Uzinić o događajima u Splitu: “Osuda mržnje ne smije stvoriti novu mržnju”

Riječki nadbiskup Mate Uzinić reagirao je na nedavne događaje u Splitu, tijekom kojih su pojedini pripadnici Torcide uzvikivali antisemitske parole i iskazivali podršku nacističkoj i ustaškoj ideologiji. U svojoj objavi osvrnuo se na neprihvatljivost takvih postupaka, ali i na način na koji društvo treba odgovoriti na pojave mržnje i netrpeljivosti.

– Ljubav prema Bogu ne mjeri se samo onim što o Bogu govorimo, nego i načinom na koji se odnosimo prema ljudima koje on ljubi. A on ljubi sve. “Svim srcem svojim” ljubiti Boga znači da u našem srcu ne bi smjelo biti mjesta za druga božanstva i interese koji bi nam bili važniji od Boga i njegove volje.

Ljubiti Boga “svom dušom svojom” znači ljubiti ga čitavim svojim životom, spremni vlastite životne planove usklađivati s Božjim planom, što ponekad traži i herojsku žrtvu, sve do dara vlastitoga života.

I konačno, ljubiti Boga “svim umom svojim” znači ne zaustaviti se samo na osjećajima, nego nastojati Boga sve bolje upoznati i razumjeti, otkrivati razumske razloge svoje vjere i nade te dopustiti da evanđelje oblikuje naše prosudbe, stavove i odluke.

No Isus se ne zaustavlja na toj prvoj i najvećoj zapovijedi. On s njom neraskidivo povezuje drugu, njoj sličnu: “Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga.” Time nam poručuje da se ljubav prema Bogu ne može odvojiti od ljubavi prema čovjeku. Ne možemo istinski ljubiti Boga kojega ne vidimo ako ne ljubimo čovjeka kojega vidimo. A naši bližnji nisu samo članovi naše obitelji, prijatelji, sunarodnjaci i istomišljenici, nego svi ljudi, osobito oni koje Isus u Matejevu evanđelju poistovjećuje sa samim sobom: gladni, žedni, stranci, goli, bolesni i utamničeni. Među naše bližnje uključeni su čak i naši neprijatelji.

Koliko je važno ne razdvajati te dvije zapovijedi, pokazuje nam i naše vrijeme obilježeno ratovima, podjelama i neprijateljstvima. Kao da nismo dovoljno naučili iz tragičnih iskustava prethodnih naraštaja. I danas se događa da se ljudi pozivaju na Boga, vjeru, narod i domovinu, a istodobno opravdavaju mržnju, isključivanje i nasilje prema drugima.

Papa Lav XIV. u enciklici Magnifica humanitas upozorava na ponovno prihvaćanje rata kao sredstva politike i slabljenje povijesnog pamćenja o njegovim strahotama. Tome pridonose i suvremeni načini komunikacije koji potiču podjele, šire strah i neprijateljstvo te nas navikavaju da svijet promatramo kroz podjelu na prijatelje i neprijatelje.

U takvom ozračju lako zaboravljamo da i onaj kojega smatramo neprijateljem ostaje čovjek, stvoren na sliku Božju i obdaren neotuđivim dostojanstvom. Ono, kako podsjeća Papa, ne ovisi o čovjekovim sposobnostima, položaju, pa ni o njegovim ispravnim ili pogrešnim odlukama, nego je Božji dar. Zato moramo jasno osuđivati nepravdu, nasilje i zločine, ali pritom razlikovati čovjeka od njegovih postupaka i ne dopustiti da nas opravdana osuda zla pretvori u ljude koji mrze.

Koliko je to aktualno, pokazuju događaji posljednjih dana. U Splitu smo svjedočili sramotnom veličanju nacizma i ustaštva te antisemitskim povicima dijela pripadnika navijačke skupine Torcida. Nakon svega što znamo o zločinima tih ideologija, takvo ponašanje zaslužuje nedvosmislenu osudu. Ono nema nikakve veze s ispravnim navijanjem. Ljubav prema vlastitom klubu ne dokazuje se mržnjom prema drugima. No ni opravdana osuda takvih postupaka ne smije nas odvesti u novu mržnju i pozive na linč. Ne smijemo sve pripadnike neke skupine poistovjetiti s onima koji su počinili zlo niti zaboraviti da i oni koji šire mržnju ostaju ljudi čije dostojanstvo trebamo poštovati, premda njihove postupke moramo osuditi i za njih tražiti odgovornost. Borba protiv mržnje gubi vjerodostojnost ako se i sama pretvori u mržnju.

Zato je tako važna poruka pape Lava XIV. o “razoružanom i razoružavajućem miru”. To je mir koji ne počiva na strahu i sili, nego na pravdi, istini i dijalogu. Mir koji ne traži samo odlaganje oružja nego i razoružavanje srca, naših misli, riječi i odnosa. Za takav mir potrebna je hrabrost. Lakše je na uvredu odgovoriti uvredom, a na mržnju mržnjom, nego zaustaviti taj krug i odlučiti se za put koji nam pokazuje Isus Krist. Odgovornost za takav mir je na političarima i onima koji odlučuju o ratovima, ali i na svima nama. Papa Lav podsjeća da svi imamo svoje područje djelovanja i da upravo na njemu odlučujemo hoćemo li pridonositi logici sile, laži i mržnje ili ćemo promicati istinu, blizinu i brigu za druge.

To je posebno važno u našim svakodnevnim odnosima. Koliko je samo podjela koje započinju riječima i mržnje koja se širi društvenim mrežama, u javnom govoru, političkim raspravama i nesmotrenim izjavama, ali i u našim obiteljima i crkvenim zajednicama! Koliko je samo predrasuda prema ljudima zbog njihove nacionalnosti, rase, spolne orijentacije ili vjere! Zbog tih predrasuda često zaboravljamo da poštovanje prava drugih ne umanjuje naša vlastita prava, nego pridonosi izgradnji društva u kojemu svi mogu živjeti u slobodi, miru i dostojanstvu.

Vratimo se zato današnjem evanđelju. Isus povezuje ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu jer se one međusobno potvrđuju. Ljubav prema Bogu treba postajati vidljiva u ljubavi prema čovjeku, osobito kada je zahtjevna i kada uključuje one koji nam nisu bliski ni dragi. Papa Lav XIV. podsjeća da se civilizacija ljubavi ne gradi jednim velikim činom, nego mnoštvom malih, ustrajnih djela koja se suprotstavljaju svemu što čovjeka lišava njegove ljudskosti.

Zato ne trebamo čekati da se promijeni svijet kako bismo mi počeli drukčije živjeti, nego trebamo početi drukčije živjeti kako bismo mijenjali svijet nabolje. A ljubav prema Bogu ne mjeri se samo onim što o Bogu govorimo, nego i načinom na koji se odnosimo prema ljudima koje on ljubi. A on ljubi sve – poručio je Uzinić.