Nitko se ne tuži, svako lice ima osmijeh...

Iznenadio nas je pogled na 'COVID odjel'. Sve su to bili redom mlađi doktori i sestre. Gledajući te mlade i naoko krhke djevojke ispred sebe ne možete vjerovati da upravo one, s liječnicima i djelatnicima bolnice, na svojim leđima nose teret ove pandemije. I još itekako uspješno.

Idemo na odjel. Razgovaram s doktorima i sestrama, ako su i iscrpljeni, nitko da kaže nešto loše, nitko da se potuži. Štoviše, svako lice prekrio je osmijeh, osmijeh koji je davao snagu za dalje jer najveća snaga oni su jedno drugome. Jedino što odaje tešku borbu su crveni tragovi po licu, tragovi od zaštitne maske.

- Ovo mi je od rukavica, pokazivala je jedna mlađa sestra naborane ruke našem 'vodiču'.

Naša domaćica poslala nas je da ju pričekamo u jednoj odvojenoj sobi. Sve je izgledalo kao neke nadrealne scene iz filmova.

Zaštitne opreme ne manjka, govore nam. Do sitnog detalja poštuju se sve propisane mjere jer svi su ovdje svjesni da samo jedna sekunda nepažnje može značiti pravu katastrofu. Ipak, strah veći od svakodnevnog kontakta s ljudima koji imaju zdravstvenih poteškoća je strah od 'donošenja' virusa u obitelj.

Oblačimo skafander, a onda i kaljače, navlake na noge. Na glavi je zelenkasta kapica, a onda slijede rukavice. Obukli smo čak troje. Svake su se lijepile trakom. Sve smo odložili, morao sam skinuti čak i sat. Dobili smo i masku FFP3, naočale i vizir.

- Oblikujte masku prema nosu jer će se inače naočale zamagliti, govore nam medicinske sestre koje s nama 'dijele sudbinu'. Oblačimo sve potrebno, a svima je to ovdje postala već navika. Mi smo se pogubili od toliko dijelova. Samo oblačenje trajalo je više od desetak minuta.


Iznenadila nas je kad nam je rekla da moramo i snimač i fotoaparat zaštiti. Omotali smo opremu i krenuli 'u boj'. Baš tako smo se osjećali.

Svijet je stao s koronavirusom, u zdravstvu ništa nije stalo...

Pri ulazu u Jedinicu intenzivnog liječenja hodnikom su odjekivali udarci brzih koraka sestara i doktora. Divni mladi ljudi. Radi se brzo i okretno. Pred očima su mi se vrtjeli već razni scenariji i svakakve slike. Kad se sjetiš svakodnevnih korona brojki onda je jasno da ne bismo 'bili u koži' ovih 'heroja u skafanderima'.

- Naša organizacija je sad i bolja jer imamo iskustvo od prvog vala koronavirusa. Čini nam se kao da je svijet stao kad je stigao koronavirus, ali u zdravstvu ništa nije stalo. Ovdje je posla puno više nego prije, govori nam Mihaela dok hvatamo slobodan trenutak da nam se barem licem prema kameri okrenu naši junaci. Obitelj na odjel ne smije pa je jedino preostala povratna informacija iznutra od ovog krasnog osoblja.


- Kada nam netko dođe na infektološki prijem onda postoji sumnja na koronavirus. Ipak, kad pacijent dođe na jedan rutinski pregled ili na neki drugi odjel onda je taj pacijent s nekim drugim smetnjama i vi zapravo ne znate ima li on koronavirus, a mi moramo štititi zdravstveni sustav, dodaje Mihaela.

Ide nakon toga i poseban proces svlačenja, ali i taj opis uzeo bi barem još nekoliko paragrafa ove reportaže.

Strah nas je od jeseni i zime...

Iako je koronavirus već neko vrijeme iznad svih bolesti, zdravstveni sustav i dalje mora normalno funkcionirati.

- Da bismo mi zbrinuli bolesnike s koronavirusom osim infektologa surađujemo i s drugim liječnicima. Unatoč svim izazovima i dalje se uspijevamo s tim nositi, govori nam i doktor Ivo Ivić koji nam se kratko pridružio nakon obilaska.

- Svi se skupa bojimo jer ulazimo u jesen i dolazi nam zima. Samim time je velika mogućnost potrebe za ležajevima, dodaje Ivić. 

I dok dišemo bez maski na otvorenom razmišljam što poručiti za zaključak već svega napisanog. Teško je u ovom vremenu biti u strahu i živjeti sa zdravim razumom, teško je vjerovati kako nam se život u trenutku promijenio i teško je vjerovati da i dalje ima onih koji koronavirus shvaćaju na neki svoj način. 

Jasno je kako smo se zavukli u neku svoju krajnost koja nam je svakodnevnicu opisala s ovim virusom, ali tek kada uđete u svijet jednog doktora, medicinske sestre, tehničara, vozača, djelatnika Crvenog križa, pomoćnice ili tek kuharice na odjelu onda vam postane jasno kako sve ovo nije matematika nego živa priroda. Ovdje 1 i 1 nisu 2. Nekad su manje, a nekad više od 2. Onda vam i postanu jasne one već svima poznate riječi poput odgovornosti, opreza i čuvanja sebe, a ponajviše onih oko sebe.

Budimo i dalje odgovorni...

Oko 20.45 sati zabilježen je potres magnitude 3,0 po Richteru s epicentrom 12km sjeverozapadno od Zadra.

Intezitet u epicentru III-IV stupnja EMS ljestvice.

Potres se osjetio u Zadru, a osobito na višim katovima Zadra.

Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marija Bubaš rekla je u ponedjeljak kako će "Pfizer doći na one isporuke koje su planirane u prosincu, negdje u ožujku" ustvrdivši da cjepivo jest svjetlo na kraju tunela, ali i da će to biti "poduži tunel".

"Pfizer će doći na one isporuke koje su planirane u prosincu negdje u ožujku. S obzirom na nove okolnosti cjepiva koja dolaze biti će utoliko izmijenjena i distribucijska lista. Ljudi će najprije dobiti drugu dozu", izjavila je Bubaš za RTL na komentar novinara kako bi Pfizer do sredine veljače trebao isporučiti tri od 14 kutija cjepiva koje su u zakašnjenju.

Na pitanje o tome što Izrael plaća duplu cijenu po dozi cjepiva i nemaju zastoj rekla je kako ne može komentirati postupanje Izraela. "Ne znamo kada su dogovori postignuti i u konačnici farmaceutska industrija ima neke svoje interese. Mi smo poklonili povjerenje Europskoj komisiji i na tom tragu i dalje stojimo, što je pozicija svih zemalja članica Europske unije", rekla je Bubaš.

Upitana o popuštanju propisanih mjera u borbi protiv koronavirusa poručila je: "Ono što se uvijek komunicira je da cjepivo jest svjetlo na kraju tunela, ali biti će to poduži tunel zato što ćemo se morati pridržavati mjera dok se ne postigne ne samo početak cijepljenja opće populacije nego i zadovoljavajuće razine procijepljenosti. Situacija je ozbiljna u okruženju i mjere doprinose kontroli zaraze".

Član Vladina Znanstvenog savjeta Branko Kolarić za Dnevnik HTV-a rekao je da je Pfizer popodne javio da će povećati isporuku, ne onim tempom koji su ranije planirali, ali je najvažnije što će se najranjivija skupina ovaj i sljedeći tjedan procijepiti drugom dozom. 

- Epidemiološka situacija u Hrvatskoj na sreću se poboljšava. Prije 6 tjedana smo bili na vrhu Europe po broju novozaraženih dnevno, mjere koji su uvedene krajem studenog su dale veliki rezultat. To nam daje razloga za zadovoljstvo, no sada imamo dva nova izazova - problemi s nabavkom cjepiva i novi sojevi koji nam ne daju mogućnost za popuštanje mjera ili za neku relaksaciju - izjavio je za Dnevnik HRT-a prof. dr. sc. Branko Kolarić, epidemiolog, član Vladina znanstvenog savjeta.

Pfizer je popodne javio da će povećati isporuku, ali neće dostići onaj tempo koji smo planirali prije.

- Dobra vijest je da u domovima za starije biti osigurano cjepivo kako bi oni koji su primili prvu dozu, mogli primiti i drugu. To nam je najranjivija skupina koju ćemo uskoro procijepiti i s drugom dozom cjepiva. Ti ljudi žive u 10 kvadrata od prošle godine, oni su najpogođenije ovom krizom, ne svi mi koji govorimo kako nam je teško. Dva tjedna nakon što prime svoju drugu dozu cjepivo, vjerujem da ćemo im omogućiti posjete i izlaske iz domova, što je velika stvar - poručio je Kolarić.

Što se tiče novih sojeva, Kolarić je napomenuo kako se pokazalo  da je južnoafrički soj mutirao nešto više od britanskog soja. Za sada je izvjesno da se južnoafrički i brazilski soj šire brže i efikasnije među djecom. Zbog toga je, kaže upitno popuštanje mjera i škola. Prošli tjedan su se djeca od 1.do 4. razreda osnovne škole i maturanti vratili u razrede pa zbog toga trebamo biti oprezni i malo taktizirati, gledati što i ostale zemlje rade.

Na pitanje da li je jedan od tih sojeva već došao u Hrvatsku, odgovorio je da to ne može znati jer još nije potvrđeno, ali je moguće, kaže da jest.

- Mi sekvenciramo genome, sutra ćemo imati sastanak oko sekvenciranaja i utvrđivanja tih novih sojeva - najavio je.

Naglasio je da PCR ne može pokazati je li riječ o novom soju, može samo potvrditi je li osoba covid pozitivna.

Što se tiče popuštanja mjera, smatra da se to treba raditi vrlo pažljivo, u srijedu će se govoriti o tome, ali same se mjere, kaže ne moraju donositi na mjesec ili dva, može se oko toga raspravljati svaki tjedan.

