Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54ab9c2f179942ee1962df78/80
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

Pročitajte običaje za blagdan Sveta tri kralja

Katolici diljem svijeta na današnji dan, 6. siječnja slave Sveta tri kralja, dan koji ujedno predstavlja završetak božićnih blagdana.

Na današnji su dan, kaže Biblija, u Betlehem stigli mudraci s istoka, kako bi se poklonili novorođenom djetetu, budućem kralju Židova. Sveta tri kralja ili Bogojavljanje, dolazi od grčke riječi "Epiphaneia'" kojom se misli na prikazanje Boga. Treći termin, Vodokršće, u svakodnevnom se govoru koristi nešto manje, a blagdan se nekada zvao i Tri mudraca s istoka. 

Običaji u Splitu i Dalmaciji

Na Sveta tri kralja bilo je Vodokršće, te bi svećenik na misi blagoslovio vodu koja se nosila kućama za slučaj nesreće, bolesti ili smrti. Toga bi dana župnik po Splitu i splitskim Varošima dolazio blagosloviti kuću. Zatim bi sam domaćin kuće u štali blagoslovio životinje vodom koja se donijela s Vodokršća.

Na Tri kralja se po kršćanskoj tradiciji dariva Mali Božić, a osnova je priča o tri kralja (ili mudraca) koji s istoka dolaze do Betlehema da vide i daruju malog Isusa. Svećenik i pomoćnici toga dana obilaze i blagoslivljaju kuće, te ih se dariva novcem i časti prošekom i mandulatom.

Svećenika bi u Kaštelima na Sveta tri kralja pratila djeca te bi zastajkivali ispred kuća i vikali: "Bacite nan sto i jednu smokvu", a kada bi ih dobili nastala bi pomama tko će ih više skupiti. Udomaćilo se da se na simboličkoj razini prikaže završetak božićnih običajnosti skidanjem božićnog drvca na Sveta tri kralja, a u ranijim vremenima i završnim dogorijevanjem panja ili panjeva badnjaka na ognjištu.

Karakteristično je za naše krajeve takozvano biranje kralja - to je običaj smješten između Božića i Sveta Tri Kralja, osobito dva dana iza Božića (ponegdje i o Pokladama), kada bi se birao bi se kralj ili knez, koji ima svoje oznake - štap i krunu. Nazivao bi se (a to je i bio) smiješni kralj ili doža. Isti takav bio je i izbor seoskog kralja - to je identični božićni i novogodišnji izbor kralja sa znacima vlasti,pratnjom, čašćenjem.

Koleda, kolenda je ophod, čestitarska obredna crkvena pjesma što se pjeva o Božiću ili Novoj godini. Koleda su i naziv za božićni krijes, obrednu vatru. Najčešće se koledanje vršilo dvanaest dana poslije Božića. Božićna i novogodišnja koleda su u postanku različita od onih na Sveta tri kralja (zvjezdari). Dok ovi prvi imaju svoje korijene u pretkršćanskim ophodima na kraju godine, zvjezdari nastaju kao kršćanski običaj. Ponegdje se nazivaju čaroice, fiole.

Splitski Varošani su počinjali koledati, kolendrati, dan poslije Božića sve do Tri Kralja. Obično kolendraju muškarci, često njih dvadeset do trideset. Koledari koji dan prije odluče koga će pohoditi i to mu nerijetko dojave. Kreću oko Zdravo Marije ili kada se smrkne. Kada domaćin otvori vrata, koledari stupe na prag i prvo pozdrave njega, zatim domaćicu, pa najstarijega sina (...). Kada ispjevaju zadnju pjesmu, gospodar kuće im dade znak da mogu ući. Koledari posjedaju oko komina, gdje ih domaćini pogoste. Kada završe zdravicu i prije nego će napustiti kuću, koledari pred vratima zapjevaju jednu oproštajnu pjesmu.

Na Hvaru je koledanje bilo održavano na Sveta tri kralja ("Pisma od tri kralja"), a kao dar ophodnicima (koledarima) se davalo pašurate (paršurate), hruštule (kruštule, hrustule), smokve, rakija i dr., ali su to morali izrijekom, posebnom pjesmom, zatražiti. 

U Kaštelima se običaj koledanja do 20. stoljeća održao u dane Božića, Nove Godine i Sveta Tri kralja, ali i uoči Svih svetih, kada su grupice djece ili odraslih obilazili kuće uglednika ili rodbine.

Višani su koledavali na sve značajnije dane u vrijeme Božića, pa tako i za Sveta Tri Kralja. (izvor: "Božićni običaji", Silvio Brajica). 

Običaji u Hrvatskoj

Uz blagdan Sveta tri Kralja vezano je više običaja. Svakako je najpoznatiji crkveni običaj blagoslova vode. U crkvi na Tri kralja svećenik bi blagoslovio dvije velike bačve vode, a narod bi tu vodu točio u boce i kasnije nosio svojim kućama. Kad bi se sveta voda donijela kući, svi bi se malo napili nje. No, prije nego se popije, prvo se prekriži, a potom se moli vjerovanje i škrope sve prostorije u kući bez obzira da li svećenik te godine do Tri kralja blagoslovio kuću ili nije. 

U sjeverozapadnim i sjevernim krajevima npr. u okolici Zagreba i Bjelovara uobičajeni su bili ophodi zvjezdara. To je grupa od tri dječaka, koji drže betlehemsku zvijezdu od kartona. Zovu se i betlemehari ili svjećari. Obilazili su kuće, nekad i uz pratnju dječaka koji su svirali te pjevali: "O Sveta tri kralja o blažen vaš dan, kad Sveti Kralj Mladi bil z neba poslan". Pri tome su dobivali poklone od mještana svojeg i drugih sela.

U Zagorju se blagoslov kuća naziva "Križec" prilikom čega svećenik s dvojicom pomoćnika koje nazivaju glorijaci, a negdje i križari, obilaze i blagoslivljaju kuće započinjući molitvu zazivom - Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj! – te nastavlja - po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama. 

Prilikom blagoslova kuća svećenik je na nadvratnike kredom upisivao G + M + B što je označavalo inicijale trojice kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga 'G stajalo 'C' (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim za Christus mansionem benedicat, što u prijevodu znači - Krist prebivalište blagoslivlja. Oko inicijala upisivale su se brojke koje označavaju tekuću godinu. Nakon blagoslova okupljeni ukućani nagrađuju svećenika darovima koji su prije bili u naturi, a danas se gotovo isključivo daruje novac.

Na Tri kralja se iznosi i pšenica iz kuće. Ona se razdijeli domaćim životinjama da je pojedu. Usto se na Tri kralja uklanja iz kuće sav "božićni ugođaj", uključujući i božićno drvce. 

Na koncu kažimo kako je, među ostalima, postojao još jedan stari običaj, doduše rezerviran samo za najhrabrije - zimsko kupanje. Naime, tko se “na dvoru” okupa na Tri kralja, bit će zdrav cijelu godinu. Interesantno da su ovaj običaj prakticirale osobe razne životne dobi i žene i muškarci, posebno ako se uzme u obzir da je često puta trebalo za ovo kupanje probiti led i smočiti se do vrata u vodu. Ako bi netko još uspio uzeti vode u usta, u ustima je donijeti u kuću i ispustiti na žeru u ognjištu ili šporet, onda, uz to što će biti zdrav čitave godine, nikad ga neće boljeti zubi. 

 

hr Tue Jan 06 2015 08:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
//www.dalmacijanews.hr/files/62bde68c18d1cb9fc98b45fc/80
Foto: Petra Martić / Facebook

Martić zaustavljena u osmini finala Wimbledona

Bolja je bila Kazahstanka Rybakina
Petra Martić okončala je vrlo dobar nastup na Grand Slam turniru u Wimbledonu, poražena je u osmini finala od Elene Rybakine iz Kazahstana s 0:2 u setovima. Bilo je 5:7, 3:6 za 23. igračicu svijeta, meč je trajao sat i 22 minute.

Martić je slabije ušla u meč, Rybakina je povela 0:3 bez neke velike igre. Nakon toga 31-godišnjakinja iz Duća okreće rezultat u svoju korist s četiri uzastopna gema, uz break viška. Ipak, odmah je Rybakina uzvratila uzimanjem servisa te kod vodstva 5:6 treći uzela servis Martić za 0:1 u setovima.

U drugom setu odlučio je samo jedan oduzeti servis Rybakine za vodstvo 2:4, potom je sigurno privela meč kraju.

Od ostalih hrvatskih predstavnika u Wimbledonu samo su još Mate Pavić i Nikola Mektić ostali u turniru. Plasirali su se u četvrtfinale teškom pobjedom 3:2 u setovima nad Glasspooleom i Heliovaarom, nakon tri sata i 20 minuta igre bilo je 6:4, 7:6(6), 4:6, 2:6, 6:3 za najbolji hrvatski par.
hr Mon Jul 04 2022 16:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Sport:Ostali sportovi
//www.dalmacijanews.hr/files/62c2f6a018d1cb29da8b458c/80
Foto: HZV

Povećan broj požara u 2022. godini: Budite savjesni. Spriječite požar!

Podaci potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240% u odnosu na prošlu godinu

U prvih 6 mjeseci ove godine zabilježena su ukupno 9.673 požara i 6.890 požara na otvorenom prostoru što je gledajući postotke, povećanje ukupnog broja požara od 34% dok je ukupan broj požara na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu povećan za više od 50%. Podaci su to Državnog vatrogasnog operativnog središta 193 koji potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240% u odnosu na prošlu godinu.


Nažalost, došlo je i do povećanja broja stradalih pa je tako prošle godine u promatranome razdoblju zabilježeno 15 smrtnih slučajeva dok su ove godine zabilježena čak 22. Također, povećan je i broj ozlijeđenih osoba pa ih je tako prošle godine bilo 62 dok je u ovoj godini 84. Povećani su i zahtjevi za angažiranje zračnih snaga za gotovo 30% kao i zahtjevi za angažiranjem pripadnika Državnih vatrogasnih intervencijskih postrojbi za 200%.


- Prve mjesece ove godine obilježilo je razdoblje bez većih padalina uz dosta vjetra što je svakako pridonijelo povećanju broja požara. Osobito je to vidljivo u proljetnim mjesecima kada se građani, unatoč apelima za ekološko zbrinjavanje, i dalje odlučuju na spaljivanje biljnih ostataka. Često to rade za vjetrovita vremena te mjesto spaljivanja ostavljaju bez nadzora što za posljedicu ima da se požar brzo proširi na okolno raslinje, kazao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Također je podsjetio još jedanput na odgovorno ponašanje kojim svi možemo doprinijeti smanjenju broja požara.

- Na svim ovim požarima na otvorenom prostoru angažirani su značajni ljudski i materijalni resursi, a nerijetko su bili ugroženi i objekti kao i ljudski životi. Svjedoci smo sve ekstremnijih klimatoloških pojava, a visoke temperature i manji broj padalina uzrok su velikog i vrlo velikog indeksa opasnosti od šumskih požara koji je proglašen za gotovo cijelu Hrvatsku. Stoga ponavljamo da je važno da građani ne lože vatru na otvorenome, ukoliko koriste roštilje u svojem domaćinstvu da ugase žar, da ne bacaju opuške te da zovu vatrogasce na broj 193 ili Centar 112 ukoliko primijete požar, zaključno je kazao Tucaković.

hr Mon Jul 04 2022 16:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62c2f02018d1cb97da8b456f/80
Foto: ZSM-ZKU

Otvoren prvi Ljetni kamp robotike u Zvjezdanom selu Mosor!

U radu svakog od kampova će besplatno sudjelovati po petnaest učenika viših razreda osnovnih škola iz toga kraja

U rano popodne ovog ponedjeljka, u velikoj dvorani zvjezdarnice Zvjezdanog sela Mosor u Gornjem Sitnom, otvoren je prvi ovogodišnji Ljetni kamp robotike za učenike viših razreda osnovne škole. Kampove organizira splitska Udruga za robotiku „Inovatic“, u suradnji s partnerskom udrugom Zvjezdano selo Mosor, gradom Siskom, ZTK grada Siska, te osnovnim školama iz Sisačko-moslavačke županije. Cilj suradnje je u rad kampova uključiti učenike s područja Sisačko-moslavačke županije pogođenog potresom. U radu svakog od kampova će besplatno sudjelovati po petnaest učenika viših razreda osnovnih škola iz toga kraja.

U rad ovog prvog Kampa su uključeni učenici OŠ Braća Bobetko iz Siska, koji su u Split doputovali u pratnji dviju svojih nastavnica, Jasminke Gerin i Vesne Majdandžić. Ljetni kampovi robotike će biti prepuni zabavnih i edukativnih aktivnosti poput svakodnevnih radionica robotike, razgledavanja prirode i kulturnih znamenitosti, odlazaka na kupanje, te astronomskih predavanja i promatranja neba teleskopom.

Osim Tomislava Nikolića, tajnika Zvjezdanog sela Mosor i domaćina polaznicima kampa, i Joze Pivca, predsjednika udruge "Inovatic" i voditelja stručnog dijela kampa, mladim gostima iz Siska i njihovim nastavnicama su se obratili i Mate Omazić, pomoćnik pročelnika za društvene djelatnosti Grada Splita, te Stipe Čogelja, dožupan Splitsko-dalmatinske županije. Nekoliko prigodnih riječi su kazali i Martin Olujić, predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Splita i član Upravog odbora udruge Zvjezdano selo Mosor, te Zdenka Terek, glavna tajnica Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Otvorenje Kampa je obogaćeno nastupom - recitacijama i glazbenom točkom - učenika OŠ Žrnovnica, koje je za njega pripremila njihova nastavnica Martina Lovrić. Među nazočnima je bila i Matija Šitum, ravnateljica žrnovničke škole s kojom Zvjezdano selo Mosor ima bogatu suradnju.

Na srdačnoj dobrodošlici se u ime svojih učenika i svoje osobno zahvalila Jasminka Gerin, koja je ujedno i tajnica Zajednice tehničke kulture grada Siska. Prisutnima se na kraju male svečanosti obratio i Momir Karin, ravnatelj uprave Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji je Kamp i otvorio.
hr Mon Jul 04 2022 15:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c2e3d018d1cb2ada8b457b/80
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan

Predsjednik Milanović primio predstavnike Udruge veterana Domovinskog rata 114. brigade Hrvatske vojske

Ova brigada je utemeljena 1991. godine u Kaštel Sućurcu od ‘škverske bojne’ iz splitskog brodogradilišta i postojećih satnija, a poslije i drugih poduzeća Splita, Solina i Kaštela…
Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je danas u Uredu predsjednika predstavnike Udruge veterana Domovinskog rata 114. brigade Hrvatske vojske. Na sastanku su bili predsjednik Udruge umirovljeni satnik Ante Banović-Krilnik, bivši zapovjednik 114. brigade HV-a umirovljeni general-bojnik Slaven Zdilar i zapovjednik 3. bojne 114. brigade HV-a umirovljeni satnik Stipe Ćoso.

Na sastanku se razgovaralo o dosadašnjem radu i daljnjim planovima Udruge veterana Domovinskog rata 114. brigade HV-a pri čemu su članovi Udruge informirali predsjednika Milanovića i o problemima s kojima se Udruga i članovi Udruge suočavaju. Udruga danas ima oko 300 članova.

Bivši zapovjednici brigade i članovi Udruge predstavili su predsjedniku Milanoviću brigadu koja je utemeljena 1. lipnja 1991. godine u Kaštel Sućurcu od ‘škverske bojne’ iz splitskog brodogradilišta i postojećih satnija, a poslije i drugih poduzeća iz Splita, Solina i Kaštela, zbog čega su je zvali ‘radničkom’ brigadom. Postrojba je tijekom Domovinskog rata odigrala važnu ulogu na mnogim hrvatskim bojištima, bila je angažirana na Južnom bojištu, a sudjelovala je i u operacijama Peruča, Maslenica Velebit, Zima ’94, Ljeto ’95. i Oluja. Tijekom ratnog puta kroz postrojbu je prošlo preko 7900 pripadnika, 88 ih je smrtno stradalo, a nekoliko stotina ranjeno.

Uz predsjednika Milanovića bio je posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.


hr Mon Jul 04 2022 14:58:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .