Oni riskiraju svoj život kako bi prenijeli informacije, izvijestili pravovremeno i istinito. Neki bi rekli kako je to samo u opisu njihovog posla, ali zbog toga trpe i brojna vrijeđanja, omalovažavanja, prijetnje i napade. Nekada cijenjeno zanimanje, danas je u Hrvatskoj na 'niskim granama'. Novinari su diskreditirani, iako se unatoč svim nedaćama ne prestaju boriti za istinu i svjetliju budućnost za generacije koje tek dolaze.

Jedna od takvih je i Sinjanka, Ana Malbaša, novinarka omiljene emisije 'Provjereno' koja se temelji na istraživačkom novinarstvu i razotkrivanju priča koje pokazuju svu surovost društva i istih struktura koje godinama 'vladaju' i zagađuju ovaj divan svijet.

Anin otac, Petar Malbaša, poznati je ratni snimatelj koji se kao dragovoljac Domovinskog rata s kamerom u ruci borio za što autentičniju sliku rata u medijima, za istinu, a mora da je i Ana 'povukla' očeve gene i odlučila kako će biti jedno 'malo svjetlo na kraju tunela'.  

- Da ću zaista biti novinarka odlučila sam na kraju srednje škole. Pohađala sam drugu jezičnu gimnaziju u Splitu. Na jednom od zadnjih satova profesor filozofije je, sjećam se, pitao sve učenike u razredu planiraju li upisati fakultet, i ukoliko da - koji? Redom se moglo čuti: "ekonomija, pravo, jezici..." Jedina sam ja rekla: "Upisat ću novinarstvo”.

Govorili su mi ljudi kako me neće nitko voljeti, a ni da nikada neću imati dovoljno novca. Međutim, nikada nisam mislila da netko treba poslati novinar radi novca ili slave, već zbog borbe za bolje i pravednije društvo.

I tako uistinu i je. Ana se bori za pravdu tako da razotkriva afere, potresne ispovijedi, prelazi granice Lijepe naše, sve kako bi gledateljima pokazala istinu. Bilo je lijepih i manje lijepih trenutaka. izvještavala je s prosvjeda žutih prsluka u Francuskoj, u Njemačkoj je razgovarala s organizatorom prosvjeda protiv migranata nakon ubojstva stanovnika Chemnitza, u Srbiji je pronašla i osumnjičenika za ratni zločin kojeg traži Hrvatska, a u BiH surađivala na istraživanju lažnih diploma s kolegama iz bosansko-hercegovačkog Magazina Žurnal. 

U posljednje tri sezone emisije 'Provjereno', između ostalog otkrila je i korupcijsku aferu o splitskom KBC-u o potkupljenim liječnicima. Najveća ironija cijele priče je što taj liječnik i dalje radi na svom radnom mjestu. Priča iz KBC-a i dalje odzvanja praznim hodnicima bolnice i užurbanim ritmom grada pod Marjanom.

- Čini mi se da bi ih moglo biti još u tom bolničkom centru, dokle god takvi liječnici imaju zaštitu vrha bolnice i dijela političara na vlasti.

Petric, Boban i Sanader

Prošle je godine Ana istraživala još jednu aferu iz Splitsko-dalmatinske županije, onu o slučaju 'uhljebljivanja' u Domu zdravlja. Iako je mjesto ravnatelja bilo ranije predodređeno Dragomiru Petricu nakon pritisaka od strane Blaženka Bobana i Ante Sanadera natječaj je poništen. U novi izbor krenuo je njihov drugi kandidat - Marko Rađa koji je i izabran za ravnatelja, a onda se dogodila i najapsurdnija stvar. Naime, Petric je postavljen za kontrolora zdravstva u Županiji, pa sad nadgleda svoj 'minuli rad'.

- Priču je prvi otkrio tjednik Nacional u kojem sam i sama nekoć radila. Ja sam nastavila istraživati temeljem snimke koju sam dobila, a koja pokazuje da prilikom izbora ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije nisu poštovana pravila procedure izbora.

