Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5f997b776f52df89288b4574/80

Miro Bulj stao pred radnike HEP-a i spriječio isključivanje struje u Kaštelanskim staklenicima

Zatražio je od resorne ministrice da zaštiti poljoprivrednike i da im omogući pravo na vodu.
Sinjski županijski i gradski vijećnik te saborski zastupnik Miro Bulj danas je spriječio isključivanje struje u Kaštelanskim staklenicima. Na 12 hektara smješteno je 14 staklenika koji su ugroženi nakon što im je jučer isključena i voda.

- Sramotno je da se na poljoprivrednike šalje policija, a nije se slala na one koji su bili u poznatom klubu u Zagrebu. Dijelili su novac, a ja ću danas stati i zaštiti domaću proizvodnju i poljoprivredu. Nama treba proizvodnja i ljudi, valjda će to shvatiti političari, kazao je Bulj.

Postoji ugovor s HEP-om za struju do 2021. godine, pokazao je Sinjanin.

- Nema gradonačelnika ni župana, svih koji su obećavali, dodao je Bulj.

Zatražio je od resorne ministrice da zaštiti poljoprivrednike i da im omogući pravo na vodu.

hr Wed Oct 28 2020 15:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f5a4d1adaf72de5918b45df/80
Foto: DalmacijaNews

Policija: 'Novi zakon otvara mogućnost represije prema fizičkim osobama'

Podsjetimo, jučer su najavljene kazne za nepridržavanje mjera - od 500 kuna za nenošenje maske do 10.000 kuna za organizaciju privatnih okupljanja s više od 10 osoba.

Pred Ravnateljstvom policije u Zagrebu danas je održana press konferencija na kojoj je policija objasnila što će se promijeniti kad novi zakon, koji sadrži odredbe o kaznama za građane, stupi na snagu, piše Index.

Podsjetimo, jučer su najavljene kazne za nepridržavanje mjera - od 500 kuna za nenošenje maske do 10.000 kuna  za organizaciju privatnih okupljanja s više od 10 osoba.

Na press konferenciji na pitanja novinara odgovarao je Davor Posilović, načelnik Sektora policije u PU Zagrebačkoj.

"U kontekstu najavljenih izmjena zakona valja istaknuti da policija i prije toga redovito provodi i nadzor nad poštivanjem odluka Stožera. Vezano za najavljene izmjene zakone, treba istaknuti da se ni na koji način policiji ne daju nikakve nove ovlasti iz razloga što policijske ovlasti nisu propisane tim zakonom nego drugim zakonima. Policija je i do sada intenzivno poduzimala mjere s ciljem provjere poštovanja mjera. U okviru izmjena zakona doći će do toga da se radi o proširenju kruga osobe koje će moći primjenjivati te mjere nadzora, među njima će sad biti i policija", rekao je Posilović na početku presice.

"Ne možemo isključiti da se radi o lažnoj ili zlonamjernoj dojavi" 

"Kao i kod dojave za svako drugo potencijalno kazneno djelo, poduzet će se mjere i radnje s ciljem provjere, jer ne možemo isključiti da se radi o lažnoj dojavi ili čak zlonamjernoj", rekao je Posilović.

"Ovlasti koje imaju mogućnost zadiranja u ljudska prava, a djelatnici civilne zaštite mogu zatražiti pomoć policije", rekao je.

Što ako netko odbije otvoriti vrata policiji, traži li se sudski nalog?

"Radi se o primjeni policijskih ovlasti koje su istovjetne i nisu se mijenjale. Postupit ćemo na isti način kako bismo postupili kao da sad saznamo da se u nekom prostoru krši javni red i mir. U konačnici se može tražiti i nalog suda. Mogućnost nasilnog ulaska u sad, izuzev u nekim iznimnim slučajevima, nema. Da pojasnim, nikakav nasilni upad ne dolazi u obzir", rekao je.

"Ako ćemo citirati zakone, postoji odredba, mora se raditi o prijekoj potrebi da se radi o ugrožavanju zdravlja većeg broja osoba. U svakom slučaju će se dobro procjenjivati radi li se o takvoj situaciji i tek onda uz nalog suda eventualno ići u krim istraživanje. U pravilu se ne bi trebalo raditi o tome, teško je zamisliti takvu situaciju", rekao je.

Kako će policija procjenjivati je li 10 ljudi na zabavi?

"Policija nailazi na suradnju građana, ne treba zanemariti mogućnost da se policajac na licu mjesta sam u to uvjeri uz pomoć građana", rekao je Posilović.

"Ovaj prekršaj, kad jednog dana stupi na snagu, jedna od mogućnosti je da se prvo izrekne upozorenje obzirom na visinu kazne. Za ovu vrstu predviđenih prekršaja je moguće izreći upozorenje. Imate blaže i teže okolnosti, sve ovisi o njima. Ako na javnog površini netko nepravilno nosi masku ili ju ne nosi i ako nakon upozorenja postupi po tome, ni tada ne moramo izreći upozorenje. Ali ako bude upornosti u tome, onda je to drugo. Ne idete odmah s najtežom mjerom ako su okolnosti počinjenja blage. Sve okolnosti treba procjenjivati od slučaja do slučaja", rekao je Posilović.

Što u slučaju nesuradnje građana i policije?

"Valja napomenuti da od početka proglašenja epidemije, policija intenzivno poduzima mjere i od samog početka je bila jedan od dionika ovlaštenih za nadzor primjene mjera koje je propisao Stožer. Za provjere su angažirani svi mogući potencijali. Ovo ništa ne predstavlja novo pred policiju, jedino mogućnost represivnog postupanja prema fizičkim osobama", rekao je Posilović, dodavši kako policija neće provjeravati situaciju u vozilima javnog prijevoza osim ako ne dođe do teškog kršenja mjera i na poziv ostalih službi.

hr Tue Dec 01 2020 09:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5fc5fbdb6f52dfd7588b4685/80
Foto: Screenshot Youtube

Preminuo Lazo Goluža, tvorac Kviskoteke

Lazo Goluža rođen je 1. siječnja 1936. godine u Stocu.

U 85. godini preminuo je Lazo Goluža, tvorac legendarne Kviskoteke.

Lazo Goluža rođen je 1. siječnja 1936. godine u Stocu.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. S Pajom Kanižajem 1966. pokrenuo je satirični list Paradoks. Od 1967. radio je na TVZ-u, a na RZ-u bio je jedan od pokretača Noćne priče III. programa. U redakciji Kontakt-programa kao urednik ostvario je više zabavnih i kontakt emisija. Najplodniji je bio kao autor (i urednik) TV igre Jadranski susreti te niza kvizova znanja: Malo ja, malo ti, 3-2-1, ali vrijedan, Znaš, znam, Pješčani sat, zatim kviza znanja i inteligencije Kviskoteka, mozaične emisije Obiteljski zabavnik te urednik licencnih TV igara Brojke i slova i Kola sreće.

Autorski je surađivao s njemačkom postajom ARD (1989/90), britanskim TV Yorkshireom i ITV-om (1992. i 1997) te s francuskim obrazovnim TV kanalom La Cinquiềme (1996). Nakon umirovljenja 2001. nastavio je surađivati, do kraja 2002., na postavljanju licencnoga kviza Tko želi biti milijunaš?

Stvarao je nove TV formate kvizova, od 2015. i formate inteligentnih igara za aplikacije novih medija. Objavio je i knjige kvizova Kviskoteka (s B. Lipanovićem, 1982) te Kviskoteka – igra pitanja (s D. Novakovićem, 1990).

Dobitnik je nagrada HRT-a: godišnje 1993. i za životno djelo Ivan Šibl 1995.

hr Tue Dec 01 2020 09:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f438de2daf72d10788b45d2/80
Foto: Dalmacija News

Objavljeno koliko će iznositi kazna za one koji se ne pridržavaju mjera

Iz Vlade neslužbeno govore kako su se za kaznu od 500 kuna koja za plaćanje u roku tri dana iznosi 250 kuna odlučili kako ne bi dodatno financijski opterećivali građane.
Ministar zdravstva Vili Beroš na jučerašnjoj je sjednici Vlade objavio nove kazne za kršenje mjera. Vlada je jučer naime u hitnu saborsku proceduru uputila i dopunu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojom se predlažu novčane kazne za kršenje epidemioloških mjera, donosi Index.hr.

- Zakonskim prijedlogom propisuje se nova sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, zabrana ili ograničenje održavanja javnih događanja i okupljanja te zabrana ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici. Maske se na pravilan način nose kada pokrivaju usta i nos, ističe se u dopuni zakona. 

Zakon donosi niz novih kazni za prave osobe koje idu sve do 40.000 kuna, no građane vjerojatno najviše zanima ona koja se odnosi na fizičke osobe koje krše mjere. 

Kako će policija i inspektori kažnjavati građane

Kazna za građane koji se ne pridržavaju mjera, uključujući i one koji ne nose pravilno masku, iznosi 500 kuna. No, riječ je o mandatnim kaznama koje će se izdavati na mjestu počinjenja prekršaja i na njih se primijenjuju odredbe iz Prekršajnog zakona. To znači da kazna, ako se plati u roku tri dana, ne iznosi 500 nego 250 kuna, kao što je slučaj i s kaznama u prometu.

Iz Vlade neslužbeno govore kako su se za kaznu od 500 kuna koja za plaćanje u roku tri dana iznosi 250 kuna odlučili kako ne bi dodatno financijski opterećivali građane. Kažu kako je i 250 kuna danas velik iznos i kako vjeruju da će se s visinom kazne od 500, odnosno 250 kuna ispuniti cilj zbog kojih se sankcije i uvode, a to je poštivanje propisanih mjera za suzbijanje epidemije koronavirusa. 

Kazne mogu izdavati inspektori civilne zaštite, inspektori Državnog inspektorata i policajci. 

Kada građani inspektorima odbiju dati osobnu iskaznicu, tražit će se intervencija policije koja je onda uzeti podatke od građana. 

Ministar Beroš jučer je pozvao građane da prijavljuju privatne zabave svojih susjeda, no iz MUP-a govore kako se ljudima neće upadati u stanove. Naglašavaju ipak da policajci imaju svoje metode kako postupati u tim situacijama i evidentdirati prekršitelje. 

Kazne od 500 do 40.000 kuna

Pogledajte još jednom popis novčanih kazni za kršenje mjera:

Propisuje se novčana kazna za prekršaje za pravne osobe u iznosu od 10.000 kuna do 40.000 kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih zakonom, odnosno ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i okupljanja te ako ne poštuje zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja.

Za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i fizičke osobe obrtnika te fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna.

Za prekršaj fizičke osobe propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 kuna u slučaju nepridržavanja propisanih mjera. Ista kazna odnosi se i na one koji masku ne nose pravilno.

Za vlasnika, odnosno posjednika privatnog posjeda propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odredbama zakona.

Podsjetimo, novim mjerama privatna okupljanja ograničena su na najviše deset osoba.
hr Tue Dec 01 2020 09:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7b034829111c66ab8b456a/80
Foto: Twitter Vlade RH

Marić: 'Božićnice javnom sektoru su sigurne, naći ćemo novac i za povišice'

Zdravko Marić izjavio je da će država poduzetnicima i ugostiteljima nadoknaditi i dio fiksnih troškova.

Hrvatska opet živi bez kafića i restorana, kojima je dozvoljeno raditi hranu za dostavu ili odnošenje. Poduzetnici i ugostitelji zbog svega prosvjeduju, a ministar Zdravko Marić izjavio je da će im država nadoknaditi i dio fiksnih troškova. Odbija međutim razgovor o smanjenju PDV-a.

O tome kako će sve to utjecati na državne financije, koliki će biti pad BDP-a i drugim aktualnim pitanjima u sinoćnjem RTL Direktu je govorio ministar financija Zdravko Marić.

Marić je rekao i kako su božićnice za javni sektor sigurno, a da će vlada naći novac i za povišice koje trenutno nemaju pokrivene. 

Tijek razgovora u emisiji prenosimo u nastavku. 

Bojite li se zbog utjecaja lockdowna na državne financije?

Strah, zabrinutost, neizvjesnost, sve su to okolnosti u kojima se nalazimo, no unatoč svim ovim izazovima javne financije su i dalje pod kontrolom, upravljive, a da su izazovi i dalje prisutni, jesu.

Potrajat će očito. Koliko je ovaj adventski lockdown udar na proračun? Niste ga planirali u rebalansu.

Nismo, ali on nije ni blizu onakav kao što je bio na proljeće. Kad gledamo osobnu potrošnju u prosincu, ono što najviše puni državni proračun je zapravo potrošnja u trgovini na malo, koja je otvorena, mi ovdje govorimo samo o ugostiteljskom sektoru, priređivačima igara na sreću i rekreativni sport.

Epidemiolozi govore da ovo neće biti dovoljno, da će se morati produžiti zatvaranje i do iza Nove godine. Hoće li Vladine mjere moći potrajati?

Zato smo ih danas okarakterizirali kao racionalne. Još uvijek ne možemo predvidjeti sve izazove koji su pred nama. Ali u isto vrijeme su i pravične, da se pokrivaju dijelovi fiksnih troškova, onima koji su privremeno onemogućeni u svom radu, troškovi zakupa, najma, režija...

mate li procjenu koliki je to udar, mada nije kao onaj prvi? Koliko će pasti proračunski prihodi?

Mi i dalje stojimo pri našoj procjeni pada od osam posto za cijelu godinu. Imali smo 15,4 u drugom tromjesečju, 10 u trećem. Što se tiče četvrtog tromjesečja ono je i dalje u tijeku. Ovi efekti će se u manjem obujmu vidjeti. Ponavljam, nije samo trgovina na malo važna, imamo neke djelatnosti koje su u trećem tromjesečju i dalje rasle, poput građevinarstva. Kad sve skupa zbrojite, ova godina je takva kakva je, hoće li biti osam, koja decimala gore ili dolje, u ovom trenutku nije presudno, mi smo usmjereni već na iduću godinu koja bi trebala biti godina početka oporavka, ali ne potpunog.

Na početku te godine dolazi povećanje plaća državnim i javnim službama. Slijede i božićnice, hoće li lockdown ugroziti nešto od toga?

Ne, božićnice su već za ovu godinu planirane u proračunu. Što se tiče povišice za iduću godinu, to smo rekli da nemamo u potpunosti pokriveno u proračunu za 2021. no nije ni to prvi put, imali smo takve situacije proteklih godina, u tijeku godine naći ćemo način, uštedama na drugim rashodnim stavkama osigurati ono što je dogovoreno, kako ne bismo ponovno ušli u seriju sudskih tužbi i onoga što opet dođe na naplatu poreznim obveznicima, samo s nekim otklonom od nekoliko godina.

Povišice nisu upitne, Marić se ne slaže da je opet pogođen samo privatni sektor

Dakle, povišice nisu upitne?

Nisu.

Ispada da je lockdownom opet pogođen samo privatni sektor. Dosta je nervoze, privatnici kažu samo mi patimo...

Ne bih se složio, jer kad gledate deficit koji je predviđen, od 29,5 milijardi kuna, najveći dio je pad prihoda zbog pada opće gospodarske aktivnosti, no u tom padu prihoda imate i mjere koje su tim privatnim poduzetnicima stavljene na tri mjeseca. Otpisali smo im 2,8 milijardi kuna poreza. I onda dolazite do osam milijardi i s ovim zadnjim mjerama debelo iznad osam, novca svih poreznih obveznika koje su isplaćene privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta.

Kažu da to nije novac poreznih obveznika nego da je iz EU-a, dao je Bruxelles.

Ne bih se opet složio, ono u početku smo u potpunosti davali iz novca poreznih obveznika. Na kraju mi kontribuiramo i u europski proračun. Samo ovisno o tome koliko smo sposobni apsorbirani ta sredstva.

Poduzetnici su dosta ogorčeni ovime što je Vlada odlučila, kažu da im se više isplati potpuno zatvoriti, nego imati samo pripremu hrane.

Ugostiteljstvo, da, ja sam bio u kontaktu tijekom dana i s predstavnicima priređivača igara na sreću i teretana, rekreativnog sporta, naravno da oni žele da se što prije počnu mjere olakšavati, ali su zahvalni na mjerama, jer su i oni priželjkivali da im se pokriju troškovi.

Moram se vratiti na ugostitelje, zašto im niste mogli dati PDV od 5 posto iduće tri godine? Ili 13 posto na kavu, vino i pivo, jer biste time održali i njihov biznis, a i bolje biste punili proračun nego ako oni zatvore poslovanje.

Sniženi PDV je neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru. I IT kompanije mogu pitati zašto nije snižena stopa na njihov softver ili zašto tekstilna industrija na ovo odijelo ne zaračunava sniženu stopu. To je legitimno pravo da traži. porezna politika nije izdvojena cjelina. Svih ovih godina radimo rasterećenja, smanjivanja individualnog poreza, kako izravnih, tako i nekih neizravnih. Peti krug porezne reforme je prekosutra u drugom čitanju u Saboru. Tu su neke određene mjere koje su snižavanje poreza na dohodak i poreza na dobit.

Kako svi dobivaju povišice, božićnice?

Objasnite mi, ako imamo gospodarski pad, kao da se ništa ne događa. Svi dobivaju novce, povišice, božićnice, poduzetnicima se daju subvencije, to kao da je perpetuum mobile.

A istovremeno su svi nezadovoljni. Najvažnije da smo mi ove godine ušli u ovu krizu, koliko god da je izazovna bila i nervoza i nelagoda je očekivana, ipak smo ušli spremni. Bilo bi puno teže danas da razgovaramo o ekstremnom porastu broja nezaposlenih, kao što je bio slučaj u prošloj krizi.

Bio bi razgovor puno teži da su kamate na tržištu veće pa vi imate sreću da su kamate povoljne, ali je li moguće da uz subvencije, plaće, na rashodnoj strani proračuna ništa ne dirate. Opet je proračun 20 milijardi veći nego ove...

Dobrim dijelom raste zbog europskih fondova koji su deficitno neutralni. Mogu se složiti s vama da što se tiče racionalizacije rashodne strane... svi se na neki način slažemo, iako kada otvorimo pojedine stavke rashodne strane, onda svatko kad se njega tiče bježi od toga i kaže nemoj tu, nego idi negdje dalje.

Zato smo izabrali vladu da to presudi, a ne da stalno pitate sindikate i novinare.

Vratio bih se na razdoblje prije krize. Ja kad bih predstavljao brojke, nisam samo isticao suficit, nego činjenicu da svake godine višak prihoda nismo pretakali u potrošnju nego u smanjivanje poreza i smanjivanje javnog duga. Zato i imamo danas koliko-toliko veći instrumentarij.

Dokle će se to moći tako, ako se ne dira rashodna strana proračuna.

Nevezano za Covid krizu, problem zdravstva, javne uprave, trgovačkih poduzeća u državnom vlasništvu, obrazovanja, pravosuđa, to su i dalje problemi...

Kad ćete ih početi rješavati? Znamo ih već 30 godina.

Najavili smo to, ali problematika zdravstva ne dolazi samo od toga što su veledrogerije nezadovoljne rokovima plaćanja, to je slojeviti problem koji je nastajao dugi niz godina. ne može se samo tako riješiti, ali u ovim okolnostima je evidentno da sami moramo odlučiti kakvu vrstu zdravstva hoćemo i koliko smo to spremni platiti.

hr Tue Dec 01 2020 08:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .