Više od 1700 pritužbi na inkluzivni dodatak: Građani nezadovoljni postupcima

-Od primjene Zakona o inkluzivnom dodatku zaprimili smo 779 pisanih pritužbi te preko 1.000 telefonskih upita/pritužbi vezanih za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Najviše je pritužbi zbog trajanja postupaka, izostanka informacija, visine ostvarenog prava i utvrđenog stupnja oštećenja, te na zapreku za ostvarivanje inkluzivnog dodatka kod osoba kojima je utvrđen 2. stupanj kroničnih bolesti a nisu samci, naglasio je za Nacional Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.

No, prema njegovim riječima ovlasti Pravobranitelja su ograničene. On može samo savjetovati o tome koje radnje poduzeti ili kojoj se nadležnoj instituciji obratiti kako bi osoba s invaliditetom zaštitila svoja prava ali ne može utjecati na ishode postupaka. Ne može utjecati niti na brzinu rješavanja. Jedina dostupna metoda je zapravo pritisak – savjetovati, tražiti očitovanja, obavještavati, predlagati mjere, davati preporuke, upozoravati, te zahtijevati izvješća o poduzetom, piše Nacional.

Žalba Ministarstvu pa upravni spor

Nakon rješenja Centra za socijalni rad, građani se mogu žaliti Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a nakon toga Upravnom sudu prema mjestu svog prebivališta.

On napominje da je moguća i žalba na vještačenje koje obavlja Ministarstvo socijalne politike, a u pojedinačnim postupcima nalaz i mišljenje vještaka prvog stupnja propituje se od vijeća viših vještaka u žalbenom postupku.

-Pismenih saznanja o „savršenoj liječničkoj dokumentaciji” za ostvarivanje inkluzivnog dodatka nemamo, naglašava Jurišić. Zaprimili su samo nekoliko anonimnih telefonskih obavijesti o „susjedu koji trči“, a ima inkluzivni dodatak.

Njegovatelj za dijete ili supružnika

Status roditelja njegovatelj ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je: potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe, u potpunosti je nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala ili koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih).

Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu i prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima, piše Nacional.

-Nema nikakve zapreke ostvarivanja prava na status njegovatelja supružniku, roditelju djeteta ili bilo kojoj osobi koja ima uvjete za status njegovatelja, ali uvjeti za ostvarivanje toga statusa na strani osobe s invaliditetom su strogi, naglašava Jurišić.

Prema podacima Pravobranitelja status roditelja njegovatelja je krajem 2025. godine ostvarilo u Hrvatskoj 7.297 osoba, od toga je 6.284 roditelja njegovatelja i 1.013 njegovatelja supružnika.

Ograničenja po bračnom statusu

Zakon o inkluzivnom dodatku u članku 13. (točka. 5. podtočka e) propisuje zapreku za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak kod osoba kojima je utvrđen 2. stupanj kroničnih bolesti a nisu samci.

–Vezano za tu odredbu Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je uputio nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike preporuku za izmjenu kojom bi se ukinuo uvjet samca kao dodatni kriterij za ovu skupinu korisnika, naglasio je Pravobranitelj.

Naime, naglašava, prema Uredbi o metodologijama vještačenja, osobe s II. stupnjem oštećenja funkcionalnih sposobnosti – neovisno o vrsti invaliditeta – funkcioniraju gotovo samostalno, uz povremenu pomoć druge osobe (dva do tri puta tjedno), piše Nacional.

Takva razina podrške odnosi se jednako na osobe s oštećenjem vida, sluha, intelektualnim teškoćama, psihičkim bolestima, tjelesnim oštećenjima i kroničnim bolestima koje imaju II stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

-Unatoč toj usporedivosti funkcionalnog stanja, jedino je osobama s kroničnim bolestima propisan dodatni uvjet da moraju biti samci kako bi ostvarile pravo na inkluzivni dodatak 5. razine. Takvo zakonsko rješenje dovodi do nejednakog položaja osoba s istim stupnjem oštećenja, jer se pravo ograničava prema vrsti invaliditeta i prema obiteljskom statusu. Time moguće nastaje i dvostruka diskriminacija, prema vrsti zdravstvenog stanja i prema činjenici živi li osoba sama ili s drugima, naglašava Jurišić.