Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal. 

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.

Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?

Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

Vrata su se, takav je bio princip, po zatvaranju odmah i zaključala.

U cvijetu mladosti...

"Na pravom mjestu u pravo vrijeme..."

Taj siječanj 2002. godine još je godinama nakon vraćala u sjećanje Eda Vujević, novinarka "Slobodne Dalmacije" koja je postala kao glas koji upozorava. Upozorava i nada se kako će ubojica biti pronađen. 
- Još se sjećam te obične kuće ispred koje kao da sam zamišljala kako odrasta Marijana. Toliko dirljivo i strašno u istom trenutku - kazala je.

Mobitel korišten mjesecima nakon smrti

Bizaran detalj ionako već dotučenu obitelj zgrozio je mjesecima nakon sprovoda jer je stigla ovrha od mobilnog operatera za usluge na Marijaninom mobitelu pa je, koliko morbidno i zastrašujuće zvučalo, telefon nesretne djevojke netko koristio i mjesecima nakon što je ona lišena života.

"Jednom će detalj otvoriti cijeli slučaj u novom smjeru!"

- Jednom će se naći detalj koji će otvoriti cijeli slučaj u nekom novom smjeru – zaključuje neuropsihijatar uz objašnjenje kako je u ovakvim događajima presudna metodologija, a ne vrijeme.

"Ovakvi slučajevi neće biti zaboravljeni!"

Vozač autobusa u javnom prijevozu jedan je od rizičnijih poslova tijekom pandemije.

- Dosta ljudi ulazi, izlazi, nikada ne znaš tko je zaražen, tko nije. Eto, stanje je takvo kakvo je, rekao je Ante Bajić iz Promet Splita.

Putnici nam kažu da su najveći problem mladi koji ne poštuju mjere, posebice srednjoškolci koji se ne obaziru ni na upozorenja Prometovih kontrolora. Vozači su u najnezahvalnijoj poziciji te su često, ako upozoravaju putnike, izloženi raznim neugodnostima.

- Ja bih čak rekao da je u početku bilo više tih nekakvih problema s verbalnim napadima i nekakvim pokušajima fizičkog nasilja što se tiče tih mjera, maski i slično, sad je to nešto manje, ipak su ljudi dosta svjesni, rekao je za HRT Hrvoje Mlikota, povjerenik Sindikata vozača i prometnih radnika - Promet Split.

Na bolovanju je zbog pozitivnog testa i predsjednik Uprave Prometa Miroslav Delić. Unatoč svim problemima vezanim za COVID, nijedna autobusna linija nije ukinuta.

- Mi dnevno otprilike reduciramo između 30 i 40 polazaka, ne govorimo o linijama, nego o samim polascima na svim linijama. Kada vam kažem da dnevno na svim linijama imamo 1100 polazaka, onda tih 30 do 40 je stvarno minimum s obzirom na stanje, rekao je Miroslav Delić, predsjednik Uprave Promet Splita.

Ako ovakva situacija potraje, bit će sve teže održavati promet na toj razini. Vozači sada voze više kilometara dnevno i imaju kraće dnevne i tjedne odmore.

Nezavisni gradski vijećnik Ante Franić uputio je priopćenje vezano za rad Puljkove administracije.

Cirkus Montyja Pythona ide dalje…

I tako u jeku Puljkovih afera, mi vijećnici obaviješteni smo o novom iživljavanju Puljkove administracije. Ovaj put u Park šumi Marjan.

Tamo kadrovira, upravlja, vedri i oblači aktivist Srđan Marinić dok mu HDZov v.d. ravnatelja Stipe Mušura pokorno glumi tajnicu.

Postaviti Srđana Marinića da upravlja Park šumom Marjan je kao da ste pustili lisicu u kokošinjac!

Njihove žrtve, a mislim na cjelokupnu Puljkovu vlast, samo su mali, obični ljudi, samohrane majke i žene s invaliditetom!
I dok dijele stimulativne mirovine od 100.000,00 kuna svojim kadrovima koje onda vraćaju na posao što smo vidjeli na primjeru Splitske obale i Marice Prkić, koja uzgred rečeno nije i ne može biti nezamjenjivi kadar pokušavaju obmanuti splitsku javnost trkeljanjima o tobožnjim uštedama kao da se ušteda ne može napraviti tako da preostali ekonomisti preuzmu njen dio posla, ili da se dio posla prepusti drugim kadrovima unutar cjelokupne gradske administracije.

U Park šumi Marjan tjeraju 2 djelatnice koje rade na knjigovodstvenim poslovima najavljujući, pazite, opet-uštede i angažman knjigovodstvenog servisa, dok im takvo sto nije palo na pamet u Splitskoj obali, tamo im je baš ta knjigovotkinja koja ni završni račun ne radi-nezamjenjiva!

Ajde da usput spomenem i mladog HDZovog lava Filipa Bornu Ivaniševića, kojeg su s pripravničkog mjesta uvalili na voditeljsku poziciju odjela Računovodstva u ViKu. A on je, pazite sad dobro, također jako štedljiv pa nakon što je očito prespavao fakultet i ne pokušava znanje nadoknaditi na, ne daj Bože, nekim skupim tečajevima, nego u grupi na Facebooku pod nazivom Računovodstvo- pitanja i odgovori iz prakse.

Ništa čudno, ova vlast ionako jest FaceBook Bojna!

Marić je na pitanja novinara odgovarao nakon 13. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a upitan je li točno da se planira snižavanje stopa PDV-a na električnu energiju i plin na pet posto, odgovorio je da u ovom trenutku još ne želi ulaziti u te spekulacije.

Podsjetio je da je predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer u Saboru otkrio okvirni izgled paketa mjera za umanjenje negativnog efekta udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo.

Taj paket mjera, ponovio je Marić, trebao bi se temeljiti na tri segmenta - jedan se odnosi na nadogradnju već postojećeg modela vaučera za socijalno najugroženije skupine društva, zatim, računa se na Hrvatsku elektroprivredu (HEP) i ostala društva koja, u kontekstu sagledavanja cjelokupne cijene, mogu dati svoj doprinos ublažavanju najavljenog rasta cijena, dok naposljetku takav doprinos mora dati i porezna politika.

- Međutim, koje stope i koje će biti u konačnici odluke, za sada ja ne bih spekulirao", rekao je Marić.

Odgovarajući na novinarski upit, Marić je rekao da je ranija Vladina mjera utvrđivanja najviše maloprodajne cijene naftnih derivata od svih mogućih mjera bila najmanje loša i da je polučila određeni efekt.

Inače, ta uredba, koju je Vlada donijela 14. listopada kako bi ograničila cijene benzina i dizela u maloprodaji i tako spriječila udar na standard građana, ukinuta je 6. prosinca prošle godine.

Marić je pak danas izjavio da su cijene nafte opet porasle, a cijene goriva čak i više od nekakvih očekivanja. "Mislim da ćemo vrlo brzo reagirati s našim mjerama", najavio je.