Na Lastovu se 1. rujna, na pola Pokladarske godine i uoči njegovog 540. izdanja u 2023. godini, premijerno postavlja predstava „Iz lastovskog burala“ kojom će se svima onima koji nisu u prilici prisustvovati raskošnim Pokladima u veljači, približiti ova zanimljiva tradicija, ali i neki drugi specifični elementi lastovske povijesti.

Lastovski je poklad i sam kompleksna predstava građena stoljećima iz niza motiva i povijesnih referenci, a kao jedinstven običaj sačuvan stoljećima dio je i Registra zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Slično kao što u višetjednim događanjima zimi sudjeluje praktično čitavo stanovništvo otoka u precizno podijeljenim ulogama, tako je i ova ljetna reinterpretacija izvedena u suradnji niza lokalnih aktera s ciljem da se, uz neizbježnu zabavu, gostima otoka kroz video-projekciju i igrani dio predstave pojasne motivi koji grade Poklad, a koji nadilaze konvencionalne maškarano-plesne povorke.  

Scenaristica i redateljica Brigita Masle Dražinić igranim dijelom sastavljenim iz niza povijesnih crtica kojima veže istaknute ličnosti - Paška Anticu, lastovskog Kneza i Dobru Dobričevića – uz Stellu Jurić, scenaristicu, te Bruna Režeka, redatelja i montažera videa, pruža kontekst plesnom i običajnom dijelu predstave koje izvode KUD Lastovo i Pokladarsko društvo uz mnoštvo lokalnih stanovnika. Izvedbu prate i titlovi na engleskom jeziku, a nakon nje priređuje se i inačica bala, plesa u koji je pozvana pridružiti se i publika, ali i svi ostali koji se zateknu na otoku.

Uloge su podijeljene lokalnim amaterskim glumcima pa tako Dobru Dobričevića, rođenog na otoku sredinom 15. stoljeća, jednog od pionira tiskarstva, diplomata/špijuna i svećenika, igra župnik don Ante Tonći Prizmić, Kneza Željko Čengija, Paska Anticu, vođu lastovske bune protiv dubrovačke vlasti početkom 17. stoljeća njegov stvarni potomak – Gojko Antica, a u predstavu nas prologom uvodi učiteljica Majda Ivelja. Običaj kupljenja jaja na Pretili ponedjeljak približit će lastovska djeca koja i sama od najranije dobi sudjeluju u Pokladu i odlično poznaju i prenose tradiciju, a plesači – Poladari (muškarci) i Lijepe maškare (žene) su oni koji i inače čine povorku.  

S obzirom da Pokladne svečanosti na Lastovu počinju na blagdan Sv. Antuna 17. siječnja, a traju do Čiste srijede, rijetki izvan otoka imaju priliku izravno prisustvovati događanjima. Predstava „Iz lastovskog bruala“ prilika je tako da ih doživite u komprimiranoj verziji, uz izvorne sudionike, kostimografiju i scenografiju, kao i da sudjelujete u jednoj plesnoj večeri u kakvima Lastovci uživaju van sezone. Valjda će time otočani bar dijelom odgovoriti i na najčešće pitanje novih ljetnih gostiju – „A što radite zimi?“ 

U Hrvatskom narodnom kazalištu Split u tijeku je upis pretplata za sezonu 2023/24. Pretplate se mogu upisivati do 1. studenoga a pretplatnici iz prethodne sezone mogu sačuvati svoja dosadašnja mjesta ako pretplate upišu do 5. listopada. Ponuđeno je deset pretplatničkih ciklusa, skrojenih po afinitetima publike. Cijene paketa ulaznica zavise od ponuđenih predstava i kategorije sjedala a kreću se u rasponu od 200 do 104 € za premijerne izvedbe u ciklusu Premijerna pretplata 1 pa do 35 € za paket ulaznica u ciklusu Teatar mladih.

Pretplate je moguće upisati online na mrežnoj adresi hnk-split.mojekarte.hr/hr/paketi.html ili osobno na blagajni splitskog kazališta (pon. – pet. od 9 do 20 sati, sub. od 9 do 12 sati) od i uredu prodaje u Porinovoj ulici (pon. – pet. od 9 do 12 sati).

Ponuđeni pretplatnički ciklusi su: Premijerna pretplata 1 u kojoj je osam naslova, ciklusi Premijerna pretplata 2 i 3 s po sedam premijernih naslova, Dramska pretplata u kojoj je pet premijernih i repriznih naslova, koliko imaju i ciklusi Studentska pretplata, Teatar mladih i Obiteljska pretplata subotom u 18. Tu su još i ciklusi Popularna pretplata te Koncertna pretplata sa po šest naslova. Novi pretplatnički ciklus je Pretplata K-HNK  u kojoj je osam gostujućih naslova u produkciji hrvatskih narodnih kazališta.

U predstojećoj sezoni planirane su premijerne izvedbe opernih predstava Čarobna frula Wolfganga Amadeusa Mozarta te Capuleti i Montecchi Vincenza Bellinija, drame Crvena voda po istoimenom romanu Jurice Pavičića, dramatizacija priča Edgara Allana Poea Slučaj Mademoiselle Dupin, Mačka na vrućem limenom krovu Tennessee Williamsa, autorski projekt Tužan pogled u prazan takujin te monodrama Trpimira Jurkića Zbrajanje štete. Baletna premijera je Laurencia na glazbu Alexandera Kreina po koreografiji Vakhtanga Čabukianija.