Article

//www.dalmacijanews.hr/files/609ccd246f52df246a8b4614/80
Foto: HRT

BURNA RASPRAVA Sučelilo se šestero kandidata za gradonačelnika Splita

Gostovali su Ante Franić, Željko Kerum, Vice Mihanović, Jakov Prkić, Ivica Puljak i Branka Ramljak
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno sučelili su se splitski kandidati za gradonačelnika koji po anketama imaju najveću podršku.

Naime, gostovali su Ante Franić - SDP, Željko Kerum - HGS, Vice Mihanović - HDZ, Jakov Prkić -  Pametno za Split i Dalmaciju, Možemo, Nova ljevica, Ivica Puljak - Centar, Branka Ramljak - kandidatkinja grupe birača.

Što će kandidati napraviti za budućnost Splita?

Franić: Ja kao budući gradonačelnik donosim iskustvo, obrazovanje, iskustvo u privatnom sektoru. Želim napraviti prvi razvojni iskorak našeg grada, idem u projekte POS-ovih stanova u Hercegovačkoj i na Sirobuji, tu je izlaz u ulaz u luku, treba pomoći umirovljenicima, izgradnja škola, tu su i komunalni projekti. Treba pomoći i turističkim djelatnicima.

Kerum: Da bi se veliki projekti radili, treba imati većinu u Gradskom vijeću. Ako me građani izaberu, prvo ću riješiti Sajam nautike početkom šestog mjeseca te Sajam developera, a potom dolazi Ultra. To je šušur koji nam je potreban. Iza toga idu vrtići, škole i sve ostalo. Sve se to tiče većine u Gradskom vijeću.

Mihanović: Projekata ima puno, izdvojio bih promet i rješavanje pitanja gužvi, tu je i problem parkinga. Povećat ćemo naknadu za prvorođeno dijete na 4 tisuće kuna i uvesti status roditelj-odgajatelj za četvero i više djece.

Prkić: Širenje pješačkih zona, guranje prometa van centra, snižavanje cijene javnog gradskog prijevoza koji u konačnici treba biti besplatan. Sadnja 25 tisuća stabala, uređene zelene površine u svakom kvartu te početak gradnje stanova za najam za mlade obitelji da ne sele van grada. Osim Marjana nemamo zelenih zona.

Puljak: Uvest ćemo komunalni red i temeljito očistiti grad. Treba građanima pomoći da prebrode ovu krizu. Potom ćemo pokrenuti gradnju garaža. 

Ramljak je replicirala Puljku: Ovo o garažama, ovo je pitanje bilo i u prethodnom sazivu, vijećnici su to mogli staviti na dnevni red, a nisu. Tko god dođe na čelo Grada, mora tu strategiju donijeti ove godine.

Ramljak: Nova organizacija način i stil rad administracije i gradskih poduzeća. To je preduvjet za sve ostale poslove koji se mogu raditi u Gradu. Ti ljudi uz kvalitetnije upravljanje mogu dati bolje rezultate. Tu je i pitanje završetka ključnih ulica koje čekamo dvadeset godina da se završe.

Kako Split pretvoriti u cjelogodišnju turističku destinaciju?

Prkić: Nama treba održivi turizam koji podrazumijeva da on nije jedini izvor prihoda. Moramo učiniti život bolji nama, a onda će biti i bolji turistima. 

Puljak: Mi uvijek ponavljamo da turizam u Splitu nije problem nego prilika. Proširiti ga se može da se proširi i na zdravstvenog, znanstvenog, kulturnog, sportskog kongresnog turizma. Split ima sve te perspektive.

Ramljak: U Splitu je u zadnjih deset, petnaest godina turizam rastao stihijski. Mi iz faze pandemije moramo prijeći u fazu razvoja. Cjelogodišnji turizam podrazumijeva da neke sezonske avionske linije koje danas imamo trebalo bi ih pretvoriti u cjelogodišnje, moramo proširiti ponudu u gradu, na kongresni i sportski turizam, a za to nam trebaju dvorane.

Franić: Nažalost, kolege malo znaju o turizmu, pričaju floskule. Mi moramo gostima ponuditi da dolaze avionima, moramo subvencionirati letove. Kruzere trebamo pomaknuti na one mjeseci kada nije špica sezone i moramo planirati broj kruzera. To ću ja donijeti gradu Splitu.

Franiću je replicirala Ramljak, te je kazala da je njezina Nezavisna lista imala tiskovnu konferenciji baš zbog turizma. Grad Split može biti jedna prava turistička destinacija.

Kerum: Turizam se u Splitu dogodio kada sam ja bio gradonačelnik, otvaranjem Zapadne obale. Split ne može imati turizam van sezone bez dva velika događanja, jedno u proljeće, a jedno u jesen.

Mihanović: Split ima odlične preduvjete ta kongresni, sportski i ostali turizam. Potrebno je uključiti strukovna udruženja i tako bi našli mjeru za grad.

Puljak: Važno je zaštiti najvrjednije resurse grada Splita,a to su Dioklecijanova palača, te Marjan, jer turisti dolaze zbog stare gradske jezgre.

Kerum: Moramo zaštiti male ulagače i hotelijere.

Ramljak: Centar grada je pretvoren u apartmansko naselje.

Mihanović replicira Puljku: Kad spominjete zaštitu Marjana, imali ste priliku na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, šteta što je vaša supruga izašla.

Puljak mu odgovara: Na našoj listi je Srđan Marinić, predsjednik društva Marjan, najveći borac za Marjan, predbacivati nama nešto je potpuno pogrešno.

Kerum je replicirao Puljku: On je najveći kočničar Marjana. On ugnjetava privatne vlasnike na Marjanu.

Mihanović je kazao da je on jedini primao naknadu za svoj aktivizam, a radio je za Društvo Marjan.

Puljak je odgovorio da je on najveći borac za Marjan. Mi se ne bavimo privatnim zemljištima nego se bavimo gradom Splitom. 

Kakva je budućnost platoa na Žnjanu?

Puljak: Ja se nadam dobra. Ako meni građani daju povjerenje, mi ćemo završiti taj projekt. Važno je sačuvati javne sadržaje. Taj prostor treba izgraditi za građane Splita.

Ramljak: Taj prostor izgleda kao mjesečeva površina. Vrijeme je da se pretvori u zeleni javni prostor, tamo zelenila nema. Čekali smo pune tri godine na papire. Projekt se mora završiti.

Franić: Grad Split je uložio u plato Žnjana, i sada HDZ-ova vlast otima Žnjan Splićanima. Vlada Republike Hrvatske želi naplatiti koncesiju naknadu od Splita. Mi smo uložili novac, oni žele novac u Zagreb. Postoji opasnost da izgubimo Žnjan.

Kerum: Od toga projekta treba odustati i treba poništiti natječaje, te provesti nove natječaje. Treba napraviti aquapark u koji će dolaziti cijela regija, to je turizam. Nažalost Split nema niti jedan aquapark.

Mihanović: Žnjan treba biti plaža za Splićane. Projet Žnjan ima pravomoćnu lokacijsku dozvolu.

Franić je odgovorio Mihanoviću da plagijatore ne primaju u SDP.

Prkić: Arhitektonski natječaj je napravljen i projekt treba dovršiti do kraja.

Franić je replicirao Puljku na pjevanje ustaških pjesama i traži od njega odgovor je li to istina?

Puljak mu je odgovorio: Znate sve, zna cijela javnost što sam pjevao. Je li vi zaista mislite da sam ja najveći problem ovog grada?

Franić je Puljka optužio da je licemjer i da ima veliki ego.

Puljak mi u je odgovorio da nije licemjer.  

Selekcija otpada?

Ramljak: Treba s građanima jasno komunicirati o tim stvarima. Ako se za tri godine ne nađe rješenje, a ne znam što je s Lećevicom, stalno se govori da je u nekom procesu, a ne znamo što se događa. Nisam za to da treba zabraniti Karepovac, za one građane koji nisu iz Splita. Treba imati rezervni plan.

Franić: Lećevicu nije napravila vlast HDZ-a, a na Karepovcu imamo mjesta za četiri do pet godina. Mi moramo zaustaviti dovoz otpada iz ostalih mjesta u Split. To ću napraviti kao gradonačelnik.

Mihanović: Znam što je s Lećevicom, pristigle su četiri ponude na javni poziv i one se trenutno ocjenjuju.

Kerum: Slažem se da je realizacija išla sporo. Lećevica mora biti centar za cijelu županiju. Ne samo da bude odlagalište, nego i da taj otpad stvara neki prihod. S tim prihodom se mogu pokrivati razno razni projekti. Ništa se ne može napraviti preko noći. To tako treba raditi. 

Prkić: Moramo osvijestiti građane da će se Karepovac završiti ako ne budemo povećali sortiranje.

Mihanović: Da bi se produžio vijek trajanja na Karepovcu, moramo povisiti broj odvajanja otpada. Moramo uvesti sustav nadzora odvajanja. Unutar Karepovca treba organizirati sortirnicu. Bio otpad se ne smije odvoziti predaleko. dodatne sadržaj. Grad mora aktivno pratiti projekt Lećevice.

Ramljak je replicirala Mihanoviću: Penalizacija će stići ovu državu.

Puljak: Odvajanje otpada može se realizirati, možemo doseći tih željenih pedeset posto. Kroz edukaciju i mlade to možemo postići.

Cijelo sučeljavanje pogledajte ovdje.
hr Thu May 13 2021 08:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60ff080c6f52dfb1ea8b4583/80
Foto: Nova TV

HDZ i dalje na prvome mjestu, ali SDP više nije druga stranka u državi!

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto

HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana "zacementiran" na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto. - rezultat je novog Crobarometra Nove TV.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonu na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto.

Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7.7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica. 

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7.6 posto.

Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže, s rejtingom od 2.8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1.6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1.2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6.8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0.9 posto, IDS 0.9 posto, SDSS je na 0.4 posto, a HSLS na 0.2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao. 

Vlada i Milanović gube potporu

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto. 

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto. 

Rad predsjednika Milanovića ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava. Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji

Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana, dok njih 23 posto o njemu misli negativno. 

Zoran Milanović tako je "svrgnut" s trona i sada je drugi, s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno. 

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno. O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno. Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno. 

I na kraju, Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam. 

Vodeći političari u tri vodeće stranke

HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor, s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković, koji imaju potporu od 64 posto, te Peđa Grbin, koji je treći izbor birača Možemo, s 52 posto. 

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor, s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto. 

Najveći problem nezaposlenost

Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17.9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16.7 posto građana najveći problem, potom korona s 12.2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11.6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8.2 posto ispitanika.

Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2.65, slijedi vlada s trojkom ili 2.51 i na kraju hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2.13. 

hr Mon Jul 26 2021 21:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6050ac376f52dfd5058b45c9/80
Foto: DalmacijaNews

Mamić iz BiH vuče konce u HNS-u: "Šuker ne može više biti predsjednik"

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade

Godinama se o tome govorilo, a sad je "iscurila" snima koja to potvrđuje. Dnevnik Nove TV u posjedu je snimke u kojoj Zdravko Mamić razgovara s aktualnim i bivšim vodećim ljudima HNS-a.

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade. Dvije države jedna telefonska veza - ona sa Zdravkom Mamićem!

- Jedino uporište gdje ja znam da uvijek mogu bez obzira kakav sam i što sam napravio, Zdravko, moj Zdravko. Znam da mi neće okrenut leđa, znam. - poručuje Srebrić.

- Nikad u životu, ali nikad u životu. - odgovara mu Mamić, a Srebrić kratko nastavlja: "Sine moj".

Ovo je tek dio razgovora kojeg je Zorislav Srebrić vodio s Mamićem. Bivši Dinamov čelnik nezadovoljan je suđenjem za klub iz Maksimira na nekim utakmicama, ali i vodstvom HNS-a.

- Počnite mijenjati odnos u Savezu, Šuker ne može bit više predsjednik. Šuker ne može bit više predsjednik - završena priča. I to je nedopustivo. U tom filmu više Zdravko ne sudjeluje i ja rastem iz dana u dan. I ja rastem, dolazim pameti i s iskustvom i tako dalje, prema tome, prema tome, neću dozvolit da ono što ste vi stvarali, što sam ja stvarao, što su drugi stvarali da klošari okrutni rasturaju. Dobro znate o čemu ja pričam! Prema tome, to je poziv, gospodo, mijenjajte nešto, poduzimajte, jer će vas otpuhnut bura! - rekao je Mamić u snimljenom telefonskom razgovoru.

Ne negira pozive

Srebrić te pozive ni ne negira. Kaže - analizirali su utakmice. Uvjerava da Mamić preko njega nije mogao kadrovirati u HNS-u.

- Nisam član upravljačkih tijela ili eventualno izvršnih, nego samo član ureda, a to znači i izvan sfere takvih događanja. - kazao je Zorislav Srebrić, bivši tajnik HNS- a i savjetnik Davora Šukera u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Pezo Moskaljov.

Bivši dugogodišnji HNS-ov tajnik, danas je savjetnik Davoru Šukeru. Na pitanje novinarke tko koga zove, Srebrić odgovara: "U pravilu ja njega pozovem, ništa on mene ne zove, niti bi u smislu nekih posebnih instrukcija, a kamoli zahtjeva, to decidirano mogu reći da nije bilo nikakvih zahtjeva". Navodi da Mamić nema utjecaja na njega.

Marijan Kustić, jedini kandidat za Šukerovog nasljednika, za kontakte s Mamićem, uvjerava, nije znao. I nekoliko dana do skupštine HNS-a - ne želi ulaziti u njihovu pozadinu.

Zna se koja tijela odlučuju o čemu, definitivno mislim da ne bi htio komentirati ima li netko ili ne utjecaja, rezultati se vide. - poručuje Kustić, izvršni direktor HNS-a i ponavlja da mamić ne vuče konce iz BiH.

Ne prelazi preko nedosuđenog penala

Snimka otkriva da Mamić ne prelazi ni preko nedosuđenog penala za Dinamo u studenom prošle godine u susretu s Osijekom.

- Ja sam prepoznao prvo u Osijeku, kad onaj četvrti najbolji sudac, onaj splitski, kako se zove? - rekao je Mamić. "Strukan, da", navodi Srebrić.

- Kad ne dosudi penal za Dinamo i čak kad ga zove onaj iz VAR sobe on odbije ić' gledat, razumijete? Šta ovaj radi, razumijete, jer je nemoguće da taj dečko koji je čak sklon Dinamu... - navodi Mamić.

- Da, da! - odobrava mu Srebrić.

- Da ovako ovaj, razbojnički ide gledati da ne sudi, on nema tamo šta gledati, ali on čak ide gledati razbojnički, ne, ne, ne, ne sudi, razumijete. - nastavlja Mamić.

Mamić tu ne staje: "Ja sam previše iskusan da ne bi vidio da (...), jer ovo je rukopis, ne nogometnih djelatnika. Nego nogometni djelatnici koji imaju pištolj na sljepoočnici i izvršavaju mafijaške naredbe". Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Mon Jul 26 2021 20:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b681f4acb557a25498b4b56/80

Imotski - korona free: Već dva tjedna gradić u Zagori bez oboljelih

Na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste
Imotski, grad bez koronavirusa. Već 15-ak dana ondje nema nijednog zaraženog niti je itko u samoizolaciji. I zanimanje za cijepljenje je veliko. Imotsko područje posljednjih godina prepoznato je i na turističkoj karti, posebno po brojim luksuznim vilama koje su, za razliku od lani, ove godine dobro popunjene.

- Mi smo cijepili 11 i pol tisuća ljudi. Registrirali smo 2 i pol tisuće osoba koje su preboljele covid. To je negdje oko 75 posto pučanstva Imotske krajine je imuno na covid 19. Radnici iz Njemačke su taj običaj donijeli u Imotsku krajinu, tako da su se nastavili cijepiti. Susjedi su vidjeli da se oni cijepe i to je jedan od glavnih razloga zašto u Imotskom nemamo jak antivakcinski pokret i puno ljudi se želi cijepiti. - rekao je za HRT Joško Maras, epidemiolog NZJZ SDŽ ispostava Imotski.

- Imali smo organizirana dva javna cijepljenja. Dosta ljudi je cijepljeno prvom dozom pa možemo zaključiti da se cijepljenje i dalje nastavlja, rekla je Ana Marija Radeljić, načelnica Stožera civilne zaštite i zamjenica gradonačelnika Imotskog.

Svi znaju poručuju struka da se stanje u nekoliko dana može promijeniti. Zato na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste.

Svaki dan imamo 30, 40 ljudi. U zadnje vrijeme su mlađi ljudi, a prije je u prvom redu bilo više starijih osoba, rekla je Sanja Validžić, NZJZ SDŽ.

Cijepljenje i pridržavanje mjera jedini je način da Imotska krajina zadrži ovaj izazovan naslov - korona free područja.  
hr Mon Jul 26 2021 17:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60cb938d6f52df05af8b4615/80
Foto: Dalmacija News

Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja postaje prošlost? Ministar Ćorić popustio pod Buljevim pritiscima

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran
Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja u dogledno vrijeme postat će prošlost, izgradnja kanalizacijskog sustava projektnog imena "Aglomeracija Sinj" ide dalje nakon što je gradonačelnik Miro Bulj danas sjeo za isti stol s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem.

I dok su gradske vlasti još 2012. godine govorili o projektu koji će garantirati civilizacijski iskorak za Cetinski kraj, kroz godine su izjave skupljale prašinu, a otvoreni kanali kroz ulice punili su se fekalijama koje su, dodatno, nepročišćene tekle laterarnim kanalom kroz Sinjsko polje. Kanalom koji je otežavao  život mještana Brnaza, Turjaka, ali i svih onih koji vodu piju iz Cetine.

I kad je trebalo "zasukati rukave" i stvari dovući do kraja uz pomoć europskih sredstava, pogriješilo se u početnim koracima - cijene tvrtki koje su se prijavile za izvođače bile su više od duplo veće od procijenjenih vrijednosti. Prvi puta kroz natječaj za cijeli projekt, a vrtoglavi iznosi razlike stvarnosti i zamisli dogodile su se i u drugoj javnoj nabavi za koju su odvojeni segmenti cijele kanalizacijske priče.

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran.

- Radi se o dijelovima 1 i 3, a grupa poslova broja 2 će ići u dodatnu analizu, dopunu studije pa će se odlučiti hoće li se i ona financirati europskim sredstvima. Ako to ne bude moguće, financirat će se državnim novcima - kaže Bulj.

Na sastanku je bio državni tajnik Mario Šiljeg, predstavnici Hrvatskih voda - generalni direktor Zoran Đuroković, zamjenik generalnog direktora Valentin Dujmović i Voditeljica sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU Fani Bojanić te direktor Vodovoda i odvodnje Cetinske krajine Milan Smoljo, kao i voditelji projekta Darko Jukić i Petar Peroš.
hr Mon Jul 26 2021 16:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .