Vjetroelektrana kod Omiša stigla do Bruxellesa! Perišić: ‘Od danas nitko ne može reći da nije znao’

Slučaj vjetroelektrane Brda-Umovi kod Omiša, zbog kojeg je MOST-ov županijski vijećnik Milan Perišić krajem kolovoza podnio kaznenu prijavu USKOK-u, sada je, prema njegovim navodima, stigao i pred Europsku komisiju.

Kako je Perišić izvijestio u priopćenju, Europska komisija 8. rujna potvrdila je registraciju njegove pritužbe pod brojem CPLT(2026)03113, a predmet je, navodi, dodijeljen Glavnoj upravi za okoliš.

Istodobno je dokumentaciju i svoja saznanja o mogućim propustima u postupku odobravanja projekta dostavio Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Državnom inspektoratu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Od Ministarstva traži da po službenoj dužnosti razmotri postoje li razlozi za obnovu postupka procjene utjecaja na okoliš, dok od Državnog inspektorata traži koordinirani nadzor prije početka iskopa.

– Da budem jasan do kraja, Komisija ne može zaustaviti bager ni poništiti dozvolu. Može samo pokrenuti postupak protiv države. Tužan je dan kad se moraš nadati europskim institucijama da izvrše pritisak kako bi institucije moje Hrvatske napravile svoj posao. Ali Hrvatska je moja zemlja, glavni grad joj je Zagreb, a ne Bruxelles – i zato odgovore tražim doma – poručio je Perišić.

Od izvorišta pitke vode do udaljenosti od kuća

Perišić tvrdi kako se njegovi navodi velikim dijelom temelje upravo na Studiji o utjecaju na okoliš koju je za investitora izradila tvrtka IRES ekologija, a na temelju koje je Ministarstvo u ožujku 2025. donijelo rješenje o prihvatljivosti zahvata.

Među problemima koje ističe je činjenica da se, prema studiji, cijeli zahvat nalazi unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta Studenci. U studiji se, tvrdi Perišić, navodi i mogućnost izraženog širenja onečišćenja u podzemlje na krškom području, dok hidrogeološkog istraživanja o smjeru otjecanja vode s predmetnog područja, prema njegovim tvrdnjama, nema.

Problematičnom smatra i udaljenost pojedinih vjetroagregata od naselja. Pozivajući se na tablicu iz studije, navodi udaljenosti od 435,6 metara za Vrkiće, 475,6 za Murate, 485,6 za Šariće te 495,6 metara za Voloder, kada se udaljenost računa do vrha lopatice. Pritom tvrdi kako županijski prostorni plan propisuje najmanju udaljenost od 500 metara.

Upozorava na buku i treperenje sjene

Perišić izdvaja i podatke o mogućoj buci. Tvrdi da proračuni iz same studije pokazuju prekoračenje dopuštene razine noćne buke na osam od 17 referentnih točaka, a kao najizraženiji primjer navodi Kraljeviće.

Problem vidi i u takozvanom treperenju sjene. Prema podacima koje prenosi iz studije, za Kraljeviće je izračunato više od 106 sati godišnje, za Gunjače 79, Nova Sela 73, a Tokiće 45 sati, dok je u samoj studiji, navodi, primijenjena smjernica od 30 sati godišnje.

Među zamjerkama je i tvrdnja da vjetroelektrana, priključni dalekovod, trafostanica Cetina i solarna elektrana na istoj čestici nisu prošli zajedničku procjenu njihova kumulativnog utjecaja, već su razmatrani u odvojenim postupcima.

Špilja sa šišmišima i radovi prije dozvola?

MOST-ov vijećnik upozorava i na špilju koja se, prema njegovim informacijama, nalazi oko 236 metara od jednog od planiranih vjetroagregata i u kojoj su navodno viđeni šišmiši. Tvrdi da špilja nije evidentirana ni u državnom Katastru speleoloških objekata na koji se studija poziva niti je obrađena u samoj studiji.

Posebno traži provjeru radova za koje tvrdi da su izvedeni prije izdavanja odgovarajućih dozvola. Navodi kako satelitske snimke pokazuju da je uz cestu Nova Sela–Ugljane u ožujku ove godine nasut plato površine oko hektar i pol, dok za njega, tvrdi, u javnom registru prostornih akata nije pronašao odgovarajući akt. Također navodi da je cesta kroz državnu šumu probijena još 2023. godine.

U priopćenju se problematiziraju i podaci o utjecaju na staništa vuka i medvjeda, podaci o pticama koji se, prema Perišićevim tvrdnjama, odnose na područje rijeke Krke kod Šibenika te činjenica da se u studiji navodno ne spominje službeni Plan upravljanja zaštićenim područjem kanjona Cetine.

Perišić tvrdi i da je strojnom usporedbom dokumenata utvrđeno kako je 23 posto teksta studije doslovno jednako studiji istog izrađivača za drugu vjetroelektranu.

„Od danas nitko ne može reći da nije znao“

Perišić naglašava kako njegov istup nije usmjeren protiv obnovljivih izvora energije, već, kako kaže, prema poštivanju propisa i provjeri svih okolnosti prije nego što eventualna šteta nastane.

– Ovo nije protiv obnovljivih izvora energije. Ovo je zahtjev da se zakon jednako primjenjuje i na privatnu komercijalnu investiciju na državnoj šumi – poručio je.

Tvrdi i da je investitoru na 30 godina dano pravo služnosti na 111 hektara državne šume po cijeni od 2,85 centa po četvornom metru godišnje te dodaje da nije pronašao odluku Vlade kojom bi projekt bio proglašen strateškim.

– Od danas nitko u ministarstvu, inspektoratu ni županiji ne može reći da nije znao – zaključio je Perišić.