Završena Godina Statuta – simbola dubrovačkog identiteta i državnosti

Obilježavanje
750. obljetnice donošenja Dubrovačkog statuta jedan je od najvažnijih
kulturnih projekata Grada Dubrovnika protekle 2022. godine, koja je po
odluci Gradskog vijeća proglašena Godinom
Dubrovačkog statuta. Kroz cijelo to razdoblje, od veljače do prosinca,
organiziran je niz programa na temu Dubrovačkog statuta, dok je
središnja svečanost upriličena na samu godišnjicu, u nedjelju 29.
svibnja, prigodnim programom na trgu Luža, a potom i u atriju palače
Sponza gdje je, uz obraćanja uzvanika i umjetnički program, otvorena
izložba Državnog arhiva u Dubrovniku posvećena Statutu uz popratno
predavanje akademkinje Nelle Lonze „Dubrovački statut – vodič kroz
pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća“.

Uloga Statuta
pojašnjavana je tijekom cijele godine kroz niz predavanja. Mirza Hebib
je u Dubrovačkim knjižnicama govorio o Dubrovačkom statutu i konceptu
slobode, a profesorice dubrovačkog Studija Povijest Jadrana i Mediterana
Irena Ipšić, Jasenka Maslek, Minela Fulurija Vučić i Tamara Spajić sa
svoje tri studentice održale su radionice i predavanja o Statutu i
svakodnevici za učenike srednjih škola i srednjoškolske profesore
povijesti. Posebno je značajan ciklus predavanja o Statutu održan u
Lazaretima u okviru kojeg su različite teme obradili znanstvenici Zavoda
za povijesne znanosti HAZU, akademkinja Nella Lonza, Lovro Kunčević,
Zdenka Janeković Roemer, Relja Seferović te Danko Zelić s Instituta za
povijest umjetnosti.

Priređene su i dvije dodatne izložbe, „Statut u kamenu: Pravo i pravda u Kneževu dvoru“ autorice Nelle Lonze te „Likovna
baština Statuta“ u organizaciji Slikarskog odjela Umjetničke škole Luke
Sorkočevića, dok je u okviru Dubrovačkih ljetnih igara održan program Liber Statutorum Civitatis Ragusii u izvedbi dubrovačkih glumica Doris Šarić-Kukuljice, Perice Martinović i Nataše Dangubić.  Besplatni tematski razgled Grada „750 godina Statuta“
autorice i vodičice Lidije Begić organiziran je za sve posjetitelje i
građane na hrvatskom i engleskom jeziku svakoga vikenda od 19. veljače
do kraja travnja, uključujući i vikend središnje proslave Godine
Statuta.

Ovim i drugim
prigodnim događanjima Grad Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Turistička zajednicu grada
Dubrovnika, s brojnim partnerima
poput Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, Kazališta Marina
Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Folklornog ansambla Linđo,
Dubrovačke baštine, Sveučilišta u Dubrovniku – Studija povijesti Jadrana
i Mediterana, Umjetničke škole Luke Sorkočevića, obilježili su Godinu
Dubrovačkog statuta.

Izrada vizualnog
identiteta Godine Statuta povjerena je dubrovačkom dizajneru Orsatu
Frankoviću koji je dizajnirao i cijeli niz prigodnih suvenira – platnene
torbe, letke, označivače knjiga, kao i limitiranu etiketu Malvasije
vinarije Crvik. Cjeloviti Statuti na hrvatskom i engleskom jeziku u
izdanju Državnoga arhiva u Dubrovniku poklanjani su kao protokolarni
pokloni tijekom cijele godine.

Dubrovački statut
proglašen je i stupio na snagu 29. svibnja 1272. Kroz čitavih pet
stoljeća, do pada Republike 1808., ostao je temelj pravnog poretka te
postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti.