Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal. 

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.

Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?

Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

Prognoze Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) od 17. svibnja predviđaju još jedan veliki oblak prašine s vrlo visokim vrijednostima optičke dubine aerosola (AOD) i koncentracije prašine koji putuje prema sjeveru kroz zapadnu i srednju Europu. Prašina je već stigla do Pirenejskog poluotoka, a prognoze koje pokazuju veće vrijednosti stižu od 21. do 22. svibnja. 22. svibnja prašina će proći i srednju Europu.

CAMS, kako navodi poslovni.hr, svake godine prati sve faze širenje prašine iz pustinje Sahare i pruža stalna ažurirana izvješća o ozbiljnosti ovogodišnjeg širenja prašine, uključujući visoke vrijednosti uočene u zapadnoj Europi sredinom ožujka , kao i prašinu koja prelazi Atlantik prema Karibima, 

Copernicus služba za nadzor atmosfere prati i znatne oluje prašine koje su zahvatile Bliski istok tijekom svibnja 2022., a koje su značajno utjecale na Irak. CAMS pruža kontinuirane podatke i predviđanja praćenja dalekosežnog širenja prašine na europskoj i globalnoj razini . Podaci i alati koji daje besplatni su, i mogu poslužiti građanima, poduzećima i kreatorima politika za donošenje informiranih odluka na kontinuiranoj osnovi, jer su podaci o prognozi kvalitete zraka dostupni 24 sata dnevno.

Viši znanstvenik Mark Parrington iz ECMWF-ove Copernicus službe za nadzor atmosfere komentira:
- Copernicus služba za nadzor atmosfere važna je karika u raspravi o tome kako se sastav atmosfere mijenja, budući da se CAMS-ove informacije temelje na satelitskim promatranjima gotovo u stvarnom vremenu i in situ promatranjima, te nudi pouzdane prognoze kvalitete zraka kako bi korisnici mogli pratiti prijenos prašine i znati, na primjer, kada je u njihovim područjima iznimno loša kvaliteta zraka.

Omiška ispostava HGSS Stanice imala je akciju ove subote na Fortici u Omišu.

Poziv je stigao zbog unesrećenog državljanina Njemačke koji je zbog iscrpljenosti i malaksalosti pao dva puta pa je pozvana pomoć.

Akcija je uspješno završila nakon što su unesrećenog spustili u Omiš u pratnji četiri člana Ispostave.

Razlog ove nezgode bila je neadekvatna opremljenost i premalo vode za visoke dnevne temperature.

- Zbog visokih temperatura potreban je oprez! - poručuju iz HGSS Split. 

Župan Blaženko Boban, monsinjor Marin Barišić, akademski kipar Veno Jerković i opat jeruzalemske dominikanske opatije Bernhard Alter otkrili su na jeruzalemskom brdu Sion kip Svetoga Jeronima, dar puka Splitsko-dalmatinske županije. Kip je smješten u Crkvi Usnuća Marijina na Sionu, a župan Boban ističe kako se ovaj trenutak čekao već tri godine. 

- Posebno sam danas ushićen, ponosan i sretan jer mnogi za Svetoga Jeronima pitaju gdje je rođen. Rođen je u našem srcu i našoj duši. Zbog toga sam ponosan što danas jednu cijelu lepezu aktivnosti koju smo imali prethodnih godina današnjim činom završavamo. Bitno je da građani i vjernici shvate njegovu veličinu, njegovu dimenziju i njegov doprinos čovječanstvu, izjavio je župan.

Nadbiskup u miru, monsinjor Marin Barišić, koji je blagoslovio kip i služio svečanu svetu misu, naglašava kako je ovo povijesni dan za budućnost. 

- Veliki je ovo dan za Splitsko-makarsku nadbiskupiju, Splitsko-dalmatinsku županiju, a ja bih rekao i za čitavu Hrvatsku. Sveti Jeronim je jedna kulturna i duhovna baština kojom se ponosimo. On nas je predstavljao u vremenima kada nismo imali ništa. Dosta je bilo reći Sveti Jeronim i njegov kraj i zahvaljujući njemu sačuvali smo i narodni jezik u liturgiji. To je jedinstven slučaj u cijeloj crkvi, naglasio je Barišić.

Autor kipa je akademski kipar Veno Jerković, koji nije mogao sakriti oduševljenje što je upravo njegovo djelo postavljeno na Sionu. 

- Uzbuđen sam i teško je naći prave riječi kako bih izrekao sreću i zadovoljstvo jer je moj rad došao na jedno ovako sveto mjesto i u ovaj sveti grad. Mogao je to biti bilo koji drugi kipar, ali to sam ja, rekao je Jerković.

Franjevac konventualac fra Tomislav Glavnik navodi kako je ovaj kip, postavljen na Sionu, znak prepoznavanja hrvatskoga naroda u Izraelu. 

- Sa Svetom zemljom bili smo uvijek povezani, bilo preko hodočasnika, utjecajnih svećenika ili svetaca poput Svetoga Nikole Tavelića. Upravo ovo postavljanje kipa Svetoga Jeronima je jedan veliki znak, izjavio je Glavnik. 

Otkrivanju kipa nazočili su i zamjenik župana Stipe Čogelja, predsjednik Županijske skupštine Mate Šimundić i hrvatska veleposlanica u Izraelu Vesela Mrđen Korać.