- Treba surađivati i s drugim zemljama, mnoge zemlje uvode strože mjere, mi koliko god i nezadovoljni, opet imamo jedne od liberalnih mjera u Hrvatskoj trenutno u usporedbi s drugim zemljama u Europskoj uniji - naglašava.

Kolarić je istaknuo da svi koji donose odluke shvaćaju koliko je teško ljudima živjeti u ovim uvjetima, ali imamo povoljan trend gledajući broj zaraženih, no imamo 32 umrlih dnevno, što nije tako sjajno.

- Puno je bolje nego što je bilo prije mjesec dana, ali da nam je netko na proljeće rekao da će 30 ljudi dnevno umirati i da ćemo imati 700 zaraženih onda ne bi rekli da je to tako povoljna situacija. Dobro je što se brojevi smanjuju, ali još nije vrijeme za popuštanje mjera - poručio je.

- Imamo izlaz, problem s cjepivom je privremen i riješit će se, procijepit ćemo se, imat ćemo imunitet i popustit ćemo mjere, ali bilo bi šteta u ovom trenutku prenaglo pustit mjere i opet dođemo na nekoliko tisuća zaraženih dnevno - smatra Kolarić.

Komentirao je odluku Britanije gdje će se cijepiti veći dio populacije jednom dozom.

- To je eksperiment, ali je kao da antibiotik koji trebate piti svakih 4 sata pijete svakih 12 sati, lijek je registriran da se upotrebljava na određen način. Ne postoji istraživanje koje potvrđuje efikasnost kod takvog cijepljenja. To je kockanje i mislim da nije dobro - poručio je i naglasio da nam prva doza daje nekakvu početnu zaštitu, druga dugotrajan imunitet.

Hrvatski Crveni križ (HCK) izvijestio je u ponedjeljak da je na ime Apela za pomoć stradalima u potresu do 24. siječnja uplaćeno 68.378 donacija, u ukupnom iznosu od 44.305.654,97 kuna.

Stradalom stanovništvu moguće je pomoći i kriptovalutama, a upravo na taj način pristiglo je 100.852,94 kuna, priopćeno je iz HCK-a.

Sve valute uplaćene na žiro račun HCK uključujući i kriptovalute, automatski se pretvaraju u hrvatske kune i pribrajaju u gore navedeni ukupan iznos prikupljenih sredstava.

Na donatorskom telefonu 060 9011 zabilježeno je 92196 poziva u vrijednosti od 576.225,00 kuna (uključujući PDV i naknadu tele operatera).

HCK evidentirao 3368 osoba koje su nakon potresa napustile svoje domove 

Služba traženja Hrvatskog Crvenog križa u sklopu prikupljanja podataka o osobama koje su evakuirane u izmještajne centre ili su otišle u druge dijelove Hrvatske, do sada je evidentirala 3368 osoba koje su napustile svoje domove.

Volonteri i djelatnici Crvenoga križa pomažu stradalim osobama u obnovi kontakta s njihovim obiteljima putem telefona, a najviše u tehničkoj podršci - nabavci kartica ili mobitela, punjenju mobitela i sl. dodaju iz HCK-a.

"Odgovara se i na pojedinačne upite građana vezane uz traženje osoba za koje obitelji nemaju vijesti, a ne nalaze se u evakuacijskim centrima. Riječ je o osobama koje ne žele ići u drugi smještaj, borave u svojim kućama ili pored njih, a katkada i o osobama koje borave u inozemstvu. Služba traženja Hrvatskog Crvenog križa informacije o aktivnostima poduzetima na potresom pogođenom području prosljeđuje Međunarodnom odboru Crvenoga križa i mreži službi traženja svih društava Crvenoga križa u zemljama diljem svijeta. Zahvaljujući tim informacijama, olakšava se i ubrzava mogućnost pokretanja zahtjeva za traženje tražitelja koji ne borave u Hrvatskoj", ističu iz HCK-a.

Timovi Službe traženja Hrvatskog Crvenog križa svakodnevno djeluju u evakuacijskim centrima i na terenu obilaze stradale i pružaju im pomoć u obnovi kontakata s članovima obitelji ili drugim osobama.

Podijeljeno više od 580 tona hrane i 94 tone higijenskih potrepština 

Također Hrvatski Crveni križ do sada je podijelio više od 580 tona hrane, 94 tone higijenskih potrepština, 46 tona odjeće, 2174 grijalice, 2602 deke, 114 agregata, više od 3000 paketa dječje hrane i opreme te više od 260 paketa za životinje, uz svu ostalu humanitarnu pomoć.

Svi oni koji su nakon potresa otišli u druge hrvatske gradove, mogu se javiti najbližem društvu Crvenoga križa kako bi dobili humanitarnu pomoć.

Stanovnici potresom pogođenog područja bore se s osjećajima straha, neizvjesnosti i panike zbog čega timovi Hrvatskog Crvenog križa svakodnevno pružaju individualnu pomoć, a do sada je pruženo više od 7200 usluga psihosocijalne podrške, naveli su iz HCK-a.