brdima poprima konačne vizure novog multimedijalnog centra i nove knjižnice. 

Rekonstrukcija je započela u siječnju, prva faza obuhvaća radove u istočnom dijelu škole i na katu – budućem multimedijalnom centru, dok druga faza zahvata predviđa ugradnju dizala i radove na pješačkoj rampi i parkiralištu sa zapadne strane škole, a izvodit će se za vrijeme ljetnih praznika.

Do jeseni i početka nove školske godine svi radovi trebali bi biti završeni, a vrijednost rekonstrukcije ove osmoljetke je 4,2 milijuna kuna.

U fotogaleriji donosimo trenutno stanje...

'Stranka s Imenom i Prezimenom' svoj glavni program, teritorijalni preustroj, danas je predstavila u Splitu. Na Marjanu se danas spojila mladost i iskustvo te imena iz cijele Dalmacije koji su pokazali kako se, i bez velikih stranaka, može itekako dobro upravljati. Njima su imena, kažu, pokretni motiv jer svi smo dužni mijenjati sebe pa onda i druge.

- Dvije su osnovne postavke našeg programa. Prva bi se povećale ovlasti jedinica lokalne uprave kako bi usluga građanima bila lakša, brža i bolja. Zalažemo se i za ukidanje svih centara za gospodarenje stranačkim uhljebima u narodu znanima kao županije. Svi ti centri za gospodarenje stranačkim uhljebima bili su kočničari razvoja. Mogu sa sigurnošću reći da se ni građani nisu poistovjetili s njima na primjeru naše županije. Da pitate nekog s Korčule ili Murtera, svi bi rekli da su iz Dalmacije. Jedini koji brane ovakav ustroj su korisnici tih centara, osobe zaposlene na izmišljenim radnim mjestima i na maštovito nazvanim radnim mjestima, u uvodu je kazao Ivan Kovačić, predsjednik 'Stranke s Imenom i Prezimenom'.


Jedno od zvučnijih imena nove stranke je svakako i Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca koji je kazao da je korona kriza dokazala da je teritorijalni ustroj posve potreban.

- Nalazimo se na ulazu u novo programsko razdoblje i ako sada ne dođe do preustroja, ovakvo stanje će ostati do 2030. godine, rekao je Pranić i ponovio kako su županije kočnice u Dalmaciji.

- Nije normalno da imamo četiri turističke zajednice u četiri županije ako ovo smatramo jednom turističkom destinacijom. Nije normalno da imamo četiri Županijske uprave za ceste gdje se jedna cesta obnavlja do granice s županijom, a onda tamo ostane neobnovljena. Imamo nefunkcionalno prostorno planiranje na razini županije gdje imate situaciju da su, primjerice, Centri za gospodarenje otpadom Lećevica i Bikarac na tek 30-tak kilometara udaljenosti i da to sve, na kraju, plaćaju građani.


Kazao je da se 'Stranka s Imenom i Prezimenom' zalaže za funkcionionalan model, točnije da se Dalmacija spoji u jednu regiju s jednom strategijom razvoja, jednim Prostornim planom i jednim razvojnim dokumentom.

Marko Jelić, gradonačelnik Knina nastavio je u sličnim tonovima.

- Bez zajedničkog rada i ljudi nema ni uspjeha. Ljudskih kapaciteta nedostaje, a Općine trebaju pomoć drugih. Zbog toga baš zajedno moramo raditi da se udružimo jer nema uspjeha od meha tvorevina, rekao je Jelić i kazao da u Hrvatskoj ima dobrih primjera i tako naveo Krk.

- Na otoku imaju jednu turističku zajednicu, jedno Komunalno poduzeće, razne druge zajedničke sadržaje, a zajedno bez gubitka za građane.


Dodao je da se jedino nadu građanima može vratiti bez stranačkog kadroviranja koji su bili negativna selekcija za uhljebljivanje.
- Trebamo se preorijentirati i napraviti promjenu vrlo brzo jer ako to ne napravimo danas, onda za nas neće biti sutra, zaključio je Marko Jelić.

Priče oko Marjana dotakla se Daša Dragnić, poznato splitsko političko ime naglašavajući kako je on tek jedan od primjera kako se treba boriti i mijenjati.
- Marjan je simbol i slika nebrige vlasti i neefikasnog upravljanja. Ne lokalno, nego na svim razinama. Ponos i srca grada Splita je od pustih nadležnosti dobio ono što se dogodilo. Marjan, ipak, nije jedini, kazala je Dragnić.


Županije bi, kaže Daša, trebale biti samo protočni kanal sredstava za jedinice lokalne samouprave.
- Split ne upravlja velikim dijelom svog područja i ne može cjelovito osmišljavati razvoj. Takvo stanje je u Dubrovniku, Šibeniku i drugim gradovima. Imat ćemo priliku ojačati velike gradove što je potrebno za razvoj područja, a ne samo velike gradove nego i općine koji će dobiti direktniju nadležnost u upravljanju, zaključila je Dragnić.

Od ukupno 104 obrađena testa sa područja Splitsko-dalmatinske županije danas nema novooboljelih osoba.

Na području Splitsko-dalmatinske županije do sada je oporavljeno 470 osoba.

16 osoba je hospitalizirano. 2 zdravstvena djelatnika nalaze se u samoizolaciji. 3 osobe iz Splitsko-dalmatinske županije nalaze se na respiratoru. U karanteni hotela Zagreb nema nijedna osoba.

Na području Splitsko-dalmatinske županije do sada je zabilježeno 559 slučajeva zaraze koronavirusom.