Article

//www.dalmacijanews.hr/files/572472eb0890d2540a8b47ab/80
Foto: FaH

Pretražite novčanike: Ako imate neku od ovih kovanica kune obavezno ih sačuvajte, bit će jako vrijedne

U Hrvatskoj je od 1. siječnja službena valuta euro, a još neko vrijeme građani mogu koristiti kune
Svake godine se otkuje i pusti u optjecaj određena količina kovanica svakog apoena, u skladu s potrebama optjecaja. Te količine se razlikuju od godine do godine i nisu svake godine iste. Jedne godine se otkuje velika količina određenog apoena, a druge godine puno manja. Zbog toga su kod određenih apoena neka godišta češća, a neka su rjeđa.

Godišta koja su rjeđa i koja se teže pronalaze u optjecaju su uvijek zanimljiva za kolekcionare. Detalje o tome koje kovanice se isplati čuvati donosi Viščević na NumizmatikaNET.

Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari po običaju uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima, jer ih je uglavnom manje od ovih s hrvatskim natpisima.

To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim, svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti.

Kovanice od 1 lipe

Najviše kovanica od jedne lipe s hrvatskim natpisom je s godinom 1993. i to čak 57.834.000 primjeraka. Najmanje ih je otkovano 2021. i to samo 6000 primjeraka. Kovanice od 1 lipe s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.

Treba svakako obratiti pažnju na dvije godine, a to su: 2019. i 2021. Kovanice od 1 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 15.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice vrlo teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Ovih s godinom 2021. je otkovano samo 6.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkim kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.

Kovanice od 1 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od po 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 2002. i to 3 milijuna, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 1 lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti godinu 1996. koja se teže nalazi u odnosu na ostale godine.

Kod kovanica od 1 lipe postoji i prigodno izdanje – FAO i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.

Kovanice od 2 lipe

Posebno treba izdvojiti kovanice od dvije lipe s godinama 2019. i 2021. Kovanice od 2 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 13.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice teško pronaći.

 Ako ih pronađete, svakako ih spremite. 2021. je otkovano samo 4.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa. Pored kovanica od 1 lipe iz ove godine i ove kovanice od 2 lipe bi mogle predstavljati u budućnosti najveći problem kolekcionarima da kompletiraju svoje zbirke.

Kovanice od 2 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 1996. i to 2.006.000 primjeraka, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 2 lipe s tim godinama postoje samo u setovima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.

Kovanice od 2 lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.

Kovanice od 5 lipa

Ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke s onim godinama koje im nedostaju. Međutim, kod kovanica od 5 lipa je uvijek problem – kvaliteta, tj. očuvanost. Ove kovanice su presvučene mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.

Kao što je slučaj i s ostalim kovanicama, 5 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 4,5 milijuna, a 2002. – 3,5 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, 2004. i 2022. Ova starija godišta je osobito teško pronaći u savršenom stanju.

Kovanice od 5 lipa imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.

Kovanice od 10 lipa

Kako sada stvari stoje, teško je pronaći godinu 2019., iako je ovih kovanica službeno otkovano 43.485.000 primjeraka. Postoji mogućnost da je od te količine, vrlo mali broj pušten u optjecaj.
Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko dva milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 3 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, i 1998. Ova starija godišta je teško pronaći u savršenom stanju.

Ako ih pronađete, sačuvajte ih.

Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.

Kovanice od 20 lipa

Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.

Kod kovanica od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi. No, ako naiđete na nju, svakako je spremite, piše NumizmatikaNET.

Kovanice od 50 lipa

Godišta 1997., 1999. i 2021. se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati.

Kovanice od 50 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najviše ih je otkovano 2000. – 3,5 milijuna. Od ovih kovanica treba izdvojiti godinu 1994. koja se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. je i jedan dio njih sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro i na to obratiti pažnju.
Kod kovanica od 50 lipa postoji i prigodno izdanje – Europsko nogometno prvenstvo. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja. Ipak, ako pronađete takav primjerak, nije na odmet sačuvati ga.