Sporna snimka nastala je nakon što je natječaj poništen. Nekadašnji predsjednik Upravnog vijeća Ivan Nasić na njoj govori kako je župan Blaženko Boban vršio pritisak da se ponovno izabere Petric. O tome je pokrenuta istraga. DORH se ozbiljno uključio i znam da su ispitani ključni akteri priče.

Čini se da takav scenarij ima sličnosti i s trenutnom situacijom koja se odvija u Splitu po pitanju Doma za starije i nemoćne. Još uvijek nema odgovornih za ovo što se dogodilo, iako je župan Blaženko Boban 'prst odgovornosti' prebacio na tim iz dva Ministarstva koji će donijeti konačan sud. Sve naslućuje da se i iza te priče krije još 'političkih igara' prema bivšem omiškom gradonačelniku iako akteri govore da ovo nije vrijeme za politikantstvo.

I samu Ana, kako nam je i rekla, priča je uznemirila. Štoviše, probudila je u njoj instinkt da istina napokon mora izaći na vidjelo.

- Smatram da obitelji umrlih, a i cijela hrvatska javnost sada zaslužuje brze odgovore od nadležnih institucija na to tko je zapravo ovdje zakazao? Tko je kriv što Dom nije imao adekvatnu opremu na vrijeme i što se nije na vrijeme reagiralo kada se saznalo za pojavu zaraze koronavirusom? Je li zaista za sve kriv samo jedan čovjek? Ili bi trebali odgovarati i ljudi koji drže ključne političke funkcije u županiji?

Priča iz Vukovara za trajno sjećanje

Anina najveća podrška su njena obitelj i prijatelji, a svako ljeto s radošću se vrati i u Sinj, posebice kada je Alka i Velika Gospa kako bi uživala sa svojim najmilijima.

Biti novinar danas nije lako, posebno istraživački novinar koji priča malom čovjeku osjetljive i senzibilne teme. Ana je tako doživjela i veliki broj uvreda, pa čak i seksualnih ponuda za vrijeme istraživanje jedne priče u Bosni i Hercegovini.

Ipak, u posebnom sjećanju ostala joj je priča o ženi koja je ispričala kako ju je Jovan Radan, nekadašnji pripadnik srpske paravojne formacije, silovao tijekom rata u Vukovaru.

- Prvo su je odvukli iz podruma jedne kuće gdje se skrivala sa susjedima, potom su je odvezli na Velepromet. Ondje se, pričala mi je, događala nacionalna i spolna segregacija. Srpski vojnici su, kazala je, odvodili Hrvatice u prazne kuće da civilima, uglavnom srpske nacionalnosti, služe kao sluškinje. Onda su ih pretvarali u seksualne ropkinje. Ovu istinu o tome što se događalo ženama tijekom rata u Vukovaru od nikoga nisam tako jasno čula. Te žene su ušutkane. Krivili su ih, nazivali srpskim kurvama. Kada je ona progovorila, kada mi je tako ogolila dušu, osjećala sam dužnost da odem u Srbiju i pronađem tog čovjeka. Pred ogradu njegove kuće došla sam sa snimateljem Pećom Moskaljovim i asistentom Markom Ružićem.

Otvorio ju je, tjerao me, negirao zločine, a ja sam mu, kad se vraćao u kuću, iz sveg glasa govorila: "Recite istinu!"

Nekada se osjeća i kao tajni agent dok istražuje nepredvidive priče, ali oštar duh i nepokolebljiv stav nešto je što kroz Anine priče u 'Provjerenom' izlazi vani i, jednostavno, motivira.

Zbog epidemije koronavirusa, ekipa Provjerenog prebačena je u Dnevnik. Ana trenutačno pokriva teme vezane za ekonomske aspekte krize i priče o onima koji su zbog cijele situacije ostali bez posla. Boji se što će biti za mjesec ili dva te kaže kako će Vlada uskoro morati izaći s dugoročnom strategijom.

Iako nema toliko vremena za istraživačke priče, pokušava pronaći i vrijeme za dublje istraživanje pojedinih tema. Kada se sve vrati u normalu, one teme koje su bile 'ispod radara' zasigurno će doći na vidjelo. 

Sigurni smo da će se Ana pobrinuti da ne prođu nezapaženo jer se ova Sinjanka u ovom svijetu 's puno mana' snalazi itekako dobro.

Zbog čega ste se odlučili ući u izborni ring? Što vas je to nagnalo da ispred SDP-a pokušate osvojiti fotelju drugog najvećeg grada u Hrvatskoj?

- Kandidirao sam se iz dišpeta. Dosta je više ovakve politika i lošeg upravljanja gradom. Dosta je da se djeca ne mogu upisati u vrtić. Moje dijete od dvije godine je jučer dobilo odbijenicu za jaslice jer nemaju mjesta. Nije jedino. Mnogi roditelji su ostavljeni na cjedilu. Dosta je više i da djeca idu u tri smjene u školu. Dosta je više da djeca nemaju sportske dvorane. Djeca u školi na Sućidru, među kojima je i moje drugo dijete, rade tjelesni u atriju škole. To je nedopustivo u 21. stoljeću. To je Vicin i HDZ-ov Split. Ne želim takav Split. Želim grad velikih i jednakih mogućnosti s utemeljenom ambicijom.

Vaši protukandidati kažu da Split stagnira 12 godina…

- Split stagnira više od 30 godina. Ustvari, preko 40 godina. Imam 38 godina i otkad sam se rodio stalno smo u krizi. Split se ozbiljno ne razvija od Mediteranskih igara. Pogotovo nakon 1990. godine i zbog toga što je osobni interes iznad javnog. Posebno pogubna je takozvana vertikala vlasti jer se poslušnici iz HDZ-a u Splitu ne usuđuju suprotstaviti premijeru Plenkoviću i izboriti za splitske interese.

I ranije ste već rekli da vertikala HDZ-a uništava Split…

- Dok oni funkcioniraju po vertikali, Split je u horizontali, čak i u bolnici. Što nam se događa zahvaljujući HDZ-ovim kadrovima!? Imamo magnetsku rezonanciju staru 14 godina, a drugu staru dvije godine. Na red se ne može doći. Mojoj supruzi, nakon moždanog udara, u bolnici nisu mogli postaviti dijagnozu nego smo sve morali privatno plaćati. Ni najbolji liječnici ne mogu pomoći ukoliko nemaju adekvatne uvjete i uređaje. Dakle, naši sugrađani nemaju ni ono najosnovnije – dobru zdravstvenu skrb. Za to vrijeme HDZ-ovci se hvale svojim navodnim uspjesima.

Kažete da Split stagnira četiri desetljeća. Zaboravljate da je i Ivo Baldasar bio na čelu Splita?

- Ivo Baldasar je bio neuspješan gradonačelnik. U SDP sam i ušao nakon što je Baldasar izbačen. Uostalom, zadnju godinu mandata bio je bez podrške SDP-a u Gradskom vijeću. Ja nisam kao HDZ i Vice Mihanović koji imaju problem reći istinu da je Krstulović Opara loš gradonačelnik. Istina je i da je Opara još dosta gori od Ive Baldasara.

Bilo kako bilo. SDP  stalno povezuju s Baldasarom. Kao da je i život SDP-a u Splitu krenuo nizbrdo od Baldasarove vladavine…

- Život u Splitu je krenuo nizbrdo nakon što je HDZ 1990. godine 'upalio svjetlo' i uništio većinu uspješnih firmi u Splitu, pogotovo u proizvodnji, kroz pretvorbu i privatizaciju. Ono što je istina je da je splitski SDP stranka čistog obraza, stranka ljudi koji brinu o ovome gradu i državi. Zaboravljamo da je SDP-ova Vlada na čelu s Ivicom Račanom pokrenula i gotova dovršila gradnju autoceste. Gdje je danas Andreju Plenkoviću takva hrabrost, da krene u povezivanje Splita i Dalmacije modernom željeznicom!? Umjesto toga imamo doslovno jednu željezničku liniju sa Zagrebom. Ovome gradu su sve loše donijele trgovačke koalicije, sporazumi ispod stola i dogovori s Kerumom. Jedan dan se svađaju, a onda su za dva dana u Rogoznici za istim stolom. Sve su to režirani sukobi, koji su dobar alibi za užasan mandat i HDZ-u i Kerumu.

Kerum je već tri godine u koaliciji s nekom strankom. Nastavi li se tradicija, i vi idete s Kerumom u koaliciju?

- S Kerumom, HDZ-om i rezervnom igračicom Brankom Ramljak nikad neću ići u koaliciju niti ću tražiti njihovu podršku u Gradskom vijeću. Ako treba, ići ćemo na nove izbore za Gradsko vijeće, ali neću zagađivati ovaj grad takvom trgovinom! To su ljudi koji su pokazali da ne žele i ne mogu povesti ovaj grad u smjeru koji je potreban.

Stalno mi govorite o djeci i mladima pa kako onda mlade ljude i mlade obitelji ostaviti u Splitu i dati im uvjete za bolji život?

- Osim POS-ovih stanova u Hercegovačkoj ulici i stanova za najam, pripremamo projekt kojim ćemo dati poticaje našim mladim sugrađanima da razvijaju poduzetništvo. Kao grad moramo im osigurati preduvjete da stvaraju i pošteno rade i zarade. Na strateškoj razini, u novom GUP-u nećemo dozvoliti da se gospodarskim zonama mijenja namjena. Inzistirat ću da se spojimo na Mediteranski koridor EU-a, kako bi nam se iz EU fondova financirala gradnja moderne dvotračne željeznice. Tako će Split imati ozbiljnu gospodarsku budućnost i mladi će imati perspektivu u našem gradu.

Vi ste krenuli iz realnog sektora kao operativni direktor četiri hotela. Hoće li vam to pomoći, ako postanete poteštat?

- Moje iskustvo u realnom sektoru je presudno. Postići ću da i javni sektor bude jednako efikasan kao i privatni. Posljednje vrijeme se pojam uhljeb spominje u društvu, ali uhljeb nije onaj tko marljivo radi u javnoj firmi ili ustanovi, nego oni na rukovodećim funkcijama koji loše organiziraju posao. Direktori i ravnatelji će u mom mandatu potpisivati ugovore na četiri godine bez osigurača da nakon mandata do mirovine budu u hladovini na mjestu pomoćnika ili savjetnika.

Dakle, vi nećete namještati natječaje?

- Vratit ću povjerenje po pitanju natječaja koje raspisuje Grad Split i gradske tvrtke i ustanove. Zapošljavat će se najbolji studenti, najsposobniji ljudi općenito. Testiranja na natječajima će biti strogo propisana i ozbiljna. Bit ću otvoren za svaki prigovor kandidata na natječaj i inzistirat ću da se provjeri svaki prigovor. Naši najbolji, izvrsni sugrađani se ne prijavljuju na natječaje. Imate situaciju da se za ravnatelja Studentskog centra u Splitu jave dvije osobe jer ljudi znaju da je ondje već netko predviđen, a primjerice, za mjesto referenta u Fini dođe nekoliko tisuća prijava. Kod mene toga neće biti.

Je li Split izgubio vjeru u politiku?

- Splićanke i Splićani su izgubili vjeru u ovakvu trgovačku, namještenu i interesnu politiku. Split ima snage, vjere, dišpet, ima ludu energiju da prepozna pozitivne promjene i nadam se da će je prepoznati u meni. Primjer takve energije je organizacija Torcide i drugih udruga u Splitu za pomoć Baniji. Organizirali su se u par sati, sjeli u autobuse i krenuli prema Sisačko-moslavačkoj županiji. Drugi su prikupljali pomoć i pokazali da imamo veliko srce ali i organizacijske sposobnosti.

Ovo je znak da tražite podršku Torcide?

- Ja Torcidu poštujem, ali ne želim je uvlačiti u političke okvire.  Sa svima iz Hajduka ću sjesti za stol i vidjeti njihova očekivanja te pronaći model kojim Grad može pomoći Hajduku da bude onakav kakvog ga svi želimo, najbolji!

Poljudska ljepotica se raspada, Hajduk već godinama ne zna za pokal prvaka nacionalnog prvenstva. Kako ćete vi riješiti probleme u 'Majstoru s mora'?

- Sramota je da se prema najljepšem stadionu u Hrvatskoj, ali i puno šire odnosimo na ovakav način i da zahvaljujući našoj nebrizi puštamo da propada. Ja ću dati punu podršku modelu upravljanja i udruzi 'Naš Hajduk' i pomoći ću u svakom pogledu kako bi pokrenuli Hajduk da konačno ima bolje rezultate.

I vi ste hajdukovac?

- Naravno, otkad znam za sebe.

Dosta je problema u Splitu. Gorućih problema. Marjan je jedan od njih. Marjan koji je opustošen kroz godine. Kako Marjan napraviti da i istinski, kako ga vole nazivati, postane 'pluća Splita'?

- Svakako se zalažem da Marjan bude lokalna šuma. Inzistirat ću se da se u Zakon u šumama unese termin 'lokalna šuma' kako bi svakome bilo jasno da je Marjan isključivo splitski. Na učinkovit ću se način pozabaviti s rješavanjem problema na Marjanu kako bi se tamo upravljalo i gospodarilo na način kako to naše zaštićeno područje prirode, pluća grada i simbol Splita zaslužuje – striktno po zakonu i pravilima struke. Marjan ćemo čuvati i nećemo dozvoliti bilo kakvu novu devastaciju. Zato se protivim dodatnoj gradnji na Marjanu.

Žnjan je, kao i Marjan, bio zanemaren u posljednje vrijeme…

- Žnjan je jedna prašnjava pustopoljina. Sramota grada Splita. Tako prekrasni prostor s velikim potencijalom stoji na takav način. Jedino što je HDZ mogao i napravio su bili preplaćeni kontejneri za ugostiteljske objekte. Grandiozne najave smo slušali prije četiri godine od HDZ-ovaca. Slušamo ih i danas.

Splićani i otpad kao da 'nisu u dobrome'. Em su tu problemi s infrastrukturom, a onda i s navikama Splićana koji odvajaju tek 4 posto otpada…

- O normalnim i tekućim stvarima koje grad treba obavljati bez ikakvih problema se govori kao o fokusu ovih izbora. Grad treba pokazati smjer, stvoriti uvjete i onda će i građani prihvatiti takav način gospodarenja otpadom, u to sam uvjeren. Neću dozvoliti da se zbog nerada države i županije na Karepovac krca otpad iz drugih gradova i općina, ako se probije još jedan rok za gradnju centra u Lećevici. Moram naglasiti da je Lećevica posebno loša priča, pokazatelj nebrige države i županije. Jeste li znali da je još 2016. godine HEP ishodio dozvolu za izgradnju trafostanice koja bi trebala biti u funkciji budućeg centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, ali do danas nisu krenuli radovi. Zašto? Državna firma, na državnom zemljištu nije sposobna osnovati pravo služnosti. Nečuveno.

Koliko se toga može riješiti u četiri godine?

- Jako puno toga se može riješiti u prvim mjesecima, a kamoli da govorimo o godinama.

Turizam je glavna gospodarska grana u Dalmaciji. Prije par dana ste istaknuli još jedno rješenje za probleme uzrokovane koronavirusom. O čemu se radi?

- Ne možemo živjeti samo od turizma, ali održivi turizam treba razvijati. Grad ne radi ništa da pomogne našim hotelijerima i iznajmljivačima koji žive u turizam. Apeliram da se krene raditi na dogovorima sa zemljama iz kojih dolaze naši gosti. Split je avio-destinacija i bez takvih turista nemamo turizma u ovom gradu. Želim našim sugrađanima, koji se bave turizmom, dati jamstvo da mogu doći u Split. Grad Split bi trebao jamčiti organizaciju povratnih letova, ako oni budu otkazani, kako bi privukao goste. Dalje, to nije trošak grada. Ti ljudi svoj će let platiti i to je samo sposobnost organizacije.

Biste li i vi dali veću autonomiju kotarevima?

- Ljudi koji su u kotaru svaki dan prolaze pokraj rupe na pločniku. Oni najbolje znaju te male probleme iz pozicije grada, a velike za njih. Povećat ćemo financijska sredstva u kotarevima i dat ćemo im veću autonomiju u odlučivanju. Sadašnjih 150 tisuća kuna godišnje za financiranje kotareva je smiješan iznos… SDP redovito to traži u amandmanima na proračun i to vladajući redovito obijaju bez obrazloženja.

Već ste mi rekli da je Andro Krstulović Opara bio loš gradonačelnik. Zaslužio je koju ocjenu?

- Ako gledamo od 1 do 5, onda je njegov mandat za -3. Mislim na tri ispod nule.

Već sada znate tko će vam biti zamjenici?

- Jedan je svakako Goran Kotur koji će se fokusirati na pripremu i provedbu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Na tom području ima veliko znanje i iskustvo. To je ključno za razvoj grada, zbog toga što sami ne možemo financirati sve što Splitu treba.

A drugi?

- Sve će Splićani znati na vrijeme…

Što bi napravili prvog dana u Banovini?

- Pokrenuo bi POS-ove stanove u Hercegovačkoj, odredio lokacije za izgradnju stanova za najam, uveo bih transparentnost u gradske financije, krenuo u racionalizaciju i reorganizaciju rada gradskih tvrtki s naglaskom na sprječavanje preplaćivanja vrijednosti javnih nabava. Pokrenuo bih postupak realizacije projekta škole na Kili…

Pa sve to u jedan dan?

- Sve u jedan dan. Moje radne navike su takve da radim od 8 ujutro do 10, 11 navečer ili do ponoći. Često mi zbog toga negoduje supruga. Ali, da dovršim… Građani Kile i Mejaša su zbog HDZ-a građani drugog reda. Na Kili, iako su 2017. godine napravljeni neboderi POS-a, tek se sada završava pristupna cesta i priča se o izgradnji škole.

Vice Mihanović se ne bi složio s vama…

- Vici Mihanoviću bitniji je politički i osobni interes nego interes grada Splita. To dokazuje činjenica euforične najave smanjenja prireza i provedba projekata na kojima je mogao raditi još jučer, budući je trenutno HDZ na vlasti u Splitu. Dakle, umjesto građanima trebao se obratiti gradonačelniku iz redova svoje stranke.

Kreni, rasti i cvitaj. Odakle inspiracija za slogan?

- Vjerujem da će me ljudi pamtiti kao prvog dobrog gradonačelnika nakon dugo vremena. Oliver je kategorija za sebe, ali i vječna inspiracija. Vrijeme je da ovaj grad krene, raste i cvita i siguran sam da ćemo svi zajedno to postići.

Za kraj. Puno lista će biti ovih izbora. Hoće to pomoći ili odnemoći SDP-u?

- Puno važnije je pitanje što će pomoći Splitu. Naši sugrađani moraju prepoznati tko od kandidata, koji se nude, može donijeti promjene. Trebamo stati na kraj ovakvom modelu upravljanja gradom i vratiti se razvojnom smjeru. Ako je to Split mogao prije, može i sada. Da nisam siguran u to, ne bih se kandidirao.

Epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel za Dnevnik N1 kazala je kako se ne smijemo opuštati, iako su terase kafića sada otvorene.

Što se tiče cijepljenja, kazala je kako je u Zagrebu organizirano 19 punktova, najčešće pri Domovina zdravlja.

- Oni odrede tim koji cijepi, pa se pri Domu cijepe pacijenti najčešće iz tih Domova. Kod masovnog cijepljenja koje smo organizirali su se stvarale velike gužve, kolone, a to su bili stari i bolesni ljudi, tako da se masovno cijepljenje nije pokazalo kao dobro rješenje. - rekla je Iva Pem Novosel i kazala kako su redomati koji su bili spominjani opcija za vrijeme kada dođe veća količina cjepiva.

Ovog tjedna došlo je 30.000, a idući tjedan trebalo bi doći 90.000 doza cjepiva, kazala je.

Novi sojevi

- Radi se o RNA virusu, a oni nakon određenog vremena mutiraju i stvaraju se promjene u dijelovima virusa. Imamo britanski, najrašireniji soj u Europi, i sve više prevladava, no u Hrvatskoj još nije prevladao, iako je proširen u svim dijelovima zemlje. Tu je i južnoafrički soj, češki soj, škotski soj, njujorški… - rekla je.

Brojke rastu, no to je bilo očekivano.

- Nakon potpunog zatvaranja, mnogi su ukinuli rad od kuće, otvaraju se terase, veće su interakcije među ljudima, pa rastu i brojevi uz nove, zaraznije varijante virusa. Apeliramo da koliko od željeli opustiti se i uživati, još treba izbjegavati velika okupljanja, nositi masku u zatvorenim prostorima, te trebamo biti strpljivi da nam se ne bi dogodilo isto što i na jesen i ono što se događa u susjednim zemljama. S obzirom na novu varijantu virusa to nije neobično, a i da on nije mutirao – nisu svi zaštićeni ni protutijelima ni cjepivom. - rekla je Pem Novosel.

Komentirala je i masovna okupljanja koja su se događala zadnjih dana, među kojima je bila i sahrana Milana Bandića.

- Svako okupljanje je rizik i moguće žarište. S obzirom na to da je većina, koliko smo mogli vidjeti, nosila na većim okupljanima maske, nadamo se da neće biti velikog broja zaraženih. - rekla je epidemiologinja.

Na području općine Marine, u mjestu Svinca, planula su čak dva požara - udaljeni jedan od drugog 50 metara. 

Na intervenciju su izašli vatrogasci DVD-a Marina. 

U prvom požaru izgorila je borovina, visoko i nisko raslinje. 

HRT-ov Zoran Vakula objavio je dugoročnu prognozu za proljeće.

- Ne može se jamčiti, ali se može s razmjerno velikom vjerojatnosti prognozirati da će i srednja temperatura proljeća, prema njegovom klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31. svibnja, u većini Hrvatske biti barem oko prosječne, većinom i malo viša, iako vjerojatno mnogi priželjkuju i više od toga zbog koronastanja i što prije daljnjeg ublažavanja epidemioloških mjera. - piše Vakula.

- Zimski naleti ne smiju se isključiti ni kasnije, ne samo u ožujku. No, trenutačno nema znanstvene utemeljenosti pouzdano prognozirati kada će i s kojim intenzitetom doći i koliko će trajati. Ostvare li se prognoze povećane vjerojatnosti barem malo toplija sva 3 proljetna mjeseca – ta povremena hladnija razdoblja ne bi smjela biti dugotrajna. 

- Prognoza i ukupne sezonske količine oborine, a i mjesečne - još je manje pouzdana od prognoze temperature zraka - i srednje mjesečne i pogotovo srednje sezonske. Prema trenutačno vjerojatnijoj prognozi - i tijekom proljeća će u dosta mjesta biti višak oborine. Nadam se ipak - ne i ponegdje tako velik kao tijekom zime. Iako, i to bi nekima moglo dobro doći - pod uvjetom da izostanu poplave - ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze još jednog iznadprosječno toplog i razmjerno suhog ljeta.

Kao i mnogo toga drugoga u svakodnevnom nam životu - i rijetki, pa i ekstremni, čak i rekordni meteorološki događaji, postali su "novo normalno" u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. A mi definitivno živimo u najtoplijem razdoblju života Zemlje od sredine 19. stoljeća, od kada postoje poznata nam instrumentalna mjerenja. - piše Vakula.

Na kraju je kazao da dugoročne prognoze ipak mogu biti i krive.

- Premda su dugoročne prognoze mnogima zanimljive, katkad i korisne, i prilično se često ostvare - ne smije se zaboraviti da je njihova pouzdanost znatno manja od pouzdanosti kratkoročnijih prognoza. Unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća, dugoročne prognoze imaju još uvijek puno ograničenja i prostora za napredak. Načelno su dovoljno dobre za prognozu toplije/hladnije sezone, pa čak i mjeseca, malo manje za prognozu sezonske i pogotovo mjesečne količine oborine, ali to za mnoge aktivnosti i planiranja nije dovoljno kvalitetna spoznaja... No, nekima, ipak, nadam se koristi!? - piše Vakula.