Hrvati najviše piju kavu i vodu, a omiljeni ručak nam je pečeno meso

Po konzumiranju vode, Hrvati se nalaze na visokom drugom mjestu u EU,
odmah iza Češke, a visoko kotiramo i po konzumaciji kave, pokazuje
istraživanje. Kada je riječ o glavnom dnevnom obroku, na hrvatskom
jelovniku najčešće su svinjsko i pileće meso, zatim pečeni krumpir i
tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh i
jabuka, uz čašu mineralne vode ili piva, pokazuje skener prehrambenih
navika u Hrvatskoj, piše Novčanik.hr

Rezultati istraživanja o prehrambenim navikama
predstavljeni su danas na 11. skupu Funkcionalna hrana u Hrvatskoj,
koji je Hrvatska gospodarska komora (HGK) organizirala u suradnji s
Hrvatskim društvom prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista,
Hrvatskom agencijom za hranu i Ministarstvom poljoprivrede.
Istraživanje pokazuje da je prosječan unos ugljikohidrata u Hrvatskoj i
dalje veći od preporučenog. Kada je riječ o unosu masti i bjelančevina,
tu su Hrvati po prosječnom unosu blizu preporučene razine. Ipak,
zabrinjava, rečeno je na skupu, što je najčešći izvor u nas i dalje
svinjsko meso, dok se kod masnoća najčešće koriste biljna ulja i
životinjske masnoće.

“Iako vlada uvriježeno mišljenje da su Hrvati visoki konzumenti
mesa, zanimljiv je podatak kako se tu, gledamo li u kontekstu Europe,
nalazimo na donjem dijelu ljestvice. Manje mesa od nas konzumiraju tek
zapadne zemlje – Austrija, Švedska, Velika Britanija, Njemačka i
Italija, dok se na vrhu nalaze istočne zemlje – Rumunjska, Mađarska i
Češka”, istakla je Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

Upozorila
je i kako je zabrinjavajuće što morsku ribu konzumira samo nešto više
od 16 posto Hrvata, a riječnu manje od pet posto. Zanimljivo je da se i
morska (naravno, konzervirana) i riječna riba najviše konzumiraju u
Lici. Morska riba se, pak, najmanje konzumira u Slavoniji, a riječna u
Istri.

Unatoč tome, i u Hrvatskoj polako zaživljava trend zdrave
hrane, koje u svijetu ostvaruje velik rast. Taj će trend, rečeno je na
konferenciji, pratiti i hrvatska prehrambena industrija, što je i
prilika za usku suradnju gospodarstva i znanosti.

“Potrošači danas
žele živjeti duže, žele živjeti zdravije i žele konzumirati hranu
primjerenu svojoj dobi te životnom stilu, i to je najveći izazov
postavljen pred prehrambenu industriju”, zaključio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu.