Koliko znamo o doniranju organa? Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u svijetu u darivanju organa

Darivanje organa znak je altruizma, plemenitosti i dobre volje kojom osoba pristaje da nakon smrti daruje bilo koji dio tijela kako bi pomogla teškim bolesnicima. 

U Hrvatskoj je slika glede doniranja izuzetno pozitivna, a to govore i podaci koji pokazuju da je Hrvatska jedna od vodećih zemalja prema broju darivanja i transplantiranja organa u svijetu. 

Prva udruga koje se u Hrvatskoj počela sustavno baviti doniranjem organa i transplantacijom je  “Hrvatska donorska mreža”.  To je organizacija koja se bavi promicanjem postmortalnog darivanja organa radi presađivanja, edukacijom zdravstvenih profesionalaca i bolničkog osoblja na području eksplantacije, poznavanja dijagnostike moždane smrti, tretmana donora organa, edukacijom transplantacijskih koordinatora, organizacijom prikupljanja organa i promidžbom transplantacijske medicine uopće.

Osnovana je 1998. godine, iako je njezin rad praktički započet još 1996. godine kad se počela izdavati donorska kartica.. 

Odlučili smo popričati s predsjednikom “Hrvatske donorske mreže”, Nikolom Žgrablićem, koji nam je otkrio koliko je presađivanja bilo u Hrvatskoj, zašto je važno donirati i kako se može doći do donorske kartice. 

Koliko je u 2017. godini bili presađivanja?

Hrvatska je prošle godine imala 132 donora, odnosno više od 33 donora na milijun stanovnika , kako se to obično izražava. Prošle godine je transplantirano 147 bubrega, 112 jetri, 33 srca i 4 gušterače.

 Kako Hrvatska stoji u usporedbi s europskim zemljama  kada je u pitanju transplantiranje?

Inače, zadnjih desetak godina Hrvatska ima više od 30 donora, što je dvostruko više od prosjeka Eurotransplanta, to nas čini uz Španjolsku najuspješnijom zemljom svijeta, a 2015. imali smo 40,2 donora na milijun stanovnika što je bio najveći broj donora koji je jedna zemlja ikad ostvarila. Imali smo najveći broj transplantacija bubrega i jetri na milijun stanovnika, a drugi smo po broju transplantiranih srca u svijetu.

 Kako se može dobiti donorska kartica?

Donorsku karticu možete dobiti na stranicama Hrvatske donorske mreže www.hdm.hr, pošaljite nam vašu adresu i karticu ćete dobiti za par dana. Važno je naglasiti da donorska kartica nema nikakvu zakonsku snagu i ne postoji registar ljudi koji imaju karticu. Ona služi kao sredstvo kojim iskazujete svoj stav i želju da nakon smrti donirate organe.

 Što je cilj Hrvatske donorske mreže?

HDM je osnovana s ciljem da osvijesti javnost o problemu nedostatka organa za transplantaciju i da stvori pozitivan stav u društvu spram doniranja organa. Mislim da smo u tome i uspjeli, jer sredinom 90-ih kada smo počeli ovaj projekt gotovo 50% obitelji nije htjelo donirati organe svojih bližnjih. Danas je taj postotak svega 10-15% na razini Hrvatske, što je izniman uspjeh na svjetskoj razini. Druga važna aktivnost je edukacija transplantacijskih koordinatora, ključnih ljudi transplantacijskog procesa. HDM je do sada organizirala nekoliko tečajeva na kojima je educirano gotovo 200 stručnjaka za ovaj posao.

Mislite li da su ljudi dovoljno educirani i informirani o doniranju? Je li potrebno to podići na još neku veću razinu?

Danas su ljudi zaista svjesni i informirani i danas se nerijetko događa da obitelji same ponudu doniranje organa kada shvate da više nema pomoći. Mislim da se i na ovom primjeru pokazalo da su Hrvati dobri ljudi koji su spremni pomoći kada zatreba. Transplantacija i doniranje organa moraju stalno biti prisutni u društvu i zaista je važno o tome govoriti, kako bi ljudi bili svjesni ovog problema.

 Zašto je važno donirati? 

Doniranjem organa spašavaju se životi. Nažalost, postoje mnogi pacijenti sa terminalnim zatajenjem organa kojima niti jedna druga terapija ne može pomoći. Pacijenti sa zatajenjem srca, jetre ili pluća bez transplantacije ne mogu preživjeti. Kod transplantacija bubrega ili gušterače postoje i druge metode liječenja, kao dijaliza, ali imaju određen rok trajanja, vrlo su zahtjevne i skupe, a na koncu transplantacija ostaje jedino moguće rješenje.