- Reakcije na odluku stižu sa svih strana, zahvaljuju ljudi na svemu što sam napravila za žene, za poduzetnike, što sam ostala dosljedna, pozitivna i iskrena, što se nisam iskvarila. Kažu mi i da se, ako se predomislim, mogu vratiti. Ali, ja sam tu, ne idem nigdje, i dalje ću govoriti što mislim i pomagati gdje mogu. To što izlazim iz jedne institucije, ne znači da me nema, priča Ninčević-Lesandrić o svojoj odluci.

Iako nije osoba koja se vodi emocijama, bivša saborska zastupnica priznaje da su joj poruke koje je dobila od poznanika, ali i ljudi koje nikada nije upoznala, učinile odlazak iz politike emotivnim. 

- Nedostajati mi neće ništa, ne vežem se za stvari, posao, zgradu, ne vežem se za ništa osim živih bića, a oni su svi i dalje tu, priča Ivana te objašnjava okolnosti pod kojima je ušla u svijet politike.

Najteže joj je padalo onda kada bi zastupnici i članovi Vlade govorili da ne znaju tko puni proračun. Dodaje da ju je nemalo puta iznenadilo kojom brzinom se ljudi mijenjaju i pogaze sami sebe za mrvice. 
- To mi je baš bilo tužno gledati, priznala je za Gloriju.

Tako je 'devetnaest veličanstvenih' u samo dva dana ostalo bez čak četiri važne karike. Iz MOST-a su otišli Slaven Dobrović, Ružica Vukovac, Ines Strenja Linić i Ivana.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban te gradonačelnici i načelnici iz te županije u srijedu su se u Petrinji sastali s načelnikom Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa Tomom Medvedom i razgovarali o pomoći županije u obnovi, priopćeno je iz Bobanova ureda.

- Dogovorili smo obnovu pojedinih obiteljskih kuća. Čekamo projektnu dokumentaciju i troškovnik za obnovu škole koju se Splitsko-dalmatinska županija obvezala sanirati. - istaknuo je Boban. Dodao kako su dogovorili i dolazak djece  s područja pogođenog potresom u Splitsko-dalmatinsku županiju.

Dogovoreno je da se u dva navrata, po sedam dana, ovog ljeta u kampu Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije u općini Okrug ugosti 50 djece s područja Sisačko-moslavačke županije. SDŽ će organizirati prijevoz, rekao  je Boban.

Na sastanku je bila i državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić koja je istaknula da će u toj inicijativi prioriteti biti obitelji s više djece.

- Župan Boban se obratio Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade na koji bi način Splitsko-dalmatinska županija mogla pomoći u potresu pogođenom području. On je svjestan kao i mi, da je ovo područje u demografskom smislu uništeno, već kao posljedica rata, a sada je i potres  dao svoj dodatni pečat. Sama inicijativa je hvalevrijedna,  Splitsko-dalmatinska županija će obnoviti i jednu školu koja je na ovom području jako bitna. - rekla je Josić.

U pratnji župana Boban bili su gradonačelnici Kaštela Denis Ivanović, Solina Dalibor Ninčević, Makarske Jure Brkan i načelnik Općine Podstrane Mladen Bartulović, a inicijativu su poduprli i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara i gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić.

Gradonačelnik Makarske Jure Brkan je rekao kako je  Makarska već uplatila 150 tisuća kuna za područje pogođeno potresom.

- Odazvat ćemo se svakom sljedećem pozivu, bilo Vlade RH, bilo resornog ministarstva, kao i Sisačko moslavačke županije. U tom kontekstu sa županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom pridružili smo se ostalim gradonačelnicima i načelnicima iz naše županije tražeći model kako bi što prije i što učinkovitije pomogli ljudima u obnovi njihovih kuća na području Gline, Petrinje i Siska, istaknuo je  Brkan.

Koordinaciju aktivnosti između Stožera te Splitsko-dalmatinske županije  i gradova i općina u toj županiji vodit će saborski zastupnik Ante Bačić, stoji u priopćenju.

Premijer Andrej Plenković na redovnoj sjednici Sabora predstavio je danas Strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030.

Za riječ se javio saborski zastupnik Mosta Miro Bulj koji je u sabornicu donio bocu s - fekalijama i njome mahao premijeru. - prenosi RTL.

- Premijeru, spominjete održivi razvoj, slažem se, međutim činjenica je da još uvijek u moju Cetinu ulazi otvorena kanalizacija iz Sinja. Apsolutno se ništa ne poduzima. 

Duboke isprike

Hrvatske županije donirale su oko pet milijuna kuna za potresom pogođena područja, a Grad Zagreb je za Petrinju, Glinu, Sisak, Hrvatsku Kostajnicu, Lekenik, Sunju, Donje Kukuruzare, Majur, Dvor, Topusko i Gvozd izdvojio po 300.000 kuna, priopćila je Hrvatska zajednica županija. 

- Uz novčana sredstva, donirani su stambeni kontejneri, vatrogasna vozila, psi tragači, prehrambeni proizvodi, odjeća, a ponuđen je i smještaj za sve koji su ostali bez svojih domova. Pomoć neće stati, ponovit ćemo analizu potreba u tim područjima i nastaviti raditi ono što radimo od prvog potresa u ožujku 2020., a to je brza reakcija i pomoć na terenu. - zaključak je to, kako je priopćila Hrvatska zajednica županija, u srijedu održanog online sastanka župana.

Naglašeno je kako su prošlu godinu obilježili pandemija koronavirusa i potresi koji su uzrokovali ljudske i materijalne štete, ali i solidarnost koju su hrvatski građani pokazali u trenucima kada je bilo najteže, posebice za Sisačko-moslavačku županiju i grad Zagreb.

Pokrenuto pitanje rješavanja vlasništva nad domovima za starije i nemoćne

Na online sastanku župana razgovaralo se i o aktivnostima za nastavak decentralizacijskih procesa, između ostalog i inicijativi Hrvatske zajednice županija da se riješi pitanje vlasništva nad domovima za starije i nemoćne.

Vlada je krajem prošle godine donijela zaključak za uređenje zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama koje koriste domovi za starije i nemoćne, s ciljem prijenosa prava vlasništva na osnivače domova - jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave).

- Decentralizacija, za koju se zalažemo godinama, mora biti primijenjena i na područje socijalne skrbi, posebice kada govorimo o domovima za starije i nemoćne. Županije posljednjih 16 godina vode brigu o domovima, osiguravajući znatna financijska sredstva iz proračuna, kako za redovito poslovanje, tako i za poslovanje van standarda ove ustanove. - istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija, šibensko-kninski župan Goran Pauk.

Analiza među županijama, provedena za potrebe izrade Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, pokazala okvir razvoja usluga koji će biti osnova za povlačenje europskih sredstava.

"Važno je da dobro artikuliramo interese županija kako bi što kvalitetnije pokrile potrebe naših građana. Stavovi županija su usuglašeni bez obzira na brojne različitosti, što samo potvrđuje naše djelovanje prema nacionalnoj razini", istaknula je zamjenica župana Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar.

Analizom su utvrđeni i prioriteti razvoja socijalnih usluga koji su, prema kategorijama stanovništva, očekivano usmjereni na stariju populaciju, ali i, neočekivano, na usluge rane intervencije kod djece s neurorizicima do treće godine života, kažu u Hrvatskoj zajednici županija.