Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5c4d86050e49384b8e8b4590/80
Foto: Pixabay

Hodanje zimi: Sedam razloga zbog kojih se itekako isplati krenuti u šetnju

Iako nam hladnoća i niske temperature često služe kao opravdanje da se zatvorimo u kuću i provedemo vikend ispod dekice, velike su prednosti zimskog hodanja, i za mentalno i za fizičko zdravlje.

Svježi zrak i kretanje, a možda i malo sunca, korisni su za zdravlje i raspoloženje. No prije negoli počnemo pisati o benefitima zimskog hodanja, bitno je spomenuti da se za njega trebate dobro pripremiti.

1. Za početak - na sebe odjenite nekoliko slojeva odjeće kako biste se mogli prilagođavati trenucima u kojima se zagrijete ili ohladite. Bilo bi dobro i da gornji sloj odjeće bude otporan na vodu i vjetar, kao i da imate reflektirajući prsluk, posebno ako će vaše hodanje ući u noć.

2. Također, ne zaboravite rukavice, ako je potrebno na ruke stavite i dva para kako bi vam ruke bile na toplom. Kad se zagrijete, najlakše je jedan par skinuti. I nemojte hodati s rukama u džepovima jer na taj način utječete na ravnotežu.

3. Glavu pokrijte kapom, a lice i vrat ogrnite šalom. Pobrinite se i da je vaša obuća za zimske šetnje topla, vodootporna te da se ne kliže jer led zimi nije rijetkost.

4. Također, bitno je da u slučajevima velike hladnoće isplanirate aktivnost unaprijed. Razmislite što ćete raditi vani i koliko dugo planirate ostati, odnosno hodati, a razmislite i o najbržem putu do kuće za slučaj da vam ipak postane prehladno. Sa sobom ponesite vodu i mobitel, a stvari stavite u ruksak.

5. Ako će hodanje postati vaša zimska aktivnost, ne bi bilo loše da nabavite štapove za hodanje, pogotovo ako će vaš odabir biti neravan teren.

6. I pokušajte pronaći društvo koje će vas motivirati da vam šetnje ne budu jednokratna stvar, nego redovita aktivnost.

7. Prije izlaska obratite pozornost na temperature i vjetar koji može imati obmanjujući učinak jer utječe na osjet hladnoće, a što je vjetar jači, taj je osjet "niži" od stvarne temperature zraka.

Naprimjer, ako vjetar puše brzinom od 15 km/h, a vani je izmjerena temperatura 10 Celzijevih stupnjeva, osjet će biti kao da je osam. Ako na istoj temperaturi vjetar puše 100 km/h osjet će biti 4.

KORISTI OD HODANJA ZIMI

A sad krenimo na benefite koje zimsko hodanje ima na vas i vaše zdravlje:

1. Dizanje s kauča

Hodanje je jeftino i lako. Te dvije stvari neka vam budu prvi poticaj da njime zamijenite popodnevno ležanje na kauču.

Još bolji poticaj da se bacite na hodanje jest činjenica da su i znanstvenici uvidjeli čitav niz prednosti koje ima tek 150 minuta fizičke aktivnosti tjedno, koja može biti umjerena ili jača, ovisno o vašim mogućnostima.

S druge strane, sjedilački način života koji uključuje kauč sa sobom nosi čitav niz negativnih posljedica. Manjak aktivnosti između ostalog povećava rizik od srčanog udara, a tu su i oslabjela cirkulacija, pretilost, gubitak mišićne mase, problemi s leđima...

2. Sagorijevanje kalorija

Hodanje na nižim temperaturama pomoći će vam da sagorite više kalorija jer vaše tijelo napornije radi da ostane zagrijano.

Jedna studija pokazalo je da vrijeme prevedeno na niskim temperaturama može povećati sagorijevanje kalorija i do 30 posto.

3. Stvaranje zdrave navike

Dok ćete od vježbanja u teretani možda vrlo brzo odustati, hodanje je aktivnost zahvaljujući kojoj se lakše stvaraju zdrave navike - jer dok šetate, vi istovremeno uživate u prekrasnoj prirodi i svježem zraku. I dok uživate u pogledu, broj prijeđenih koraka i potrošenih kalorija samo raste.

