Veliki jaz u mirovinama u Europi: Hrvatska daleko ispod prosjeka

Mirovine su glavni izvor prihoda za starije osobe u Europskoj uniji, no sustav se i dalje suočava s brojnim izazovima, osobito u Hrvatskoj. Osim velikih razlika među državama članicama, sve je izraženiji i rodni jaz u mirovinama, a buduća održivost sustava pod sve je većim pritiskom.

Prema najnovijem izvješću Eurostata, prosječni godišnji rashod za starosne mirovine po korisniku u EU-u u 2022. godini iznosio je 16.138 eura, što je otprilike 1.345 eura mjesečno. Hrvatska se nalazi znatno ispod tog prosjeka – s prosječnim rashodom za mirovine koji iznosi oko 6.200 eura godišnje, odnosno svega nešto više od 500 eura mjesečno.

Time je Hrvatska bliža državama s najnižim mirovinama poput Bugarske (3.611 €) i zemalja kandidata poput Srbije i BiH, nego zapadnoeuropskim članicama EU-a. Za usporedbu, prosječna mirovina u Italiji iznosi 19.589 €, u Francuskoj 18.855 €, a u Njemačkoj 17.926 €.

Još je izraženija razlika kada se gledaju nordijske zemlje, gdje su prosječne mirovine znatno iznad 30.000 € godišnje. No, iako se nominalne razlike donekle smanjuju kada se uzme u obzir kupovna moć, Hrvatska i dalje ostaje pri samom dnu europske ljestvice.

Veliki problem ostaje i rodna nejednakost – žene u EU-u, pa tako i u Hrvatskoj, primaju u prosjeku 26 % niže mirovine od muškaraca, a dio njih uopće nije ostvario pravo na mirovinu. Takav jaz posljedica je nižih plaća, prekida radnog staža i češćeg zapošljavanja na nepuno radno vrijeme.

U više od 70 % kućanstava starijih osoba u Europi, pa i u Hrvatskoj, mirovine su glavni ili jedini izvor prihoda. No unatoč tome, prema podacima Europske komisije i Odbora za socijalnu zaštitu, više od jedne petine osoba starijih od 65 godina u EU-u nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti – a broj takvih raste, osobito u zemljama s niskim mirovinama poput Hrvatske.

Dodatno zabrinjava i procjena da će u idućim desetljećima padati omjer zamjene – udio mirovine u odnosu na prethodnu plaću – što bi moglo dodatno ugroziti životni standard budućih umirovljenika.

U tom kontekstu, izvješća jasno poručuju – Hrvatska mora hitno raditi na reformi mirovinskog sustava, smanjenju rodnih razlika i povećanju adekvatnosti mirovina kako bi se izbjeglo daljnje produbljivanje siromaštva među starijim građanima.