Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal. 

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.

Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?

Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je tehničke upute za glasovanje na lokalnim izborima, maske će u zatvorenim prostorima biti obvezne za birače, članove biračkih odbora, promatrače i medije, ali i na otvorenom ako se ne može držati razmak veći od dva metra.

To znači da će maske morati nositi i osobe koje na otvorenom čekaju ulazak u objekt gdje je biračko mjesto, ako ne mogu držati razmak veći od dva metra, proizlazi iz uputa koje je DIP pripremio u suradnji s HZJZ-om.

Biraču koji dođe bez maske ovlašteni su masku dati predsjednik, odnosno potpredsjednik biračkog odbora (BO).

 Upute za lokalne izbore vrlo su slične onima koje su u srpnju prošle godine vrijedile za parlamentarne, razlika je što su maske tada bile preporuka, a sada su obveza te što je razmak sa metra i pol povećan na dva.

Preporuka biračima da izmjere temperaturu

Članovi BO-a, promatrači, predstavnici medija i dr. ne mogu obavljati svoje dužnosti ako imaju povišenu temperaturu i/ili respiratorne simptome ili su zaraženi sa covidom-19 ili su u samoizolaciji.

Biračima se preporučuje da u jutarnjim satima izmjere temperaturu, pa ako je viša od 37,2 stupnjeva Celzijusa i/ili imaju respiratorne ili druge simptome karakteristične za covid-19 neka se jave nadležnom liječniku.

Birač nakratko skida masku jedino kada član BO utvrđuje njegov identitet, birači s oštećenjima na rukama obavezno moraju nositi rukavice, a svi birači na ulasku u prostoriju dezinficirati ruke.

Preporučuje se da birač donese kemijsku olovku kojom će glasati, no i tada mora na ulazu dezinficirati ruke.

U prostoriju za glasovanje birači ulaze i izlaze jedan po jedan, držeći razmak od najmanje dva metra, u prostoriji ih istovremeno može biti samo onoliko koliko je označenih mjesta za glasovanje.

Članovi biračkih odbora na razmaku od 1,5 metra

Općinsko/gradsko izborno povjerenstvo vodi brigu da biračka mjesta, a bit će ih oko 6500, na njihovu području imaju potrebnu zaštitnu opremu.

Prostoriju u kojoj je birački odbor treba temeljito prozračiti, a prozračivanje ponoviti više puta tijekom dana, na ulazu u prostoriju na vidljivo mjesto treba postaviti dezinficijens za ruke. Prije početka rada, određuje se član odbora zadužen za dezinfekciju.

Dok za glasačke kutije i paravane vrijedi razmak od najmanje dva metra, članovi BO-a moraju međusobno održavati fizički razmak od metra i pol.

Član BO-a koji ima oštećenja na rukama obavezno mora nositi rukavice, a isto vrijedi i za člana koji od birača uzima isprave. Svi članovi BO-a moraju redovito dezinficirati ruke te ne dirati lice, usta, nos i oči rukama.

U prostoriji je zabranjeno jesti i piti. Površine koje se dodiruju za glasovanja (kvake, stolovi, kemijske olovke i slično) treba više puta dnevno prebrisati dezinficijensom.

Nakon što glasovanje završi i biračko mjesto se zatvori, članovi BO-a dužni su temeljito prozračiti prostoriju i prebrisati površine dezinficijensom, pa tek onda krenuti na brojanje glasova

Preporučuje im se da nose zaštitne rukavice, a ako imaju oštećenja, to je obveza. Članovi BO trebaju biti međusobno udaljeni najmanje metar i pol, promatrači dva metra od stola na kojem se glasovi broje.

Glasovanje birača zaraženih covidom-19

Kad birač ne može doći na biračko mjesto zbog teže bolesti, nemoći ili invaliditeta, njemu dolaze članovi BO-a i omogućuju da svoju dužnost obavi ispred ulaznih vrata u stan, odnosno kuću, a isto vrijedi i ako je birač u samoizolaciji.

I jedni i drugi pritom obvezno nose maske, a članovi BO-a i rukavice, te nazuvke na cipelama ako birač ne može doći do ulaza, pa moraju ući u stan/kuću.

Birači zaraženi covidom-19  glasuju uz pomoć druge osobe, koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić.

Sve radnje obavljaju se ispred ulaznih vrata stana/kuće birača koji ne smije imati neposredan bliski kontakt sa članovima BO-a.

DIP ističe da se biračka mjesta ne određuju u ustanovama socijalne skrbi, birači - korisnici tih ustanova glasaju prema mjestu njihova prebivališta.

Članovi BO-a mogu omogućiti glasovanje biračima – korisnicima ustanova socijalne skrbi ispred ulaznih vrata ustanove ili u samoj ustanovi, iznimno, ako imaju prebivalište na adresi ustanove i ako je adresa ustanove u obuhvatu biračkog mjesta na način propisan tehničkom uputom i sukladno propisanim epidemiološkim mjerama.