Umirovljenici čekaju “13. mirovinu”, ali razlike s Europom su porazne

Hrvatska za mirovine izdvaja 8,9 posto BDP-a, dok je prosjek Europske unije 12,2 posto, a u Italiji čak 15 posto BDP-a. Unatoč rastu rashoda, podaci Eurostata pokazuju da su hrvatski umirovljenici i dalje među najsiromašnijima u Europi, piše večernji.hr.

Ministar financija Marko Primorac najavio je da njegovo ministarstvo radi na rebalansu proračuna kojim će se osigurati sredstva za isplatu trajnog dodatka na mirovine, poznatijeg kao “13. mirovina”.

Dodatak po godini staža trebao bi se isplatiti u prosincu, a Vlada do kraja listopada mora odrediti točan iznos. Prema neslužbenim informacijama, opcije su:

• 8 eura po godini staža – dodatak za 40 godina = 320 eura
• 10 eura po godini staža – dodatak za 40 godina = 400 eura
• 15 eura po godini staža – dodatak za 40 godina = 600 eura

Iako bi takva pomoć donijela značajan priljev novca za umirovljenike u prosincu, jaz s ostatkom Europe ostaje ogroman.

Prema Eurostatu, prosječna starosna mirovina u EU 2022. iznosila je 16.000 eura godišnje (oko 1300 eura mjesečno). Hrvatski umirovljenici su primali svega 5000 eura godišnje, odnosno 416 eura mjesečno – čak 3,2 puta manje od europskog prosjeka.

Na vrhu ljestvice nalaze se umirovljenici u Luksemburgu, s godišnjom mirovinom od 31.835 eura, dok su najniže mirovine primane u Bugarskoj – oko 3611 eura godišnje. Slovenci su u prosjeku primali 8000 eura godišnje, Austrijanci 24.000, a Nijemci i Španjolci oko 17.000 eura.

Hrvatska tako i dalje, uz Mađarsku, zauzima treće i četvrto mjesto od dna europske ljestvice mirovina, dok bolji život umirovljenika ostaje daleko od europskog standarda.