Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5fb291f46f52df5c418b458f/80

Stigao je sportyn – revolucionarna aplikacija hrvatskih sportskih vizionara

Platforma je jednostavna za upotrebu, a glavni komunikacijski alat su video isječci u trajanju do 60 sekundi.

Iako je tehnološka industrija jedna je od najkonkurentnijih na svijetu, Hrvatska se proteklih godina, svojim inovacijama i rješenjima, nametnula kao vrlo važan igrač. Ovih dana iz Zagreba stiže još jedna odlična vijest – predstavljena je aplikacija sportyn koja se sprema revolucionarizirati globalnu sportsku zajednicu te redefinirati put mladih sportaša do uspjeha. Riječ je o besplatnoj aplikaciji koja razmjenom video sadržaja, kao glavnog medija, omogućuje promociju sportaša na globalnoj razini, mijenja sliku sportskog skautinga te financiranja razvoja samih sportaša, koristeći pritom sve aspekte modernih koncepata društvenih mreža. Iza svega stoji tvrtka Sportyn INC., koju čine vrsni stručnjaci u području razvoja novih tehnoloških rješenja, iskusni poduzetnici te svjetski poznati sportski ambasadori. 

“Milijuni nadarenih sportaša danas se suočavaju s istim problemom – nedovoljna ciljana vidljivost i povezanost sa željenom publikom, sportskim regrutima i organizacijama. YouTube, Facebook, Instagram i TikTok, masivni su kanali koji nude brzi, nefiltrirani i tipičan sadržaj za pregledavanje široke populacije, ali im nedostaje poseban fokus potreban za sportaše, posebno mlade, zatim na natjecanja i sportsku zabavu koji se samo serviraju slučajno. To znači da ne postoje stvarni i funkcionalni  filteri, a videozapisi su raštrkani, nepoznati i praktički nevidljivi ciljanoj publici za koju su stvoreni. Sportski regruti se zato ne oslanjaju na te kanale kao na pouzdane resurse ili platforme za traženje talenta. Tu smo vidjeli prostor za sportyn, a na tržište smo izašli s inovativnim rješenjima koja su postojeći korisnici već detektirali te smo uvjerenja da će aplikacija vrlo brzo biti prepoznata u cijeloj sportskoj industriji kao moćna virtualna zajednica“, – izjavio je Ivan Ilečić, osnivač i izvršni direktor tvrtke Sportyn Inc.

Vizija Sportyn želi postati za promociju sportaša na globalnoj razini, a prva je na tržištu koja nudi stvarne pogodnosti onima koji se ozbiljno ili amaterski bave sportom, kao sportaši, gledatelji, treneri ili skauti. Zbog svojih inovativnih tehnoloških rješenja već se može pohvaliti da je prva i jedina platforma na svijetu koja, naprednom algoritamskom tražilicom, omogućuje agentima i skautima, ali i svim obožavateljima sporta, brzi pronalazak bilo kojeg sportaša, amatera ili profesionalca, bez obzira na njegovu dob, zemlju ili sport, čak i ako je ime sportaša potpuno nepoznato. Sportyn je izašao na tržište s još jednim novitetom – pomoću posebnog sportyn algoritma omogućeno je rangiranje te međusobna usporedba sportaša po različitim kriterijima. 

Ovaj mehanizam osmišljen je kako bi stimulirao korisnike da se natječu i prate svoje rezultate povećavajući prijenos videozapisa, razinu angažmana i ukupnu kvalitetu sudjelovanja. Platforma će sadržavati i detaljne biografije sportaša, njihove atletske osobine, postignuća, statistiku, povijest kluba, ugovor i status agencije. Video isječci su arhivirani i lako dostupni, čak i ako su podaci objavljeni u aplikaciji prije nekoliko godina, a poseban naglasak stavljen je na sigurnost podataka. 

Sportyn je na pravom putu da postane vrlo uspješna virtualna zajednica u kojoj je moguće pronaći nadarene sportaše u stotinama različitih sportova. Mladi talenti ali i uspješni sportaši ovdje mogu uspoređivati svoje vještine i poboljšati osobne vještine tehnikom vizualnog učenja, a aplikacija se može koristiti i za podučavanje te dijeljenje osobnih savjeta i trikova. Skautima i agentima pomaže u otkrivanju novih talenata, procjeni potencijala igrača i njihovih procijenjenih tržišnih vrijednosti za donošenje pametnijih odluka dok trenerima pomaže u procjeni pojedinačnih performansi kako bi se utvrdile snage i područja poboljšanja. 

“Moderna tehnologija je u većini stvari promijenila naše živote na bolje, a aplikacija sportyn sjajan je primjer toga. S oduševljenjem sam odlučio biti dijelom ovog projekta upravo iz razloga jer predstavlja moderni alat preko kojeg možemo pomoći mladim ljudima iz cijelog svijeta u ostvarivanju njihovih snova. Nekoć sam i sam sanjao da postanem profesionalni nogometaš i da zaigram u svjetskom klubu pa me posebno veseli da sad, iz ove pozicije, mogu pomoći u otkrivanju budućih zvijezda kako bi lakše i brže ostvarili svoje ciljeve. A sportyn omogućuje upravo to. Bez obzira u kojem dijelu svijeta živite i u kojim uvjetima trenirate, sportyn pomaže da vaš talent pokažete globalnoj sportskoj publici i onima koji vam, prepoznajući vaš potencijal, mogu promijeniti život i to doslovno preko noći“,  –  poručio je Ivan Rakitić, ambasador aplikacije sportyn.

Platforma je jednostavna za upotrebu, a glavni komunikacijski alat su video isječci u trajanju do 60 sekundi. Svaki objavljeni video i potez sportaša pametno je arhiviran kroz alate kategorizacije prema svakom sportu, čime se, u samo nekoliko klikova, omogućuju jednostavan pregled, dijeljenje, promocija, proučavanje ili komentiranje. Koristeći tehnologiju umjetne inteligencije obrađuje se svaki element ekosustava performansi sportaša, čime se dvije zainteresirane strane mogu kvalitetnije prepoznati i spojiti. 

Više informacija o aplikaciji sportyn može se pronaći na službenoj internetskoj stranici, Instagram te Facebook stranici .


hr Mon Nov 16 2020 15:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/633aa7ec18d1cb76068b469a/80

Projektom "1, 2, 3 Biciklom u školu idemo svi" OŠ Brodarica učenike i njihove roditelje potiče na sigurnije i održivije putovanje u školu

Ovo je jedan od 17 ekoloških projekata koje je dm odabrao i u čiju će realizaciju uložiti ukupno više od 800.000 kuna

U petak, 30. rujna, u Brodarici je službeno obilježena realizacija projekta „1, 2, 3 Biciklom u školu idemo svi“ u sklopu kojeg je, uz podršku dm-a, postavljena klupa koju su dizajnirali učenici te je uređeno biciklističko odmorište. Cilj projekta je potaknuti učenike i njihove roditelje na korištenje bicikala pri dolasku u školu. 

- Danas, nakon nešto više od 20 godina otkako smo vrata otvorili prvim učenicima, našu školu pohađa 329 učenika. Roditelji uglavnom djecu u školu dovode automobilima što, osim negativnog utjecaja na okoliš, dovodi i do stvaranja prometnih zastoja koji predstavljaju i sigurnosni problem. Postavljanjem odmorišta za bicikliste ispred naše škole želimo potaknuti lokalno stanovništvo na stvaranje navike bicikliranja. Uime svih nas iz Osnovne škole Brodarica, želim zahvaliti dm-u što je u natječaju  {ZAJEDNO} za zelene ideje odabrao naš projekt i pomogao da napravimo još jedan korak prema ostvarenju tog cilja - istaknula je Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica.

Na dm-ov natječaj pristiglo je gotovo 300 prijava u kategorijama zaštite okoliša i održivosti, edukacije te poticaja održivom poduzetništvu i proizvodnji, a projekt „1, 2, 3 Biciklom u školu idemo svi“ jedan je od 17 ekoloških projekata koje je dm odabrao i u čiju će realizaciju uložiti ukupno više od 800.000 kuna. 

- Natječajem i realizacijom ekoloških projekata dm želi pokazati da je svaki korak prema stvaranju održivije budućnosti bitan. Projekt Osnovne škole Brodarica  potaknut će i učenike i roditelje da uvide svoj utjecaj na okoliš i ponuditi im rješenje kako ga umanjiti. Ovaj projekt i posvećenost djelatnika škole održivosti doprinijet će i generacijama učenika koje tek dolaze i upravo je to ono što ga je istaknulo među projektima koji su se prijavili na natječaj {ZAJEDNO} za zelene ideje. Uime dm-a, zahvaljujem ravnateljici Maji Morić Kulušić na prilici da budemo dio ovog projekta i na trudu koji, zajedno s kolegama, ulaže u odgajanje ekološki osviještenih građana - izjavila je Ana Matić iz dm-a.

Dugoročni cilj projekta „1, 2, 3 Biciklom u školu idemo svi“ je svaki tjedan objavljivati broj dolazaka biciklom u školu na internetskoj stranici škole i postaviti brojač koji će bilježiti koliko su učenici i njihovi roditelji doprinijeli smanjenju ekološkog otiska. 


hr Mon Oct 03 2022 11:14:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/633a931918d1cb76068b4678/80

Split u znaku mediteranskih gastro užitaka: Počeo prvi Mjesec gastronomije - Štorije o'spize

Ovo su priče splitske Turističke zajednice i Grada Splita kojima na jedinstven način razvijaju i promoviraju najveći dalmatinski grad kao vrhunsku eno-gastro destinaciju

Nešto se dobro kuha u Splitu. Počeo je prvi Mjesec gastronomije – Štorije o'spize! U njima sudjeluje čitav niz vrhunskih restorana koji nude dalmatinske delicije po promotivnim cijenama, organizirat će se prvi Gourmet maraton, a održat će se i brojne zanimljive manifestacije na otvorenome te edukacije. U grad pod Marjanom stiže i svjetska chefica broj 1. 

Štorije o'spize priče su splitske Turističke zajednice i Grada Splita kojima na jedinstven način razvijaju i promoviraju najveći dalmatinski grad kao vrhunsku eno-gastro destinaciju, produljujući na taj način turističku sezonu, a osim brojnih gostiju u njoj će itekako uživati i Splićani. 

Istaknuti domaći chefovi idućih mjesec dana vode ih na nezaboravno gastro putovanje. Iz tjedna u tjedan vrhunski restorani nudit će nove jelovnike, ali na tanjuru će uvijek biti birane mediteranske namirnice sljubljene po tradicionalnim, ponekad i pomalo zaboravljenim dalmatinskim receptima.

Adriatic Sushi&Oyster Bar, Artičok, Baza food bar, Bokeria, Central-Hotel Santa Lucia, Chops Grill-Steak&Seafood, Corto Maltese, Dujkin dvor, Dvor, Maestro Grill Club, Mazzgoon, Méditerranée-Hotel Ambasador, Noir, Noštromo, Olive Tree, Pandora Greenbox, Pinku Fish&Wine, Štorija, Šug, Trattoria Tinel, Zinfandel, Zoi, Zona, Zora bila, Zrno Soli – impresivan je popis restorana koji će svaki na svoj način pričati štorije o' spize i tijekom listopada nuditi dalmatinske gastro delicije po promotivnim cijenama. 

U grad pod Marjan, u sklopu prestižnog, jubilarnog 10. festivala Taste the Mediterranean, stiže i inozemna kulinarska elita. Idućih pet dana 40 stranih i domaćih chefova, nagrađenih Michelinovim zvjezdicama, Gault&Millau kapicama i drugim važnim kulinarskim priznanjima pripremat će vrhunska jela u 20 splitskih restorana, ali i održati niz radionica i masterclassova za posjetitelje. 

Na svoje će doći i ljubitelji dobre kapljice. Neka u svojim kalendarima svakako zaokruže 14., 15., 21. i 22. listopada, datume održavanja Vinskog festivala u Peškariji. Mitsko mjesto za Splićane tih će dana biti kulisa predstavljanja vinara autohtonih i zaboravljenih sorti dalmatinskoga kraja, a događaj je podržao i pjevač Petar Grašo, koji se može pohvaliti pjenušcem s njegovim potpisom. Zbog gustog koncertnog rasporeda on nažalost neće moći prisustvovati, ali sve koji se tih dana nađu na splitskoj Peškariji oduševit će i ponuda domaćih OPG-ova. Vina i delikatese poput pršuta, sira i soparnika moći će se degustirati i kupiti po posebnim festivalskim cijenama.

Vinski festivala neće ni završiti, a u Split će, na poziv Festivala Taste the Mediterranean i inicijative Mediterranean Women Chefs, sletjeti najbolja chefica svijeta prema izboru The World's 50 Best - Leonor Espinosa. Njezini savjeti i iskustvo bit će itekako vrijedni domaćoj gastro sceni koju će upoznati i sa svojom filozofijom ciklo-bioma, odnosno korištenja gastronomije za društveni i gospodarski razvoj.

Ova vizionarka pridružit će se i otvorenju Dana Turističke škole u Splitu – FitSplit RCK na Prokurativama, koji se organiziraju u sklopu Projekta uspostave regionalnog centra kompetentnosti, financiranog iz ESF-a. Zainteresirani za upuštanje u kulinarske i turističke vode, od osnovnoškolaca do onih starijih, i više su nego dobrodošli da na licu mjesta doznaju sve o ljepotama i tajnama danas vrlo traženih zanata i znanja te mogućnostima zapošljavanja. Dani će započeti 22. listopada manifestacijom 'Kad narastem bit ću chef', u sklopu koje će učenici Turističko-ugostiteljske škole kuhati zajedno s poznatim splitskim chefovima, a sve će biti 'začinjeno' i dobrom pjesmom. Pripremljeno će se, naravno, moći i kušati. 

U subotu, 29. listopada očekuje nas gastro dvoboj titana- sarajevske i dalmatinske kuhinje. Opet na Prokurativama održat će se Kulinarski gastro show na kojem će najpoznatiji sarajevski chefovi pripremati tamošnje tradicionalne specijalitete, dok će se s druge strane nuditi oni dalmatinski. 

U samoj završnici manifestacije Štorije o'spize održat će se Split Grand Gourmet – međunarodni festival u organizaciji Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija koji, osim edukacije, donosi i niz natjecanja, konobara, barmena, barista, restorana i konoba, te timsko natjecanje konobar – kuhar. 


hr Mon Oct 03 2022 09:45:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6339dbb818d1cbe2078b45c1/80
Foto: Ivana Ivanović

Najboljeg hrvatskog odbojkaša svih vremena odbojka je zadesila spletom okolnosti: "Ali, navukao sam se, onako naivno, dječački"

Kroz karijeru nije kalkulirao, nije špekulirao, nije bio oportunist, nego je koračao koracima od metra
Uglavnom smo zaboravili, ako smo ikada i znali, što to znači posijati i čekati urod. Razmazili su nas konzerviranom hranom, s gotovom hranom, polugotovom, s onom u limenkama, u bocama, u vrećicama, a ne baš tako davno svatko je imao svoj vrt. Sadilo se, sijalo, čekalo urod. Danima i mjesecima. Svakog dana okopavalo po nekoliko metara, čupalo korov, stavljalo vitamine i gnojivo.

Nekako tako, u paraboli rečeno, glasi i životni vrt sportaša. Ma svakog čovjeka.

Kratke. Jezgrovite. Koncizne. Jednostavne. Malene. Ali zato čine veliku razliku. Talent je početak, perspektivan početak kojeg običnog treba nadograđivati malim stvarima, izborima koje činimo iz dana u dan jer - male stvari čine naš život. Male stvari koje na kraju čine dramatično veliku razliku.

- Vaterpolo je bio jedna dječačka priča, sport s kojim sam se bavio nekih pet godina do svoje četrnaeste. I mislim da mi je on uvelike pomogao u nekom daljnjem sportskom razvoju jer sportovi poput plivanja, vaterpola, općenito sportovi u vodi, kao i gimnastika i atletika vrhunska su baza za karijeru. Pogotovo još meni koji sam visok 2 metra i još osam centimetara, vaterpolo mi je pomogao u koordinaciji - veli Igor Omrčen. Hrvatska nikad nije imala boljeg od njega u odbojci. Bio je konstanta. Za ljude iz dalekog svijeta valjda jedan od osam tisuća božanstava koje ima japanska mitologija, u toj zemlji u kojoj je proveo dobar dio svoje karijere "najboljeg od najboljih".


- Sjećam se da u bazenu nisam bio toliko loš, zapravo su mi govorili da sam jedan od talentiranijih. Lijepa su to vremena bila, djetinjstvo koje smo proveli na Jadrana, na Zvončacu, a zime na Poljudu. I kad sad pogledaš što ti klubovi pružaju mladim ljudima i kako su organizirani, mislim da smo mi imali puno bolje uvjete i mnogo bolju organizaciju - sjeća se Omrčen kojeg je krasila vrlina obiteljskog čovjeka često ponavljajući da mu je to najvažnija stvar na svijetu. Nije trčao za basnoslovnim ugovorima, već je gledao da njemu i njegovoj obitelji bude ugodno tamo gdje on zarađuje kruh.

No, ponekad, barem naizgled, stvari nisu onakve kakve nam se čine.

U ove naše dane kada je veće - bolje nas se uvjerava da kao pojedinci malo toga možemo i da nam uvijek treba netko. Netko tko zna bolje nego mi. Ali, Omrčen je vjerovao u svoje snove, u glas svojega srca, u svoju misiju. Nije kalkulirao, nije špekulirao, nije bio oportunist, nego je koračao koracima od metra. 

-  Odbojka je bila splet okolnosti, pogotovo jer je i tada u Splitu bila na nekim niskim granama. Zasluge idu prema školi na Kmanu, kad je profesor razapeo mrežu i spremao nas za školsko prvenstvo. Eto, baš tu se dogodio klik. I navukao sam se, onako naivno, dječački. Snimili su me tada ljudi u tadašnjom odbojkaškom klubu Marjan i malo po malo krenula je moja priča. I sve se jako brzo razvilo. Dvije godine sam bio u omladinskom pogonu Splita, normalan slijed je bio da odem u Kaštela koja su nosioc odbojkaške kvalitete na našem području, i radio sam s igračima na većoj razini - kazuje Omrčen.


Bilo je pritisaka i da se otisne prema Zagrebu, ali opet je - srce presudilo.

- Cijelo ljeto smo radili i individualno i ekipno i nije mi dugo trebalo da uhvatim te razlike između iskusnijih igrača i mene pa se streloviti uzlet osjetio i na tome da smo moju zadnju godinu prije odlaska u Italiju uzeli Kup Hrvatske, i to prva takva titula koja je bila uzeta Zagrepčanima. Mladost je tada jednostavno mljela sve pred sobom.

Baš kako je svojom igrom, fizikalijama i tehnikom Omrčen bio nepremostiv za mnoge. Dovoljno jasno da je u svojih dvadesetak godina karijere igrao za tek četiri kluba.

- Odbojka je užasno popularan sport. I ja sam na vrhuncu svoje karijere mogao igrati u Brazilu, mogao sam ići u Kinu, Japan, Poljsku i po cijeloj Europi. Odbojka se igra na svim kontinentima i, vjerujte mi, ne može stati u istu rečenicu s rukometom i vaterpolom - po aspektima organizacije, ugovorima i plaćanjima. Nažalost, kod nas ne prevladava mišljenja da je odbojka globalan sport, iako je ona kod cura u posljednjim godinama sport koji je prvi odabir - govori u dahu. I nastavlja.

- Sedam godina igrao sam u talijanskom Cuneu, poslije i u Macerati, a Cuneo je gradu u kojem 60 tisuća stanovnika živi za odbojku. Kao klinac sam došao među zvijezde i trebalo je puno rada, jako puno novih stvari, borbe za pronalazak svog mjesta pod suncem. Jer je to bila stvarno jedna super ekipa. Znate, volim ja reći da talent u sportu nije ni pet posto. Nisam otkrio toplu vodu, samo sam radio, imao radnu naviku, jaku glavu i zacrtao sebi da moram biti uporan i ne smijem odustati.

I onda se dogode najveći događaji, trenutci zauvijek urezani u srce...

- Osvajanje scudetta u Milanu, pred 15 tisuća ljudi u odlučujućoj utakmici. Moja zadnja utakmica prije odlaska u Japan. I ta talijanska odbojkaška liga je neka vrsta odbojkaškog NBA-a. Tamo imaš svake godine i do sedam klubova koji potroše velike novce da uzmu titulu. Ja sam godinama igrao u gigantima, uvijek sam bio blizu, bio sam u utakmicama polufinala, finala i uvijek je falio nekakav iskorak. Dogodio se tu zadnju godinu, i to sjećam se dobro datuma - 22. travnja 2012. godine. Nakon što smo gubili 3:0 u setovima, u time-breaku smo nakon tri sata pobijedili. Tada je 35 autobusa došlo u Milano... - reda uspomene Omrčen.

More navijača došlo je ispratiti Omrčena i na povratku iz Japana. Smiješna situacija se vuče iz tog vremena.

- U Japanu sve mora biti po nekakvim regulativama, tako su oni zablokirali jedan izlaz, umiješala se policija i skoro sam zadnji dan u Japanu, iznimno lijepog razdoblja u tom dijelu svijeta, završio u zatvoru. I kada sam dolazio tamo, nisam imao ideju da ću ostati toliko dugo. Potpisao sam dvogodišnji ugovor za Japan Tobaco i rekao sebi da ću odraditi dvije godine i vratiti se u Europu. Međutim, meni je toliko bilo dobro da sam na kraju ostao sve te puste godine u Japanu.

hr Sun Oct 02 2022 20:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6339a91d18d1cb76068b4627/80
Foto: Ivica Profaca

Mediteranski festival knjige u Splitu - Kod nas u dva, Boba Đuderija i Dada Batinić

U 45 minuta razgovora na glavnoj pozornici Velike dvorane SC Gripe, Boba i Dada pretresle su gošćine inspiracije, njezine poglede na ljude i teme o kojima piše

Ako je nedjelja, i ako je 14 sati, sasvim je logično da i Mediteranski festival knjige ima program "Kod nas u 2", u kojem je splitska blogerica i književnica Slobodanka Boba Đuderija — uvijek rado viđena gošća na MFK — ugosti kolegicu po peru i humoru Dadu Batinić. Gošća je također počela kao blogerica, viralnu slavu stekla je svojim Facebook statusima o turistima koje sreće u Makarskoj, a potom od priča s bloga Bapske priče složila zbirku sa zgodama o vlastitoj babi iz biokovskog sela Makra. Nakon što je neko vrijeme pisala takve priče i za Index, danas je dopisnica Slobodne Dalmacije iz Makarske, najpoznatija po intervjuima s ljudima koji ispunjavaju njezine kriterije zanimljivosti.

U 45 minuta razgovora na glavnoj pozornici Velike dvorane SC Gripe, Boba i Dada pretresle su gošćine inspiracije, njezine poglede na ljude i teme o kojima piše, a očekivano je sve "frcalo" od osobine po kojoj ih najviše ljudi poznaje i prepoznaje, humorom.

Za početak, Đuderija je Dadu Batinić pitala zašto je na neki način nestala iz javnosti, posebno nakon stečene "viralnosti".

 - Da živiš u Makarskoj vidila bi me dva puta dnevno na rivi, uvijek u istim kafićima, ili na dječjim igralištima s djecom koju čuvam, odgovorila je Dada, koja je neko vrijeme živjela u Londonu, iz kojeg se vratila pod Biokovo.

Inače je, kaže, bila prilično zbunjena kad je doznala da je "viralna", za taj pojam je prvi put čula 2015. kad joj je poznanik rekao "Pa ti si sad viralna", a ona odgovorila s "Ma ne, nije mi ništa".

Pred publikom je Dada pročitala upravo svoj najpoznatiji tekst, svojevrsni Facebook esej o turistima koji je nakon objave privukao tisuće čitatelja na njezin profil na "Fejsu", kojeg je kasnije "zaključala".

Za predodžbe o turistima koje je tamo navela ovisno o tome odakle dolaze kaže da ih je skupila srećući turiste po Makarskoj, jer se tada nije bavila turizmom.

 - Bilo je i onih koji su se uvrijedili, ili me optuživali da generaliziram, ali onda sam zaključila da je bolje i jeftinije ne čitati komentare nego nervozu zbog njih liječiti orahovicom i travaricom, kaže Dada, dodajući da su se tada u njezinom inboxu skupljale svakojake poruke, sve do ženidbenih ponuda.

 - Bila sam luda pa sam ih odbila.

Bobu Đuderiju zanimalo je i što njezina gošća misli o tezama da su se turisti promijenili, s obzirom na prigovore koji se čuju u Splitu o gostima koji mokre po gradskoj jezgri, što onda izaziva i istinsko neprijateljstvo prema turizmu i turistima.

 - Primijetila sam da se ljudi jesu pokvarili, ali prvenstveno mi domaći, jer nam uvijek nešto smeta. Jedna žena koju poznajem kaže turistima da će ako koriste klimu morati doplatiti deset eura, a ako je ne koriste platit će pet eura. Turisti su kakvi su uvijek bili. Ako pišaju po gradu, pa pišaju i Hrvati kad se napiju, kaže Dada Batinić. Dodala je i da po Makarskoj incidenata kakvih ima po Splitu.

 - Gradom šetaju komunalni redari i naplaćuju kazne. Svako nepoštivanje pravila se sankcionira. Povraća se po klubovima, ali ne po javnim površinama. Ja bih doduše povratila čim uđem u klub i čujem tu muziku.

Dada Batinić u Makarskoj radi čuvajući djecu, i kaže da obožava to, jer to nije samo čuvanje.

 - Odvedem ih u vatrogasni dom, u policiju, knjižare, knjižnice, to me nekako ispunjava.

Za splitski dnevni list Dada najviše piše intervjue, kaže da je fascinira svatko tko nešto radi najbolje što može, bio smetlar ili fizičar.

 - Ove godine je nagradu grada dobio pometač ulica Valentino Gojak, ne promakne mu ni jedan listić. Često kažu da ne bi intervju jer 'nisam dovoljno dobar/dobra', pa ih trebam nagovarati. To su uglavnom ljudi s makarskog primorja, pa ih u Makarskoj svi prepoznaju nakon intervjua, javljaju im se na Rivi, djeca im se motaju oko nogu.

Za svoj rad ima podršku obitelji, najviše od sestre, a kad je majci rekla da se bavi refleksologijom komentirala je kao da joj je vrag ušao u kuću.

 - Za pisanje kaže 'šta će ljudi o meni mislit?' Ćaća je čuo da se za knjigu treba tipkat, pa me pitao ako dobro tipkam šta se ne zaposlim na kasi u Studencu, kaže, dodajući da je samo na promociji "Bapskih priča" strahovala zbog jedne od priča koje se diraju vjere, a uz oca i babu ateiste ima i ujaka koji je provincijal.

Na susretu je pročitala i svoju najdražu priču iz zbirke "Bapske priče" pod naslovom "Splitska banka", također objavljenu i na Facebooku.

 - Većina ovih priča su istinite, a babin jezik je svakako autentičan. Ako je sve stvarno, ona je nestvaran lik. Kad sam se vratila iz Londona, ušla sam kod nje u sobu, a na policama nema ni jedne slike osim Gorana Ivaniševića kad je osvojio Wimbledon.

Kaže da ne čeka inspiraciju, nego piše kad nađe neku osobu koja može ponuditi priču.

 - Svatko stariji od 50 ima neku priču vrijednu da se podijeli s drugima. Ponekad su ljudi nerazgovorljivi, pa je to teško, ali uvijek tražim takve. I nalazim ih. Volim Makarsku i nastojim naći te ljude tamo, posebno po selima, recimo s gospođom od 95 koja je odlučila umrit, pa se sa mnom raspoložila i živnula, izgrlila me. Kasnije mi njezini rekli da ona želi da opet dođem, ali oni ne bi.

 - Što da moraš intervjuirati nekog hadezeovca a on te poželi zagrlit?, pitala je Boba.

" To mi je malo onostrano, kaže Dada.

hr Sun Oct 02 2022 17:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .