Dalmatinski
pršut dobio je u ponedjeljak zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, što je
deveti hrvatski proizvod zaštićen na tržištu Europske unije, izjavio je
ministar poljoprivrede Davor Romić.

 Ministar Romić u ponedjeljak je
prvi put sudjelovao na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a i
na marginama toga sastanka bilateralno razgovorao s povjerenikom za
poljoprivredu Philom Hoganom.

 Dalmatinski pršut je proizvod koji
nema nikakvih dodataka, osim morske soli. Sve faze proizvodnje dalmatinskog
pršuta, od soljenja svježeg svinjskog buta do sušenja, moraju se odvijati na
zemljopisnom području Dalmacije.

– Možemo reći da imamo deveti
zaštićeni proizvod na tržištu EU-a, a to je Dalmatinski pršut – rekao je
ministar Romić.

 Ministar Romić je dodao da je s
povjerenikom Hoganom razgovorao o pitanju viška šećera te o istarskom vinu
teranu.

 Svaka zemlja članica ima viškove
šećera koji se smatraju normalnim zalihama, a sve preko toga smatra se
prekomjernim ili špekulativnom viškom za koji Europska komisija može izreći
novčane kazne.

 Hrvatska ima takve viškove iz
prethodnog razdoblja. Ministar Romić je rekao da je Hrvatska u vezi s tim
pisala pisma i tražila odgodu, što je sad i dobila, u trajanju od nekoliko
mjeseci. U tom razdoblju treba utvrditi kriterije o tome što su prekomjerni
viškovi, zatim to popisati i riješiti se tog šećera, koji se može prodati na
tržištima izvan Europske unije.

 Što se tiče terana, ministar Romić
je rekao da mu je u razgovoru s povjerenikom Hoganom sugerirano da se taj
problem pokuša riješiti u bilateralnim razgovorima sa Slovenijom. – Nastavit ćemo komunikaciju s povjerenikom i na sljedećem sastanku  u
ožujku o tome ćemo detaljnije razgovarati – rekao je Romić.

 Slovenija je zaštitila teran kao
izvorni slovenski proizvod i 2013. zabranila prodaju terana iz hrvatske
Istre u svojim trgovinama, a prodaja hrvatskog vina s tim imenom zbog zaštite
je zabranjena u cijeloj EU.

 Hrvatska se na to žalila jer
smatra da Slovenija nema pravo zaštiti teran kao svoju autohtonu vrstu jer se u
slovenskom dijelu Istre to vino radi iz sorte grožđa refošk, a u hrvatskom
dijelu iz sorte teran i to su dvije potpuno različite sorte.

 Na sastanku ministara
poljoprivrede zemalja članica razgovoralo se i o poteškoćama europskih
proizvođača nastalim zbog ruskog embarga na uvoz iz EU-a. Riječ je svinjskom
mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima.

 Ruskim embargom pogođeni su i
hrvatski proizvođači, ali ne izravno, jer nisu izvozili veće količine u Rusiju,
nego neizravno, jer se na europskom tržištu stvara višak tih
proizvoda, što pogađa sve proizvođače i i ruši im cijene.

– Europska komisija traži
rješenja i izići s prijedlozima interventnih mjera na sastanku u ožujku – rekao je ministar Romić.

Dalmatinski pršut još je jedna uspješna priča s okusom Hrvatske

Dalmatinski pršut još je jedna uspješna priča s okusom Hrvatske”, ocijenio je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula nakon što je dalmatinski pršut u ponedjeljak dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na tržištu Europske unije.

– Dalmatinski pršut je izvanredan primjer što se može postići slogom među proizvođačima te zajedničkim i koordiniranim nastupom na tržištu, s proizvodom čija se kvaliteta strogo kontrolira. Valja još jednom podsjetiti da na zaštitu proizvoda treba gledati kao na način dodavanja vrijednosti proizvodu i vrhunski alat za brandiranje, a ne kao na puku zaštitu imena – poručio je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, nakon što je povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan potvrdio da se dalmatinskom pršutu potvrđuje europska zaštita zemljopisnog podrijetla.

– Ponosan sam što sam dao podršku procesu koji je danas uspješno završen i za koji želim da bude poruka i drugim proizvođačima, da im moj tim i ja stojimo na raspolaganju – rekao je Picula, priopćio je njegov ured.

Zastupnik Picula angažirao se po ovom pitanju u rujnu kada je Komisiji poslao zastupničko pitanje o statusu zaštite dalmatinskog pršuta. Upravo od povjerenika Hogana dobio je odgovor da će dalmatinski pršut vrlo brzo biti zaštićen jer je 1. listopada 2015. objavljen u Službenom listu Europske unije.

U svom je upitu Picula istaknuo da se dalmatinski pršut proizvodi na cijelom zemljopisnom području Dalmacije koje obuhvaća najdulji i najveći dio hrvatskog primorja duž Jadranskog mora. Istaknuo je da se povezanost dalmatinskog pršuta sa zemljopisnim područjem u kojem se proizvodi temelji na njegovim svojstvima koja proizlaze iz tradicionalnog načina proizvodnje, ali i na ugledu koji taj regionalni proizvod prepoznat i izvan granica proizvodnja, ima. 

Dalmatinski pršut je nakon krčkog pršuta, ekstra djevičanskog maslinovog ulja sa Cresa, neretvanske mandarine, ogulinskog kiselog zelja, baranjskog kulena, ličkog krumpira, istarskog pršuta i drniškog pršuta deveti proizvod registriranog i zaštićenog naziva na zajedničkom EU tržištu.

Dalmatinski pršut je proizvod koji nema nikakvih dodataka, osim morske soli. Sve faze proizvodnje dalmatinskog pršuta, od soljenja svježeg svinjskog buta do sušenja, moraju se odvijati na zemljopisnom području Dalmacije.

– Možemo reći da imamo deveti zaštićeni proizvod na tržištu EU-a, a to je dalmatinski pršut – objavio je novi hrvatski ministar poljoprivrede Romić koji je u ponedjeljak  prvi put sudjelovao na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a i na marginama toga sastanka bilateralno razgovorao s povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom.