Budak: Nemojmo dopustiti da osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes

– Sa žaljenjem smo
prihvatili odluku članova Ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite
kurikularne reforme kojom od ministra Šustara traže svoje razrješenje.
Nametanje novih članova Ekspertnoj radnoj skupini, po netransparentnim
kriterijima i protivno proceduri propisanoj Strategijom obrazovanja, znanosti i
tehnologije, a koju je usvojio Hrvatski sabor, moglo je kao posljedicu imati
samo časno i principijelno odustajanje dr. Borisa Jokića i njegovog tima od
daljnjeg rada na organizaciji i vođenju kurikularne reforme.

Time se, međutim, ne
dovodi u pitanje samo uvođenje novih kurikuluma u naš obrazovni sustav, nego se
dovodi u pitanje ostvarivanje cjelovite Strategije.

Kurikularna reforma
jedan je od ciljeva  Strategije
obrazovanja, znanosti i tehnologije tijesno vezan uz ostalih sedam ciljeva koji
međusobno čine nerazdvojivu cjelinu: Unaprijediti razvojni potencijal
odgojno-obrazovnih ustanova; Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja; Podići
kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja; Unaprijediti kvalitetu rukovođenja
odgojno-obrazovnim ustanovama; Razviti cjelovit sustav podrške učenicima; Osigurati
optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova i Ustrojiti sustav
osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja.

Bez ostvarivanja
ostalih ciljeva Strategije, kurikularna se reforma ne može učinkovito
provoditi, a bez valjane kurikularne reforme ostali ciljevi Strategije nemaju
smisla.

Nažalost, u
ostvarivanju ostalih ciljeva izostala je bilo kakva podrška od strane
Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta.

Valja naglasiti da je
većina članova Ekspertne skupine za pripremu kurikularne reforme na čelu s
Borisom Jokićem, od početka sudjelovala u izradi same Strategije i da je njihov
angažman logičan i potreban za provedbu ove reforme, ali i ostalih ciljeva
Strategije.

S druge strane, Strategija
je naišla na odjek u mnogim školama, udrugama, na veleučilištima, pojedinim fakultetima
i institutima i provodi se na mnogim mjestima u Hrvatskoj, iako se o tome ne
izvještava sustavno. Iz izvještaja koje smo prikupili razvidno je da je u
promatranom razdoblju započela provedba 122 mjere predviđene Strategijom i to
iz svih njezinih segmenata.

Strategija je dobila i
potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, iako istupi pojedinaca
nastoje stvoriti suprotni dojam. Potporu Strategiji dali su Hrvatska udruga
poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.
Predstavnici izdavača znanstvene i stručne literature kao i predstavnici
ustanova u sustavu obrazovanja odraslih izradili su ‘podstrategije’ za područja
svojeg djelovanja. Hrvatska zaklada za znanost uskladila je svoje djelovanje sa
Strategijom, a isto su učinila i Nacionalna vijeća za odgoj i obrazovanje,
odnosno za ljudske resurse.

Važno je naglasiti
kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavlja jedan od
preduvjeta i temelja ‘Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali’
(ESF), odnosno njegovog tematskog cilja ‘Ulaganje u obrazovanje,
osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje’.
Za taj su cilj trenutno planirane aktivnosti u ukupnoj vrijednosti 511 milijuna
eura kroz ovo programsko razdoblje. Posebno stručno povjerenstvo je u svojem
planiranju uzelo u obzir potrebu povezivanja investicijskih prioriteta i
specifičnih ciljeva Operativnih programa te ciljeva i mjera Strategije.
Nažalost, s pripremom projekata se kasni, pa Hrvatska u ovoj godini neće biti u
mogućnosti povući najveći dio raspoloživih sredstava. Do kašnjenja dolazi i zbog
očite neefikasnosti  Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta.

Umjesto da se vrši
pritisak na ljude koji marljivo i savjesno rade na izradi novih kurikuluma,
odgovorni bi trebali poduzeti mjere koje bi omogućile brže i djelotvornije
provođenje svih ciljeva i mjera Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
O tome ovisi budućnost naše djece i budućnost Hrvatske. Nemojmo dopustiti da
osobne ambicije i interesi uskih skupina nadvladaju nacionalni interes – stoji u dopisu koji potpisuje dr.sc.Neven Budak, Predsjednik
povjerenstva.