Kovanice od 1 kune

Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. se teže pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći, iako neki i s tom godinom imaju problema.

Kovanice od 1 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002., svega milijun primjeraka. Kod kovanica od 1 kune treba izdvojiti dvije godine koje se teže pronalaze: 2000. i 2002.

Kod kovanica od 1 kune postoji i nekoliko prigodnih izdanja:
– Olimpijske igre u Atlanti – s emisijom od milijun primjeraka,
– 5. obljetnica kune – s emisijom od 7 milijuna primjeraka,
– 10. obljetnica kune – s emisijom od 4 milijuna,
– 20. obljetnica kune – s emisijom od 5 milijuna primjeraka.

Olimpijske igre u Atlanti se nešto lakše pronalaze u odnosu na prigodna izdanja drugih apoena. Ipak, taj primjerak je dobro sačuvati. Prigodna izdanja povodom obljetnica kune su u principu česta i lako se nalaze.

Kovanice od 2 kune

Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se čini da je teško doći do nje. U svakom slučaju, vrijedi spremiti ove kovanice ako naiđete na njih.

Kovanice od 2 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002. i to milijun primjeraka. Kod kovanica od 2 kune s parnim godinama treba izdvojiti upravo tu 2002. godinu, budući da se nešto teže pronalazi.

Kod kovanica od 2 kune postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u 500.000 primjeraka. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima kod drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.

Kovanice od 5 kuna

Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 i 2 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se sada čini da je teško doći do nje. Ako naiđete na 1997. i 2021., svakako ih sačuvajte.

Kovanice od 5 kuna s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka uz tri iznimke. 2000. godine ih je otkovano čak 7.700.000 primjeraka, dok je 2004. otkovano milijun, a 2006. samo 500.000 primjeraka. Kod kovanica od 5 kuna s parnim godinama najteže je pronaći 2006. godinu tako da nju treba spremiti ako se pojavi u vašim rukama.

Kod kovanica od 5 kuna postoji i prigodno izdanje posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi. Vjerovatno je za to zaslužan dizajn kovanice koji bitno odstupa od ostalih kovanica od 5 kuna, pa je lako uočljiv. Kao i kod 1 i 2 kune, malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.

Kovanice od 25 kuna

Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim, oduševile su kolekcionare i numizmatičare koji ih rado skupljaju. Počele su se izdavati tek 1997. i prvih 6 izdanja je imalo emisije od po 300.000 primjeraka. To su: Hrvatsko podunavlje, primanje RH u UN, prvi kongres hrvatskih esperantista, EXPO Lisabon, uvođenje eura i milenij.

Izdanje iz 2002. godine, obljetnica međunarodnog priznanja, je otkovano u 200.000 primjeraka, a nakon toga su uslijedila izdanja s bitno manjim emisijama: RH kandidat za članstvo u EU (30.000), Europska banka za obnovu i razvoj, Ugovor o pristupanju RH EU, RH članica EU (20.000), 25. obljetnica nezavisnosti (50.000 ), 25. obljetnica primanja u UN, kao i Sveučilište u Zagrebu (20.000), 25. obljetnica kune i Predsjedanje RH vijećem EU (30.000), Zajednica tehničke kulture i Međunarodni dan djeteta (50.000) i Pelješki most (30.000).

Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište s njima dobro opskrbljeno. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih. Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. Pelješki most, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.

Spremanje kovanica kuna i lipa za budućnost

Budući da su kune i lipe jos uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim, to je sadašnje stanje stvari. Kad već prođe par godina nakon uvođenja eura, a osobito 5-10, situacija će izgledati daleko drukčije.

U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za kunama i lipama.

Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nikada nisu bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske od prstiju.

Očuvanost se kod kovanica gleda po reljefu, tako da nema smisla kovanice čistiti, glancati ih, polirati… Ovo se osobito odnosi na kovanice od 5 i 10 lipa koje ružno oksidiraju. Znači, najbolje ih je ostaviti takvima kakve jesu. Ako se kovanica očisti, to se odmah vidi i to joj smanjuje vrijednost, upozorava NumizmatikaNET.
hr Sun Jan 08 2023 18:21:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/63e161d15d7965e4dd8b4667/80
Foto: Čistoća Split

Učenici OŠ Plokite pokazali zavidno znanje o novom sustavu odvajanja otpada

Podsjetimo, nedavno su na šest lokacija u kotaru Bol i na dvije lokacije na Kmanu, otvoreni polupodzemni spremnici koji su zamijenili dosadašnje kontejnere.

- Za početak novog sustava odvajanja otpada odabrali smo jedan od najljepših gradskih kotareva u Splitu. Na Plokitama, kvartu u kojem sam i sam odrastao, klasične kontejnere zamijenili smo modernim polupodzemnim spremnicima. 

Pozitivan napredak već je vidljiv, a kako bi se on nastavio od svih građana trebamo pomoć kako bismo bili još uspješniji. Motivirajte vaše roditelje, bake, djedove, prijatelje, informirajte ih i uvjerite da je odvajati lako, a ako treba pozovite ih na red,  jer vi najbolje znate koliko je odvajanje otpada važno, za grad i budućnost našeg planeta, istaknuo je gradonačelnik Splita Ivica Puljak tijekom posjeta Osnovnoj školi Plokite gdje je u organizaciji Čistoće d.o.o. Split održana edukacija o novom sustavu odvajanja otpada za učenike viših razreda.

Profesorica biologije i prirode Vera Ožegović te profesor biologije i kemije Joško Rubelj, učenicima su objasnili kako funkcionira odvajanje otpada u polupodzemne spremnike koji su početkom prosinca postavljeni na Plokitama. Potom su svoje znanje imali priliku testirati na kvizu znanja kojeg je osmislila Barbara Vesanović Gašić, influencerica koja na društvenim mrežama pažnju posvećuje „zelenim” temama i ekologiji.

- Odvajanjem otpada svi zajedno možemo smanjiti količinu komunalnog otpada koji se trenutno odlaže na Karepovac, a neiskoristiv je i značajno onečišćuje tlo, vodu i zrak. S druge strane, odvojeni papirnati, metalni, plastični, biootpad i stakleni otpad, ponovno se mogu iskoristiti kao sirovina, čime štedimo energiju i resurse. I ovim putem stoga apeliram na sve građane Splita, od najmlađih do onih najstarijih, da počnu odvajati otpad u svom kućanstvu. Lako je, poručio je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.

Podsjetimo, nedavno su na šest lokacija u kotaru Bol i na dvije lokacije na Kmanu, otvoreni polupodzemni spremnici koji su zamijenili dosadašnje kontejnere. Postavljanje spremnika na drugim lokacijama nastavlja se i dalje, a po završetku ugradnje, u svaki gradski kotar stići će i informativni štand Čistoće d.o.o. Split kako bi svi građani imali priliku doznati sve što ih zanima o novom sustavu odvajanja otpada. 

Upravo primjena tog sustava omogućit će produženje vijeka trajanja Karepovca, čišću i uredniju sredinu te postizanje stope od minimalno 50% odvojenog otpada, koliko nalaže Europska unija.

hr Mon Feb 06 2023 21:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/63e15c585d796531e28b4579/80
Foto: Grad Makarska

U Makarskoj poduzetničke priče napunile dvoranu Arte

Makarski poduzetnici okupili su se oko projekta ,,Lokale u kale''

Poduzetničke priče, prvi ciklus edukacija u sklopu projekta Grada Makarske ,,Lokale u kale'', čiji je cilj očuvanje stare gradske jezgre i vraćanje života i poduzetništva u centar grada,  prošlog su petka do zadnjeg mjesta napunile dvoranu Arte. 

Nakon prošlotjednog predstavljanja programa potpora poduzetnicima i obrtnicima, najava da će u Makarskoj gostovati poznati poduzetnici iz područja ugostiteljstva, gastronomije, proizvodnje i suvenira, baš iz djelatnosti za koje Grad Makarska nudi potpore, privukla je pažnju makarskih ugostitelja, umjetnika i malih poduzetnika.

Događanje je otvoreno craft panelom u kojem su sudjelovali Jelena Nosić (Poetica Gin), Davor Šimićić(Varionica) i Marko Marinković (Kava Family) u kojem su Makarani mogli saznati kako nastaje gin od biokovskih trava, tko su pioniri craft beer scene u Hrvatskoj te kako nastaje i gdje se može popiti vrhunska kava. Kako turistima ponuditi doživljaj ispričali su Barbara Lončarić Lučić (Dubrovnik Walk of Fame) i Tino Ateljević (Summer Blues Katamaran) a s publikom je svoja iskustva podijelio i poznati ugostitelj Marin Medak,(Rougemarin) koji je za makarske ugostitelje imao niz korisnih savjeta.

Svoje priče ispričale su i žene poduzetnice Danijela Drčec(aDorable), Mirta Atlilija(Miscotti) i Nina Film(Jou Jou Botanicals), a kao šlag na kraju inspirativnu prezentaciju Raditi se (ne) mora imala je poslovna savjetnicu za male poduzetnike i autorica knjiga o poduzetništvu Kristina Ercegović, koja je rado odgovarala na pitanja makarskih ugostitelja. Nakon završetka panela druženje i razmjena iskustava nastavljena je uz prezentaciju i degustaciju proizvoda gostiju kojima su se pridružili i lokalni vinari. Projekt su svojim dolaskom podržali i predstavnici Udruženja obratnika Makarska te predsjednik Županijske komore Split Joze Tomaš.

Panel raspravu vodili su gradonačelnik Zoran Paunović i njegova zamjenica Antonia Radić Brkan koji su u uvodnom dijelu objasnili zašto je za Makarsku toliko važan projekt revitalizacije stare gradske jezgre.

 –  Makarska je već dugi niz godina nekontrolirano raste ali bez razvoja. Na nama je da donesemo odluku  povučemo ,ručnu''. Zašto stara gradska jezgra? Bilo svakog grada je centar, tu je život, tu je onaj mediteranski šarm zbog kojeg nam turisti dolaze. Donošenjem Pravilnika o uređenju stare gradske jezgre prošle godine počeli smo sa čišćenjem estetske buke, a prvi preduvjet je bio rješavanje Peškere. Svi znamo da je Grad zamro kad se Peškera otvorila, a možda je mogao i postojati neki suživot da se radilo planski, a ne stihijski. Nakon Peškere, vraćamo život u staru gradsku jezgru – aktivirali smo potpore za poduzetnike, dosta je široka paleta djelatnosti a potpore su od 2.000,00 do 10.000,00 eura. Uskoro kreće i natječaj za poslovne prostore a pripremili smo i jedan katalog inspiracije u kojem smjeru bi htjeli da grad ide kad se razmišlja o gastronomiji i ugostiteljstvu, trgovini i proizvodnji. Sve aktivnosti privatnog i javnog sektora bit će u službi oživljavanja stare gradske jezgre. Promjene se ne mogu vidjeti odmah no kroz nekoliko godina vidjet ćemo i rezultate koji će nam dati mogućnost da živimo održivo i bez neugode i grižnje savjesti ostavimo grad generacijama koje dolaze, glavna je poruka Grada Makarske sa subotnjeg panela.

hr Mon Feb 06 2023 21:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/63e144bb5d7965e6e08b45a5/80
Foto: Turistička zajednice grada Solina

U Solinu otvorene prijave za 9. Međunarodni kongres povijesnih gradova

Koncept “Meet, share & build” okupit će i ove godine dionike iz turizma i kulturne industrije i potaknuti ih na upoznavanje, razmjenu iskustva i razvoj novih turističkih proizvoda

Prijavite se za sudjelovanje na 9. Međunarodnom kongresu povijesnih gradova koji će se održati od 23.3. – 31.3.2023. u Solinu u organizaciji Turističke zajednice grada Solina, Hotela President Solin i Grada Solina.

Prijaviti se možete putem linka, najkasnije do 17. ožujka 2023. godine.

Napomenut ćemo kako su šestu godinu zaredom otvorene prijave i za međunarodnu kulturno turističku nagradu “Plautilla” koja će se dodijeliti u četiri kategorije, za kvalitetu i inovativnost u upravljanju povijesnim gradovima, u domeni interpretacije i zaštite kulturne baštine te promidžbe i distribucije kulturno turističkih proizvoda. Prijaviti se možete putem linka, najkasnije do 11. ožujka 2023.godine.

Sudionike očekuju zanimljiva izlaganja, brojne panel diskusije, a više informacija o programu kongresa i predavačima pogledajte na web stranici. 

Prijavite se na vrijeme i budite dio ovog jedinstvenog događaja!

hr Mon Feb 06 2023 19:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/63e14ef25d796531e28b4573/80
Foto: Ivana Ivanović

Zviždačica Đerek odgovorila Plenkoviću: "Nervozan je, očito ga žuljam"

"Po toj analogiji, kako se na javnom natječaju od svih u Splitu baš ova Đerek zaposlila? Oni dolje svi ucviljeni"

Maja Đerek u studiju N1 televizije govorila je o aferi povezanoj s dopisivanjem premijerovih suradnika oko zapošljavanja određenih pojedinaca. Između ostalog, komentirala je i izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je, odgovarajući na novinarska pitanja o ovoj aferi u četvrtak, spomenuo upravo nju.

- Po toj analogiji, kako se na javnom natječaju od svih u Splitu baš ova Đerek zaposlila? Oni dolje svi ucviljeni, moraju ići u Njemačku sada, a ona se zaposlila. Je li to tema? - rekao je tom prilikom Plenković.

- Upravo u ovom slučaju su se iskristalizirale najbliže premijerove osobe koje sam baš ja prijavila i prokazala u njihovim nekretninskim aferama. Samo spominjanje mog imena od strane Plenkovića, gospodina AP, mi je razumljivo.

Razumljiva mi je nervoza jer se pojavljuju ista imena koja su se pojavljivala u cijeloj aferi koju sam ja otkrila - gospodin Zvonimir Frka-Petešić, gospodin Krunoslav Katičić, poznat i kao glavni kadrovik u HDZ-u, gospodin Mario Banožić se također spominje, a sada se pridružio i Marko Milić,  rekla je Đerek

- Premijer na jedan smiješan način pokušava moje zapošljavanje u Splitu, temeljem transparentnog javnog natječaja, izjednačiti s ovim zapošljavanjem putem SMS poruka. Moje zapošljavanje u Splitu je prošlo pod budnim okom medija koje sam upravo ja pozvala upravo zbog transparentnosti. Očito Plenkoviću ne odgovara da se takav slučaj i takvi transparentni natječaji prošire jer onda njegovi najbliži suradnici ne bi mogli zapošljavati putem SMS poruka, dodala je Đerek.

Smatra da "očito žulja" Plenkovića, zbog svih dokaza koje je dostavila nadležnim tijelima u procesima protiv njegovih bliskih suradnika.

Upitana za komentar tišine iz Uskoka koja je nastupila nakon serije poruka u kojem se glasnogovornik raspituje za svoje prijatelje kod direktora tvrtki u kojima rade, Đerek je odgovorila: - Meni to sve djeluje smiješno i samo pokazuje to da se ne radi posao koji bi se trebao raditi, a to je ispitivanje je li bilo kakvih kaznenih djela.

hr Mon Feb 06 2023 19:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .