Hrvatski ribari prošle godine ulovili u 63.796 tone ribe: Najviše srdele

Hrvatski morski ribari ulovili su prošle, 2019. godine, 63.796 tona ribe i ostalih morskih organizama. Tom rezultatu treba pridodati 17.343 tone iz uzgoja, marikulture, što daje ukupno 81.138 tona, stoji u godišnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku, piše Novi list

U usporedbi s prošlom godinom brojke su manje za 6,3 posto – ukupan rezultat ulova i marikulture u 2018. godini bio je 86.613 tona. Negativno poslovanje, ako ga tako možemo okarakterizirati, donio je manji ulov, dok je proizvodnja u marikulturi povećana. Proizvodnja u uzgoju 2018. godine bila je 16.781 tonu.

Dominacija srdele

U ulovu je, kao i uvijek, dominirala plava riba, a među njom srdela. Ulov plave ribe iznosio je 57.964, a srdele 45.095 tona. I te su brojke manje od onih iz 2018. kada je ulovljeno 63.808 tona plave ribe, odnosno 46.267 tona srdele. Ukupno smanjenje ulova plave ribe iznosi skoro 10 posto, dok je samo srdele ulovljeno 2,5 posto manje, piše Novi list

Iz navedenih podataka slijedio bi zaključak da su hrvatski ribari prošle godine slabije poslovali. Brojke su, međutim, ponekad varljive. One se prezentiraju javnosti, a njihova analiza otkriva realnost sadašnjeg trenutka hrvatskog ribarstva, morskog i slatkovodnog, kojim se ovdje ne bavimo. Ulovi su manji, prihodi također, od toga se ne može bježati. Ali, zašto se to dogodilo?

Ribolovni napor

Bilo je lani puno lovostaja i neradnih dana, što administrativnih, što uvjetovanih višom silom – lošim vremenom. U toku godine zakonski propisan lovostaj imaju najvažniji čimbenici u ribarstvu, brodovi plivaričari što love malu plavu ribu, i koćari. Plivaričari su pod posebno strogim režimom diktiranim od strana EU i međunarodne organizacije za ribarstvo Mediterana.

Uz dva lovostaja, zimski i svibanjski, njima je ograničen broj radnih dana u toku mraka i ukupno u godini. Također, ograničen im je i ulov, iako službeno nemaju ulovne kvote.

Nadalje, a to je najvažnije, smanjen je ribolovni napor, u ribolovu je bilo manje sudionika. Manje je ribara, iako brojka nije velika – u gospodarskom ribolovu lani ih je bilo 3.075, a godinu ranije 3.113. Manje je i brodova – 336, a u 2018. bilo ih je 345.

Smanjena je, makar i neznatno, količina svih ribolovnih alata. Povlačnih mreža – koća u povlasticama je bilo upisano 940, nasuprot 955 u 2018. Okružujućih mreža plivarica bilo je 715, dvije više nego prethodne godine, potegača 585 u odnosu na 603, te 5.968 jednostrukih i trostrukih mreža stajačica. Godinu ranije njih je bilo 6.045, piše Novi list