U HRT-ovoj emisiji U mreži prvog situaciju u zdravstvu komentiraju komentiraju državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić, epidemiolog Branko Kolarić i Leonardo Bressan, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine iz Primorsko-goranske županije.

Razgovor se prvo poveo o poziciji Vilija Beroša zbog afere Cijepise, ali i izostanka reforme zdravstva.

- Pozicija ministra zdravsva je najnesigurnija pozicija ne samo u Hrvatskoj, nego i šire u Europi, ali mi se ne bavimo time u ministarstvu nego se fokusiramo na svoj posao - rekao je Bašić.

Kolarić: Ovo da se s reformama čeka na stolu, to je nedopustivo

- O reformi govorimo već dugo, ali nitko ju nije vidio ni čuo. Sanacije nisu način na koji se može sanirati zdravstveni sustav. Svakako najveći zalogaj je poslovanje bolnica, imamo i problem ljudskih resursa, zdravstvenih djelatnika o kojima ne brinemo, nije se napravila ni informatizacija i digitalizacija. Ovo da se s reformom čeka na stolu, to je nedopustivo, da je reforma kod premijera na stolu, postavlja se pitanje što radi ministar - rekao je Kolarić.

Berošev državni tajnik: S reformama se ne čeka

- S reformama se ne čeka, a to da nitko nije vidio reforme, ne znam kako komentirati. Ali te reforme su nešto što čeka od nastanka RH i moramo biti svjesni da je zdravstveni sustav jedan od malog broja sustava koji je zapeo od socijalizma, a mi živimo u kapitalizmu. Naš zdravstveni sustav počiva na entuzijazmu djelatnika, pružamo jako dobru uslugu obzirom na uvjete koje imamo - rekao je Bašić. 

- Reforme nisu ono što je napisano, nego ih treba provesti, a za to treba jaka politička volja - rekao je Kolarić.

- Mi testiramo više od ikog u Hrvatskoj i logično je da ćemo uhvatiti najviše zaraženih, ali imamo najmanje hospitaliziranih u odnosu na broj zaraženih, to je rezultat vrhunske primarne zdravstvene skrbi. U PGŽ imamo najmanju stopu smrtnosti među zaprimljenima od covida u bolnicama, nekako se iskrististalizirao neki riječki model uspješnosti kontrole štete. Postoji samo jedan razlog zašto to funkcionira bolje kod nas nego drugdje, pogotovo nego u Zagrebu, a to je zato što se sluša struku, prvenstveno savjete obiteljske medicine. Slušamo jedni druge i ne gledamo se preko nišana, i zato imamo rezultate - rekao je Bressan.

"Pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva"

- Mi pozivamo ljude na cijepljenje, a nemamo cjepiva. Onda nam se dogodi platforma na koju se trebate prijaviti ako imate 65+ godina i kronične bolesti, pa se zove mlađe. Ako pogledamo kako je izgledao sprovod princa Philipa, a kod nas imamo 2000 ljudi na sprovodima, onda to stvara konfuziju. Imamo 6.3 milijardi kuna duga prema veledrogerijama, dakle situacija je zabrinjavajuća i ovo je trenutak kad moramo krenuti prema promjenama - rekao je Kolarić.

"Ovo je rat"

- Mi moramo shvatiti da smo u ratu protiv koronavirusa. Ne može nitko tu bitku iznijeti osim zdravstvenih djelatnika. Čini mi se da ovdje netko muti vodi, da se stvara sukob kojeg nema. To nije istina. Nitko u Ministarstvu nije generalizirao, velika većina radi dobro svoj posao, ali oni koji to ne rade, njih moramo na neki način prisiliti da bolje rade - rekao je Berošev državni tajnik Bašić, pa dodao za kraj: 

- Ovo je rat, moramo stisnuti zube i liječiti ljude.

Dovršen je stručni nadzor Hrvatske psihološke komore u slučaju malene 2,5-godišnje curice koja je umrla od posljedica majčinog premlaćivanja dok je obitelj bila pod nadzorom centra za socijalnu skrb. Prema njemu, u radu psihologinja Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški nije bilo propusta. Zaključak Komore socijalnih radnika još se čeka.

- Psihologinje nad čijim je radom proveden izvanredni stručni nadzor su tijekom nadzora surađivale i otvoreno govorile o slučaju i dale na uvid svu dokumentaciju vezanu uz slučaj predmetne obitelji. Uvidom u brojnu dokumentaciju i razgovorom tijekom stručnog nadzora utvrđeno je kako su psihologinje obavljale poslove psihologa u Centru za socijalnu skrb u skladu sa Standardima rada psihologa u socijalnoj skrbi i donesenim mjerama Centra za socijalnu skrb - navodi se između ostalog u priopćenju Hrvatske psihološke komore, piše Index.

Još se čekaju rezultati stručnog nadzora Komore socijalnih radnika koji bi Ministarstvu socijalne politike trebali biti predani u utorak.

- Naše je mišljenje i to smo priopćili i rekli osobno ministru da je trebalo pričekati nadzore i strukovnih komora prije nego što se izađe u javnost s karakteriziranjem rada centra, osobno mislim da je to bilo preuranjeno i da je zapravo naštetilo sustavu socijalne skrbi - rekla je 13. travnja predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.

Nakon analize rezultata svih nadzora, i upravnog, i psihološke komore, kao i komore socijalnih radnika – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dat će konačan sud je li bilo propusta u vođenju cijelog slučaja.

- Mogu priznati da imamo strukturne probleme u domeni socijalne skrbi, ali se mogu isto tako i obvezati da ćemo te probleme ukloniti -  rekao je 3. travnja ministar rada, mirovinskoga sustava i socijalne skrbi Josip Aladrović.

Socijalna radnica koja je bila zadužena za preminulu djevojčicu raspoređena je na drugo radno mjesto.

Unutar 8 sati su oba dva plućna krila implantirana. S obzirom na to da se prvo implantira desna strana za to pluće je čak vrijeme ishemije odnosno u implantaciji je bilo nešto kraće. A onda druga strana, lijeva strana, ona je možda sat vremena kasnije ali unutar svih parametara smo se uspjeli držati, rekao je kirurg Dorian Hiršl za HRT. 

- Pluća su bila odlična po svim parametrima i plinskim analizama i veličinom. - dodao je Hiršl. 

U isto vrijeme 40-ak stručnjaka, predvođeni austrijskim kolegama, u KBC-u Zagreb pripremalo je pacijenta za transplantaciju. 

To je prvi put da je u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija, a prim. dr. sc. Jasna Špiček Macan objasnila je da je svaki korak u anesteziji bio mali uspjeh. 

- Što je dalje išlo to je bilo jasno, da mi to radimo, da mi to uspijevamo, da nam to zaista ide, da znamo - rekla je. 

Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, rekao je da KBC već dugo transplantacijski program pluća kombinira s AKH u Beču. Voditelj operacije bio je doktor Konrad Hoetzenecker iz Austrije, a hrvatski liječnici su asistirali. Operacija je trajala cijelu noć.  
Pluća 50-godišnjeg muškarca bila su uništena brojnih plućnim bolestima, kombinacija KOPB-a, sarkoidoze i plućne hipertenzije. 

Pacijent je na respiratoru i zasad se uspješno oporavlja.

- Ako tako bude i dalje, pacijent će danas biti skinut s respiratora i očekujemo njegove prve samostalne udahe, kaže Hiršl.

Bude li sve teklo prema planu, ispred njega su još godine normalnog života. To ovisi o dobi pacijenta, o davatelju, primatelju, imunološkom sustavu te da je vrlo teško donositi procjene, ali da postoji mogućnost velikog perioda za preživljenje. U isto vrijeme transplantirano je i srce istoga donora. U prva tri mjeseca 2021. u KBC-u Zagreb obavljeno je 10-11 transplantacija srca, za što Ćorušić kaže da je već postalo rutina. Iako je donor iz Hrvatske i njegovim je organima - plućima, srcem, jetrima i bubregom spašeno četiri života - neprimjereno je objavljivati njegov identitet.

-To se ne smije raditi, to nije dobro, to nije korektno i pošteno. To je jedan udar na hrvatski donorski program koji je najbolji na svijetu. I mi ćemo kao bolnica vjerojatno zbog toga dobiti odgovarajuće ukore i od Eurotransplanta i od našeg Ministarstva zdravstva - rekao je ravnatelj Ćorušić.