Austrijski povjesničari tvrde da je Udba 70-ih godina bila vrlo aktivna u Austriji

Jugoslavenska tajna služba Udba
bila je 70-ih godina vrlo aktivna u Austriji, posebice u Koruškoj gdje
je organizirala sukobe između većinskog stanovništva i slovenske
manjine, tvrde članovi povijesnog povjerenstva koji po nalogu koruške
vlade istražuje zbivanja iz toga vremena.

Udba je infiltrirala
svoje ljude u skupine koje su se bavile manjinskim pravima ali i u
sigurnosne službe u Koruškoj 70-ih godina, proizlazi iz istraživanja
povjerenstva, objavio je u nedjelju austrijski list Die Presse.
Rezultati istraživanja bit će objavljeni u knjizi pod naslovom “Titova
dugačka sjena”, koja iz tiska izlazi početkom travnja.

Povjesničari su dobili zadaću istražiti okolnosti zbivanja 70-ih
godina, kad su u Austriji, posebice u Koruškoj, dominirali sukobi vezani
za manjinska prava. Tadašnja austrijska savezna vlada namjeravala je
izići u susret slovenskoj manjini dajući joj široka prava, između
ostaloga i time što bi mjesta sa slovenskom manjinom dobila dvojezične
natpise. Istodobno se u austrijskom društvu javio široki otpor tim
namjerama, praćen akcijama protiv natpisa, nakon čega je vlada odustala
od većine svojih namjera.

Povjesničari su sada ustanovili da akcija protiv natpisa nije
bila spontana te da je i Udba sudjelovala u širenju nezadovoljstva i
organiziranju prosvjeda. Odgovarajuće informacije pronađene su u
dokumentima austrijske obavještajne službe.

Nakon što su austrijske vlasti odustale od politike približavanja
manjinama, među Slovencima u Koruškoj raslo je nezadovoljstvo, koje je
opet sustavno podupirala Udba.

Povjesničari su pronašli u obavještajnim dokumentima zahtjev
Vilija Mlakara, voditelja Udbe u Mariboru, koji je 1976. od svojih
nadređenih zatražio za suradnike u Austriji 31 strojnicu, 30.000 komada
strjeljiva, 31 pištolj, 500 bombi, osam dalekozora, osam automatskih
pištolja, 500 kilograma eksploziva TNT, 30 garnitura sredstava za
izazivanje požara i 30 garnitura opojnih droga. To oružje i oprema
trebali su biti zapadne proizvodnje, stajalo je u zahtjevu.

Austrijski povjesničari nisu uspjeli utvrditi je li zahtjevu
udovoljeno, ali su pronašli dokaze sudjelovanja Udbe u pokušajima
širenja kaosa u Austriji. Između ostaloga, otkrili su da je 1973., ubrzo
nakon nemira vezanih za dvojezične natpise, iz Maribora u Austriju
krenula skupina pod nazivom “Sora”, koja se sastojala iz nekoliko
međusobno neovisnih ćelija i koja je odgovorna za ukupno 19 eksplozija u
Austriji između 1973. i 1979. godine. Eksplozije su izazivane na
partizanskim spomenicima i željezničkim postrojenjima, a cilj im je bio
stvaranje osjećaja nesigurnosti i napetosti u Austriji.

Povjesničari upozoravaju da austrijske vlasti tada nisu dovoljno
istraživale naznake rada Udbe u njihovoj zemlji, a žale se da ni u svome
istraživanju nisu imali veliku podršku nadležnih vlasti. Od 60 spisa
što su ih zatražili iz državnih arhiva o Udbinim agentima u Austriji,
odbijeni su im zahtjevi za 23 spisa. Odbijanje je obrazloženo zaštitom
osobnih prava i nacionalnih interesa.