Kada krenete s hodanjem, ne bi bilo loše da pratite koliko ste vremena aktivni i koliko ste koraka prešli jer kada imate uvid u rezultate, porast će vam motivacija i želja da nastavite s aktivnošću. Polako će ta zdrava aktivnost postati vaša navika i dio rutine.

4. Duži život

Ako svaki dan odvojite 20 minuta za brzo hodanje, značajno smanjujete šanse za prijevremenu smrt. Pokazala je to studija provedena na Sveučilištu Cambridge koja je obuhvatila 334 tisuće odraslih Europljana. Dovoljno je i skromno povećanje tjelesne aktivnosti da poboljšate zdravlje i produljite život.

5. Pomaže u borbi s depresijom

Nakon blagdanskog blještavila kod mnogih ljudi javlja se zimska depresija, a jedan od načina borbe s njom jest i hodanje.

Naime, u slučaju depresije preporučuje se što više vremena provoditi na otvorenom. Ako ste među onima koji su nakon blagdana potpuno potonuli, neka dio vašeg života postanu šetnje, po mogućnosti na lijepim lokacijama, u prirodi, što će biti dodatni plus.

6. Proizvodnja vitamina D

Iako nekad imamo dojam da sunce zimi ne vidimo danima, ono ipak zna ići u paru s niskim temperaturama, a samo 15 minuta na suncu dva do tri puta tjedno dovoljno je za proizvodnju vitamina D. Izlaganje suncu, naime, potiče proizvodnju tog vitamina koji je, između ostalog, važan za jake kosti. To neka vam bude poticaj da svaki sunčani zimski dan iskoristite za šetnju.

7. Hodanje je društvena aktivnost

Šetnja na svježem zimskom zraku idealan je način za druženje s prijateljima. Osim toga, ako se šetate sami, sigurno ćete naletjeti na neke susjede, poznanike s kojima ćete se pozdraviti i ugodno popričati. I dan će odmah biti ljepši, piše zadovoljna.hr

hr Thu Jan 06 2022 19:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61f19ddfe8e9ba18018b4624/80
Foto: Narodni radio

Novi uspjeh Tončija i Grašu, a prokomentirali su i Haninu trudnoću!

Publika se u 2021. najviše zaljubila u "Inamoranu"
Duet Tončija Huljića i Petra Graše 'Inamorana' pjesma je godine prema izboru publike. Slavljenici ovogodišnjeg Dana najbolje domaće glazbe narodnog otkrili su da su pjesmu radili za svoju dušu, a tijekom dodjele prestižne glazbene nagrade progovorili su i o svojim budućim ulogama – oca i djeda.

Publika se u 2021. najviše zaljubila u 'Inamoranu' (Tonči & Madre Badessa feat. Petar Grašo). Kristalna statua Bilo naroda za pjesmu godine otišla je tako u ruke dugogodišnjih suradnika koji su u ovoj pjesmi udružili glasove prvi put nakon 10 godina.

Jako sam zadovoljan i sretan što publika voli pjesmu! Kad pjesma izađe u eter, nikad ne znaš koji će domet imati, uvijek je to slatko iščekivanje. I onda vidiš da je domet taj da dođe do svih domova, prije svega putem narodnog kojem zahvaljujem beskrajno što su prepoznali sve što radimo sve ove godine, ne samo mi nego i svi naši kolege. Čestitke svima koji su bili u eteru i u konkurenciji. Inamorana je pjesma koju smo Tonči, kao autor, i ja kao suradnik radili za svoju dušu. Kad je ta duša sinkronizirana sa svim dušama koje to slušaju, onda nema veće nagrade.- poručio je Petar Grašo i zahvalio se publici, u čemu mu se pridružio i Huljić.

- Sve ono što radimo, radimo za publiku, ali radimo i za svoju dušu. Ova je pjesma nastala baš za svoju dušu, bez nekih velikih ambicija da skupimo nagrade. Nisu nam više potrebne, ni meni ni Petru, ali smo u svakom slučaju, kad god ih dobijemo, na njih jako ponosni. - rekao je Tonči Huljić koji je s Grašom odnio pobjedu u jakoj konkurenciji.

Veliko finale Dana najbolje domaće glazbe u radijskom i televizijskom studiju narodnog vodili su Tatjana Jurić, Marko Bratoš i Valentina Miletić, a sudjelovali su izvođači koji su tijekom dvotjednog glasanja osvojili najviše postotke najboljih ocjena publike i tako osigurali svoje mjesto u TOP 10: CAMBI. (Zaljubljen), Dalmatino (Refužo), Doris (Sna’ću se ja), Gibonni ( Kiša - Z’naab), Ivica Sikirić Ićo  (Opet je jubin cilin tilon), Lorena Bućan  (Tvoja i gotovo), Marko Tolja (Ova ljubav), Matija Cvek (Ptice), Silente (Nikada ovako). U samu završnicu ušla je i posljednja Grašina pjesma 'Jel' ti reka 'ko', što ga čini dvostrukim rekorderom – i po broju nominacija i po broju osvojenih statua Bila naroda za pjesmu godine.

Upravo taj Grašin hit iskoristila je Tatjana Jurić da se našali s Huljićem: 'Tonči, jel' ti reka 'ko, postat ćeš dida?!

- Ma nemoj mi ništa govoriti, gledam one slikice, i tako. Stalno sam govorio – Hoćete me više napravit' didom? Onda kad je došao taj trenutak malo me uhvatila panika. Ja sam čovjek koji uvijek planira na duge staze. A šta sad kad postaneš dida? Sad samo čekam - pradida. - objašnjavao je Huljić kad mu je dobro raspoloženi Grašo, budući zet, dobacio da mu je to zadnja etapa.

- Mi smo uvijek jedan drugome radili spačke, mislim da je ovo finalna. - nastavio je Grašo u istom tonu, pa se i sam osvrnuo na novu životnu ulogu: Trebalo mi je neko vrijeme, kao vjerojatno svakom čovjeku, da sam sa sobom osvijestim tu divnu informaciju i sad živimo u slatkom iščekivanju. Kad zatvorimo vrata naše kuće živimo kao i sve normalne obitelji koje čekaju prinovu.

Imao je Grašo spreman odgovor i na temu mijenjanja pelena: Mislim da ima i drugih članova ove familije koji trebaju guglati kako se to radi.
hr Wed Jan 26 2022 20:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61f0f8a2e8e9baeb008b459d/80
Foto: Hrvatski astronomski savez

Iznad Hrvatske izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca

U potpunosti je sagorio u atmosferi sjeverozapadno od Zadra

Hrvatski astronomski savez izvijestio je kako je večeras iznad Hrvatske oko 18 sati izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca, a od njega prema preliminarnim rezultatima nije ostalo ništa jer je u potpunosti sagorio u atmosferi sjeverozapadno od Zadra.

- S obzirom na brojne dojave i upite građana, želimo izvijestiti da je večeras iznad Hrvatske oko 18 sati izgorio meteor sjaja poput mladog Mjeseca magnitude oko -7 koji se kretao brzinom od oko 22 kilometra u sekundi - , istaknuto je u sinoćnjem priopćenju.

Meteor su zabilježile kamere Hrvatske odnosno Globalne meteorske mreže i od njega prema preliminarnim rezultatima nije ostalo ništa nego je u potpunosti sagorio u atmosferi sjeverozapadno od Zadra.

Objekt je prema izračunu orbite sporadik (ne pripada niti jednom poznatom meteorskom roju) i došao je iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera.

hr Wed Jan 26 2022 08:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6135bfc46f52dfd61f8b45d8/80
Foto: Zoran Alajbeg

Dvije izložbe u splitskoj Sveučilišnoj galeriji u sklopu Noći muzeja

Moći će se vidjeti izložbe "Sjećanje na Antu Kaštelančića" i "Kud plovi ovaj brod"
Sveučilišna galerija u Splitu u petak, 28. siječnja u Noći muzeja 2022., za posjetitelje pripremila je
dva događanja.

Jedna je sjećanje na Antu Kaštelančića, „S ponistre se vide jedra“, u 19.30 sati na prvom katu.

Izložba Sjećanje na Antu Kaštelančića jedan je u nizu likovnih projekata Sveučilišta u Splitu i Sveučilišne galerije kojima se apostrofira važnost čuvanja sjećanja na naše profesore, umjetnike, pedagoge koji su ostavili trag u važnim epohama likovnog i kulturnog života grada Splita te mu priskrbili zasluženo umjetničko poštovanje. Jedan od tih velikana svakako je Ante Kaštelančić, jedan od osnivača Škole za primijenjenje umjetnosti 1947. u Splitu. Osnivač je i katedre za likovnu umjetnost pri Pedagoškoj akademiji u Splitu 1957. godine kojoj je dao pečat i legitimitet kao dugogodišnji profesor, sve do umirovljenja 1977. godine.

"Kaštelančić je nadasve veliki slikar, majstor kolora i geste kojeg se s uzdahom znamo podsjetiti “retrospektivnim” izložbama, tek uz kakvu obljetnicu rođenja ili smrti. No, i takvi su podsjetnici korisni, barem da nam propitkuju savjest što smo učinili da se djelo ne zaboravi, a generacijama što dolaze svakako su važan memento na izuzetnu likovnu ostavštinu, jer dok se budemo na bilo koji način bavili Kaštelančićem znači da ga nismo zaboravili!,“ zapisao je u tekstu kataloga izložbe Igor Brešan.

Izložba uključuje postav s manje znanim djelima, većinom iz obiteljske ostavštine i privatnih
kolekcija, a otvorena je do 21. veljače.

Drugu izložbu "Kud plovih ovaj brod čije otvorenje je na prizemlju u 20 sati otvoriti će rektor Sveučilišta u Splitu prof.dr.sc. Dragan Ljutić.

Monografiju i izložbu će predstaviti: dr. sc. Vedran Barbarić, doc., prodekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, dipl. arheolog Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja Grada Kaštela.

Autori monografije su: dr. sc. Miona Miliša, doc., v. pred. Filip Rogošić , dr.sc. Maja Miše, dr.sc. Irena Radić Rossi. Autori izložbe su doc. art. dr. sc. Miona Miliša i v. pred. Filip Rogošić Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu.

Na izložbi će biti prikazani arheološki predmeti pronađeni 2015. godine na podmorskom arheološkom lokalitetu Žirje, gdje je otkrivena olupina trgovačkog broda koji se može datirati u 4.stoljeće prije Krista.

Riječ je o helenističkom keramičkom kuhinjskom posuđu i amforama korintskog B tipa. Restaurirana keramika predstavit će se zajedno s video i fotodokumentacijom podvodnih istraživanja lokaliteta Žirje.

Podvodna arheološka istraživanja vodio je Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru pod vodstvom dr.sc. Irena Radić-Rossi., dok su konzervatorsko-restauratorski zahvati na arheološkom materijalu provedeni na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Konzervacija keramike započela je 2018. godine, u sklopu nastavnog procesa Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Naglasak izložbe je na prezentaciji restauriranih artefakata te znanstveno istraživačkom, kao i stručnom postupku u radu. Budući da Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu u 2022. godini navršava 25. godina postojanja, obljetnica se nastoji obilježiti na razne načine, uglavnom javno prezentirajući rezultate rada sa studentima. Nakon zatvaranja izložbe ostaje tiskani materijal u vidu dvojezične monografije-kataloga restauriranih keramičkih predmeta s podvodnog lokaliteta.

Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka. Glazbeni gosti Noći muzeja 2022. su S/UMAS (ansambl za suvremenu glazbu).
hr Tue Jan 25 2022 14:38:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/56a25d6912953fa2108b4712/80
Foto: Trogirski portal

Trogirske maškare u petak obaviti će primopredaja ključeva Grada

Tema ovogodišnjeg karnevala su mostovi grada

Trogirska karnevalska udruga „RAŠPIN JUTE“, Grad Trogir , Turistička zajednica i ljudi dobre volje organiziraju karnevalska događanja u Trogiru. Stoljetna je to tradicija koja se njeguje da se ne zaboravi. Tema ovogodišnjeg karnevala su mostovi grada.

-Dosta smo razmišljali i na kraju odlučili. Kad preuzmemo ključeve Grada postat će vruće. Naši projekti nisu zahtjevni, ali su praktični. Cilj nam je pomoći građanima da se brže i sigurnije prebace s jedne strane obale na drugu. Zato sada nećemo puno o tome, već 28. siječnja u 12.00 sati u Maloj loži (bivša ribarnica) obavit će se primopredaja ključeva Grada. Tako simbolično ulazimo u karnevalsko vrijeme zabave, plesa, igara i smijeha. Želja nam je da gradonačelnik preda ključeve i da time prema tradiciji nastavimo s našom izabranom vlašću uveseljavati puk, poručio je Tonći Barada.

hr Mon Jan 24 2022 14:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .