Obrazovanje je temeljni dio svih društvenih aktivnosti. 

Ali, osim pružanja znanja kroz obrazovanje, učenicima treba omogućiti primjerene uvjete u objektima koji tome služe. Na kraju krajeva u primjerenim uvjetima i samo obrazovanje je uspješnije. Obrazovanje je skupo, ali je neznanje još skuplje 

Nažalost, svjedoci smo da je stanje školskih objekata u velikom dijelu Županije zapušteno, neadekvatno, nedostaje prostora, objekti prokišnjavaju, a učionice nisu opremljene prema potrebnim standardima današnjeg, modernog školovanja. Veći dio škola nema sportske dvorane, a one koje imaju, u većini slučajeva su stare, dotrajale i prokišnjavaju.

Za početak da krenemo samo od broja osnovnih škola o kojima skrbi Splitsko-dalmatinska županija i dolazimo do brojke 67.

Sa srednjim školama i učeničkim domovima je malo drugačija situacija pa brojka iznosi 45.

Sa 112 škola nije se lako nositi, i proračun je zahtjevan, ali od 68,6 mil eura koji odlazi na Program osnovnoškolskog obrazovanja na kapitalna ulaganja predviđa se svega 1.1mil eura u 2023. godinu, odnosno 1,6% sredstava koji su predviđeni za ovaj Program dok za srednjoškolski program na kapitalna ulaganja odlazi 1,46% sredstava od ukupnog proračuna za Program srednjoškolskog obrazovanja (974 tisuće eura).

Mnoge škole su bez dvorana što znači da u kišnim/snježnim/vrućim danima danima su „osuđeni“ na učionicu za vrijeme tjelesnog ili slobodnih sportskih aktivnosti. 

S druge strane pokreću se razni programi zbog pretilosti djece.

Novaca ima jer kada se ima za Regionalne CENTRE IZVRSNOSTI mora biti i za osnovne funkcije i opremu školskih prostora s opremom koja je dostojna razvoja vremena u kojem se nalazimo.

Uzmimo za primjer Grad Kaštela koji ima pet osnovnih škola, od kojih je samo jedna novije gradnje, sve ostale su sagrađene sedamdesetih i osamdesetih godina. U ovom trenutku devet razreda škole iz Kaštel Starog pohađa nastavu u drugoj školi, jer je prva zatvorena zbog neispravnih i instalacija opasnih po život. U Trogiru za četiri škole, dvije osnovne i dvije srednje, postoji samo jedna sportska dvorana, i to gradska,a ni jednu u vlasništvu škole. Dvorana nema dovoljno kapaciteta za svih. Zadnja osnovna škola sagrađena je prije više od četrdeset godina, a jedino novije je nadogradnja jednog krila srednje škole. Grad Makarsku možemo dati kao primjer srednje škole za koju kažu da je najzapuštenija u Županiji. Prepreke oko obnove uzrokovali su imovinsko pravni odnosi, također u nadležnosti Županije. 

Svjedočimo i lošem stanju sinjske sportske dvorane, na koju Sinjani čekaju godinama, a Županija ne reagira adekvatno, već se projekt obnove razvlači i još uvijek je na čekanju.

Stanje u tim gradovima preslika je i stanja u ostalim gradovima i općinama gdje su škole pod nadležnošću Županije. Iako i tu ne smijemo zaboraviti  princip „što južnije, to tužnije” pa je stanje sve gore kako idemo prema udaljenijim otocima.

Splitsko dalmatinska županija nalazi se u trusnom području. U slučaju jačeg potresa pitanje je koliko su nam škole sigurne, jer neke su starije i od sto godina.

Osim zapuštenosti objekata i materijalni uvjeti u školama su zabrinjavajući. Nedostatak novca u školama za papir za fotokopiranje, projektore, pametne ploče, klima uređaje, računala, sapun, topla voda, wc papir.. Nema novca za slanje učitelja na stručna usavršavanja (tako bar ravnatelji tvrde) ili se oni šalju po principu tko je bolji ili bliži ravnatelju…događa se da su učitelji prisiljeni sami sebi plaćati putne troškove i/ili smještaj da bi se stručno usavršavali

Nedostaje spremačica, kuharica i domara. Ministarstvo ne daje ili vrlo teško i sporo daje suglasnosti za zapošljavanja tog kadra po školama, pri tome niti ne poštuju DPS (Državni pedagoški standard) kojeg su sami donijeli (npr. 650 m2 je uvjet za zapošljavanje spremačice, a oni u MZO suglasnost daju tek na 800 m2).

Isti je problem i sa zapošljavanjem stručnih suradnika po školama (psiholozi, logopedi, pedagozi, defektolozi, socijalni pedagozi) koji su neophodno potrebni. Napominjemo i nepoštivanje zakona o zaštiti na radu gdje čistačice moraju imati zaštitnu odjeću i obuću koju je dužan osigurati poslodavac, no naše spremačice to nemaju.

O pomoćnicima u nastavi ne znamo ni sami od kud krenuti. Odbijen je naš amandman kojim bi se u proračunu županije osigurao novac za koliko-toliko adekvatne naknade pomoćnicima u nastavi i reguliranje njihovog radnog statusa.

Zbog svih ovih nabrojenih problema, ali i svega onog čega se nismo dotakli u ovom obraćanju, tražimo od Županije tematsku sjednicu na ovu temu, (što smo kao Klub i predložili u Programu rada za 2023. godinu.)

Želimo da ova točka bude uvrštena u rad skupštine ne samo ovu godinu nego svaku godinu kako bi kontinuirano bili upoznati sa stanjem obrazovnih ustanova u Županiji i na temelju tih saznanja permanentno donosili konkretne zaključke i potrebne korake da se što prije krene s rješavanjem stanja u školama te redovito pratili izvršavanje istih. 

"Obrazovanje je putovnica za budućnost, jer sutra pripada onima koji se za nju danas pripremaju".

Žele li nam vladajući i to oduzeti?

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u ponedjeljak, 20. ožujka 2023. u Zagrebu je dodijelio sporazume i ugovore za ukupno 92 projekta županijskih lučkih uprava te gradova i općina na području Istarske županije, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. 

Ukupna vrijednost potpisanih ugovora i sporazuma iznosi nešto više od 13,6 milijuna eura, a dodijeljenim sredstvima Ministarstva sufinancirat će se izgradnja, sanacija i rekonstrukcija objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, kao i sanacija i rekonstrukcija pomorskog dobra u općoj upotrebi.

„Riječ je o nacionalnim sredstvima koja su planirana u državnom proračunu, na poziciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković uoči dodjele podsjetivši kako su 2016. sredstva za tu namjenu iznosila oko 25 milijuna kuna, odnosno 3,3 milijuna eura, dok su danas na razini od otprilike 100 milijuna kuna ili više od 13 milijuna eura. Potpredsjednik Vlade i ministar rekao je kako ta velika ulaganja koja su pokrenuta zove renesansom na hrvatskoj obali, budući da se nikada nije ulagalo u hrvatske luke kao posljednjih godina.

„Možemo biti zadovoljni da se iz više izvora, najprije europskih, a onda i nacionalnih, obnavlja i gradi lučka infrastruktura.“, zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković te dodao kako je dobro da se i u novoj perspektivi otvara mogućnost financiranja takvih projekata i da će taj poziv ići ove godine. 

Ugovori i sporazumi dodijeljeni su ravnateljima županijskih lučkih uprava za projekte izgradnje, sanacije i rekonstrukcije objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja, dok su gradonačelnici i načelnici gradova i općina navedenih sedam obalno-otočnih županija dobili sredstva za projekte sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Dodijeljena sredstva i projekti odobreni su temeljem dva javna Poziva koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo u siječnju ove godine.

S dna mora povukao je golemo eksplozivno sredstvo, koje po još svježoj boji, tek manjoj koroziji i obraštaju, mora biti novijeg datuma, kako doznaje Morski.hr

U mreži je, kaže, znao izvući svašta, pa je tako i ovaj put mislio da je - bačva:

- Izvukli smo ga s 57 metara dubine, na udaljenosti 3 nautičke milje od Splita, prema Splitskim vratima - kazao je Marin Ivić.  

Ovogodišnje 15. jubilarno izdanje Hrvatskih dana male brodogradnje, na koje je i ove godine  posjetiteljima tradicionalno ulaz besplatan, uz brojne organizacijske novosti, potvrđuju kako  je Marina Kaštela domaćin jedine proljetne nautičko-turističke sajamske manifestacije u  Republici Hrvatskoj. 

Po povratku u svoj uobičajeni predpandemijski termin sredinom travnja, ova manifestacija  okreće novu stranicu i otvara se u potpunosti prema internacionalnoj nautičkoj ponudi što i  sam podnaslov CROATIA NAUTIC SHOW sugerira.  

Usprkos istom, fokus manifestacije je i nadalje usmjeren ka doprinosu pojavnosti i promociji  udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta koji njeguju hrvatsku  tradicijsku maritimnu baštinu svih jadranskih županija.  

Idealan proljetni termin i novosti u organizaciji čine listu najavljenih izlagača većom i  raznovrsnijom, čime će ponuda ovogodišnjeg izdanja biti primamljiva svim posjetiteljima. Bogata ponuda gumenih plovila, brodica i motonih jahti za odmor i rentu domaćih i stranih  proizvođača; nautičke, brodske, bazenske i SPA opreme, ali i električnih plovila, vozila, uz  široku ponuda turističke i fun outdoor opreme zadovoljit će sve istančaniji i zahtjevniji ukus i  potrebe kupaca kao i tvrtki nositelja turističke ponude. 

U sklopu bogate ponude plovila u moru i na suhom od 5-21 metar dužine, njih 6 će se  premijerno predstaviti hrvatskoj publici. 

Hrvatski dani male brodogradnje / Croatia Nautic Show mjesto su skore ovogodišnje  proljetne promocije i povoljne predsezonske kupnje potrebnih proizvoda za odmor, kao i za  nautičku te turističku ponudu i rentu.  

Upravo to je ono što treba svima koji na moru, uz more i od mora žive.  Dobrodošli u Marinu Kaštela na 15. Hrvatske dane male brodogradnje/Croatia Nautic Show!