Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5f670097daf72d129e8b45fb/80
Foto: Pixabay

"Svaki deseti Hrvat probao je kokain"

Što se tiče pravca u kojem droga ide, Petković odgovara na koji način se odvija...
O najnovijim trendovima i posljedicama razbijanja narkolanaca u Hrvatskoj u RTL-u Danas govorio je gost Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.

Za početak je komentirao koliko je vjerojatna tzv. teorija o tome da se jedan kontejner droge otkrije, a deset ih ‘prođe’.

- Prije dvadesetak godina smatralo se da 10 posto ukupno proizvedene droge, ako policija uspije zaplijeniti, da se radi o uspješnoj policiji. Zadnjih nekoliko godina jedan trend da dolazi do povećanja proizvodnje droge, ali i sve većih zapljena. Primjerice, 2017. godine na području EU-a zaplijenjeno je 140 tona kokaina, a UN-ova agencija za droge smatra da je godišnja proizvodnja kokaina približno dvije tisuće tona tako da policija plijeni sve više. Ali, kažem, radi se o jednom velikom biznisu. Primjerice, tržište droga EU-a se procjenjuje na 30 milijardi eura, a devet milijardi od toga otpada na kokain. - kazao je Željko Petković za RTL.

Što se tiče pravca u kojem droga ide, Petković odgovara na koji način se odvija.

- Imate tri glavne zemlje proizvođače kokaina koje se nalaze u Južnoj Americi: Kolumbija, Bolivija i Peru, najčešći transporti idu iz njima susjednih zemalja, nekakva tranzitna luka je Afrika i kokain ide prema Europi. Najčešće ulazne rute za Europu su Španjolska, odnosno velike europske luke poput Rotterdama gdje je ogroman kontejnerski promet i gdje s obzirom na količinu prometa i robe puno lakše takav kontejner prođe bez nadzora policije. - rekao je Petković.

Odgovorio je i na pitanje koliko se prometa zadržava u Hrvatskoj.

- Moramo kazati da je u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina sama potrošnja kokaina, ako gledate recimo otpadne vode u Zagrebu puta tri, istraživanje koje je danas predstavljeno vezano za zlouporabu sredstava 2011.-2019. godine, potrošnja kokaina je porasla četiri puta, no još uvijek kada nas uspoređujete sa zemljama zapadne i južne Europe, naša potrošnja je ipak ispod potrošnje prosjeka, ali raste, i ako tako nastavimo, vrlo brzo ćemo ih i stići.

2011. godine se tvrdilo, kaže Petković, da je jedan od 100 Hrvata probao kokain.

- 2019. istraživanje je pokazalo da je jedan od 25, a ako gledate urbane sredine, ispada da je svaki 10. Hrvat probao kokain. Radi se o mlađim odraslim osobama između 15 i 30 godina. Oni su, s obzirom na godine češći potrošači droga, pa tako i kokaina.

Ono što je zanimljivo, kaže Petković je, s obzirom da je europsko tržište bombardirano kokainom, čistoća mu raste, a cijena mu je ostala ista.

- Nije došlo do pada cijene, kreće se između 60 i 80 eura. Ovisi tko ga kupuje, gdje se kupuje, a ono što je bitno, je da je čistoća ostala ista. To je trend koji je prisutan i u zemljama EU-a s tim da je provedeno jedno istraživanje vezano uz hospitalizacije. Recimo, kokain je droga broj jedan po broju hospitalizacije u nekim europskim gradovima uslijed konzumiranja droga. - kazao je.

Govorio je i o utjecaju koronakrize na konzumaciju droga.

- Određene europske agencije za provedbu zakona i američke su kazale da će nakon onog prvotnog šoka kad je tržište malo stalo, da će tržište Europe preplaviti kokain iz jednostavnog razloga što proizvodnja nije stala. Ti farmeri koji to uzgajaju moraju od nečega živjeti, robu treba negdje plasirati i Europa je još uvijek najbogatije tržište na svijetu tako da je još predviđeno od prošle godine od 6. mjeseca da će doći do povećanja ponude i da će na neki način Europu preplaviti kokain što se sada i događa. - zaključio je Petković.
hr Tue Mar 09 2021 21:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/607d20286f52dfcc398b458a/80
Foto: Screenshot HRT

Epidemiolog Kolarić: 'Pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva'

Razgovor se prvo poveo o poziciji Vilija Beroša zbog afere Cijepise, ali i izostanka reforme zdravstva.

HRT-ovoj emisiji U mreži prvog situaciju u zdravstvu komentiraju komentiraju državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić, epidemiolog Branko Kolarić i Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine iz Primorsko-goranske županije.

Razgovor se prvo poveo o poziciji Vilija Beroša zbog afere Cijepise, ali i izostanka reforme zdravstva.

- Pozicija ministra zdravsva je najnesigurnija pozicija ne samo u Hrvatskoj, nego i šire u Europi, ali mi se ne bavimo time u ministarstvu nego se fokusiramo na svoj posao - rekao je Bašić.

Kolarić: Ovo da se s reformama čeka na stolu, to je nedopustivo

- O reformi govorimo već dugo, ali nitko ju nije vidio ni čuo. Sanacije nisu način na koji se može sanirati zdravstveni sustav. Svakako najveći zalogaj je poslovanje bolnica, imamo i problem ljudskih resursa, zdravstvenih djelatnika o kojima ne brinemo, nije se napravila ni informatizacija i digitalizacija. Ovo da se s reformom čeka na stolu, to je nedopustivo, da je reforma kod premijera na stolu, postavlja se pitanje što radi ministar - rekao je Kolarić.

Berošev državni tajnik: S reformama se ne čeka

- S reformama se ne čeka, a to da nitko nije vidio reforme, ne znam kako komentirati. Ali te reforme su nešto što čeka od nastanka RH i moramo biti svjesni da je zdravstveni sustav jedan od malog broja sustava koji je zapeo od socijalizma, a mi živimo u kapitalizmu. Naš zdravstveni sustav počiva na entuzijazmu djelatnika, pružamo jako dobru uslugu obzirom na uvjete koje imamo - rekao je Bašić. 

- Reforme nisu ono što je napisano, nego ih treba provesti, a za to treba jaka politička volja - rekao je Kolarić.

- Mi testiramo više od ikog u Hrvatskoj i logično je da ćemo uhvatiti najviše zaraženih, ali imamo najmanje hospitaliziranih u odnosu na broj zaraženih, to je rezultat vrhunske primarne zdravstvene skrbi. U PGŽ imamo najmanju stopu smrtnosti među zaprimljenima od covida u bolnicama, nekako se iskrististalizirao neki riječki model uspješnosti kontrole štete. Postoji samo jedan razlog zašto to funkcionira bolje kod nas nego drugdje, pogotovo nego u Zagrebu, a to je zato što se sluša struku, prvenstveno savjete obiteljske medicine. Slušamo jedni druge i ne gledamo se preko nišana, i zato imamo rezultate - rekao je Bressan.

"Pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva"

- Mi pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva. Onda nam se dogodi platforma na koju se trebate prijaviti ako imate 65+ godina i kronične bolesti, pa se zove mlađe. Ako pogledamo kako je izgledao sprovod princa Philipa, a kod nas imamo 2000 ljudi na sprovodima, onda to stvara konfuziju. Imamo 6.3 milijardi kuna duga prema veledrogerijama, dakle situacija je zabrinjavajuća i ovo je trenutak kad moramo krenuti prema promjenama - rekao je Kolarić.

"Ovo je rat"

- Mi moramo shvatiti da smo u ratu protiv koronavirusa. Ne može nitko tu bitku iznijeti osim zdravstvenih djelatnika. Čini mi se da ovdje netko muti vodi, da se stvara sukob kojeg nema. To nije istina. Nitko u Ministarstvu nije generalizirao, velika većina radi dobro svoj posao, ali oni koji to ne rade, njih moramo na neki način prisiliti da bolje rade - rekao je Berošev državni tajnik Bašić, pa dodao za kraj: 

- Ovo je rat, moramo stisnuti zube i liječiti ljude.


hr Mon Apr 19 2021 08:16:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b6e8ebecb557a244f8b4ccb/80

Nadzor HPK: Nije bilo propusta u radu psihologica Centra za socijalnu skrb

Još se čekaju rezultati stručnog nadzora Komore socijalnih radnika koji bi Ministarstvu socijalne politike trebali biti predani u utorak.

Dovršen je stručni nadzor Hrvatske psihološke komore u slučaju malene 2,5-godišnje curice koja je umrla od posljedica majčinog premlaćivanja dok je obitelj bila pod nadzorom centra za socijalnu skrb. Prema njemu, u radu psihologinja Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški nije bilo propusta. Zaključak Komore socijalnih radnika još se čeka.

- Psihologinje nad čijim je radom proveden izvanredni stručni nadzor su tijekom nadzora surađivale i otvoreno govorile o slučaju i dale na uvid svu dokumentaciju vezanu uz slučaj predmetne obitelji. Uvidom u brojnu dokumentaciju i razgovorom tijekom stručnog nadzora utvrđeno je kako su psihologinje obavljale poslove psihologa u Centru za socijalnu skrb u skladu sa Standardima rada psihologa u socijalnoj skrbi i donesenim mjerama Centra za socijalnu skrb - navodi se između ostalog u priopćenju Hrvatske psihološke komore, piše Index.

Još se čekaju rezultati stručnog nadzora Komore socijalnih radnika koji bi Ministarstvu socijalne politike trebali biti predani u utorak.

- Naše je mišljenje i to smo priopćili i rekli osobno ministru da je trebalo pričekati nadzore i strukovnih komora prije nego što se izađe u javnost s karakteriziranjem rada centra, osobno mislim da je to bilo preuranjeno i da je zapravo naštetilo sustavu socijalne skrbi - rekla je 13. travnja predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Nakon analize rezultata svih nadzora, i upravnog, i psihološke komore, kao i komore socijalnih radnika – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dat će konačan sud je li bilo propusta u vođenju cijelog slučaja.

- Mogu priznati da imamo strukturne probleme u domeni socijalne skrbi, ali se mogu isto tako i obvezati da ćemo te probleme ukloniti -  rekao je 3. travnja ministar rada, mirovinskoga sustava i socijalne skrbi Josip Aladrović.

Socijalna radnica koja je bila zadužena za preminulu djevojčicu raspoređena je na drugo radno mjesto.

hr Mon Apr 19 2021 08:03:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/601a4b386f52df10bb8b45eb/80
Foto: DalmacijaNews

Vremenska prognoza: Umjereno oblačno uz temperaturu do 17 °C

Na Jadranu slaba i još ujutro umjerena bura, od sredine dana zapadnjak i sjeverozapadnjak.
Danas će biti umjereno, u unutrašnjosti i pretežno oblačno, mjestimice s kišom, vjerojatnijom u središnjim kopnenim predjelima te na jugu zemlje.

Vjetar na kopnu slab, popodne u središnjim krajevima i umjeren sjeverni i sjeveroistočni.

Na Jadranu slaba i još ujutro umjerena bura, od sredine dana zapadnjak i sjeverozapadnjak.

Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 8 do 13, na Jadranu od 13 do 17 °C.

Sutra se pak očekuje promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, povremeno uz kišu, osobito popodne.

Lokalno je moguć i poneki pljusak praćen grmljavinom, ponajprije na Jadranu.

U najvišem gorju bit će slabe susnježice i snijega. Vjetar na kopnu većinom slab, na Jadranu do umjeren sjeverozapadni i jugozapadni, u noći i ujutro burin.

Najniža jutarnja temperatura zraka od 1 do 6, na Jadranu između 6 i 9, a najviša dnevna uglavnom između 12 i 16 °C, javlja DHMZ.
hr Mon Apr 19 2021 07:48:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5c6c41060e4938b3b38b4601/80
Foto: PIXABAY

U Hrvatskoj prvi put transplantirana oba plućna krila

To je prvi put da je u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija

Unutar 8 sati su oba dva plućna krila implantirana. S obzirom na to da se prvo implantira desna strana za to pluće je čak vrijeme ishemije odnosno u implantaciji je bilo nešto kraće. A onda druga strana, lijeva strana, ona je možda sat vremena kasnije ali unutar svih parametara smo se uspjeli držati, rekao je kirurg Dorian Hiršl za HRT. 

- Pluća su bila odlična po svim parametrima i plinskim analizama i veličinom. - dodao je Hiršl. 

U isto vrijeme 40-ak stručnjaka, predvođeni austrijskim kolegama, u KBC-u Zagreb pripremalo je pacijenta za transplantaciju. 

To je prvi put da je u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija, a prim. dr. sc. Jasna Špiček Macan objasnila je da je svaki korak u anesteziji bio mali uspjeh. 

- Što je dalje išlo to je bilo jasno, da mi to radimo, da mi to uspijevamo, da nam to zaista ide, da znamo - rekla je. 

Ante Ćorušićravnatelj KBC-a Zagreb, rekao je da KBC već dugo transplantacijski program pluća kombinira s AKH u Beču. Voditelj operacije bio je doktor Konrad Hoetzenecker iz Austrije, a hrvatski liječnici su asistirali. Operacija je trajala cijelu noć.  
Pluća 50-godišnjeg muškarca bila su uništena brojnih plućnim bolestima, kombinacija KOPB-a, sarkoidoze i plućne hipertenzije. 

Pacijent je na respiratoru i zasad se uspješno oporavlja.

- Ako tako bude i dalje, pacijent će danas biti skinut s respiratora i očekujemo njegove prve samostalne udahe, kaže Hiršl.

Bude li sve teklo prema planu, ispred njega su još godine normalnog života. To ovisi o dobi pacijenta, o davatelju, primatelju, imunološkom sustavu te da je vrlo teško donositi procjene, ali da postoji mogućnost velikog perioda za preživljenje. U isto vrijeme transplantirano je i srce istoga donora. U prva tri mjeseca 2021. u KBC-u Zagreb obavljeno je 10-11 transplantacija srca, za što Ćorušić kaže da je već postalo rutina. Iako je donor iz Hrvatske i njegovim je organima - plućima, srcem, jetrima i bubregom spašeno četiri života - neprimjereno je objavljivati njegov identitet.

-To se ne smije raditi, to nije dobro, to nije korektno i pošteno. To je jedan udar na hrvatski donorski program koji je najbolji na svijetu. I mi ćemo kao bolnica vjerojatno zbog toga dobiti odgovarajuće ukore i od Eurotransplanta i od našeg Ministarstva zdravstva - rekao je ravnatelj Ćorušić.

hr Sun Apr 18 2021 21:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .