Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5d2ef99029111c1d0f8b45e2/80

Što je mRNA i zašto čini cjepiva protiv COVID-19 tako posebnima? Pogledajte što se injekcijom unosi u tijelo

Često se može čuti da se protiv COVID-19 cijepi mRNA cjepivima? Kakva su to cjepiva i što ih čini drugačijima od ostalih cjepiva?

Trenutačno su u Europskoj uniji odobrena dva cjepiva protiv koronavirusa - ona tvrtki Pfizer/BioNTech i Moderne, a očekuje se da bi uskoro moglo biti odobreno i cjepivo koje je napravljeno u suradnji Sveučilišta u Oxfordu i tvrtke AstraZeneca.

Oba cjepiva koja su trenutačno u upotrebi u EU-u koriste novu tehnologiju - mRNA. O čemu se točno radi i zašto su ta cjepiva drugačija od onih na koja smo ranije navikli, pogledajte u zanimljivom i edukativnom videu Europskog parlamenta.  



hr Tue Jan 26 2021 14:27:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/600e844a6f52df38ad8b466f/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Sprej za nos koji ubija koronavirus do ljeta bi mogao biti u ljekarnama: Čini virus bezopasnim i neaktivnim

Ubija virus prije nego se aktivira

Znanstvenici su razvili sprej za nos koji bi mogao spriječiti infekciju Covida-19 do dva dana, a u ljekarnama bi mogao biti već početkom ljeta ili kraja proljeća.

Sprej za nos izrađen je od sastojaka koji su već odobreni za medicinsku uporabu, što znači da mu nije potrebno daljnje odobrenje za upotrebu. Znanstvenici sa Sveučilišta u Birminghamu sprej - koji je trenutno neimenovan - razvijaju od travnja prošle godine.U razgovoru za The Sunday Telegraph, vodeći istraživač dr. Richard Moakes rekao je kako je uvjeren da bi sprej mogao pomoći u ukidanju društvenih ograničenja i ponovnom otvaranju škola u Velikoj Britaniji. 

Sprej sprečava infekciju zahvaćajući virus u nosu i privlačeći ga. To znači da virus ne može pobjeći i čini ga neaktivnim i bezopasnim. Istraživači vjeruju da će uporaba spreja četiri puta dnevno biti dovoljna za opću zaštitu. Međutim, dovoljno je sigurno da se primjenjuje svakih 20 minuta ako je potrebno, na primjer, ako se korisnik nalazi u rizičnom okruženju, prenosi vijesti.hr

Nasalni sprej SaNOtize s dušikovim oksidom (NONS) namijenjen je ubijanju virusa u gornjim dišnim putovima. To zaustavlja inkubaciju virusa u plućima. Razvio ga je SaNOtize Research and Development Corp sa sjedištem u Vancouveru u Kanadi. U neovisnim laboratorijskim testovima dokazali su da 99,9% učinkovito ubija virus.

Pankaj Sharma, profesor neurologije i direktor Instituta za kardiovaskularna istraživanja u Royal Hollowayu, rekao je: "Ovo je značajan napredak u liječenju Covida-19". 

hr Mon Jan 25 2021 09:42:30 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5fb2804b6f52dfa4418b4568/80
Foto: Pexels

Koliko je vremena potrebno da cjepivo protiv koronavirusa djeluje?

Nakon burne i nepredvidive godine konačno je stiglo cjepivo protiv koronavirusa, a cijepljenje diljem EU trebalo bi početi krajem prosinca.

Čak i kad primite cjepivo, trebat će vremena da vaše tijelo izgradi imunološki odgovor koji će vas zaštititi pa stoga liječnici pozivaju ljude da se pridržavaju preventivnih mjera čak i nakon cijepljenja.

Većina cjepiva protiv koronavirusa daju se u dvije doze - obično u razmaku od tri do četiri tjedna - kako bi se povećala razina antitijela i povećala vaša zaštita. Cijeli taj postupak obično traje oko 28 dana i dovršava se ubrzo nakon što primite drugu dozu. 

Dakle, trebali biste biti u potpunosti zaštićeni od covida-19 u roku od otprilike mjesec dana, piše N1.

- Kada dobijete cjepivo, obično postoji vremenski razmak između primanja cjepiva i zaštite od virusa. To je vrijeme koje je potrebno vašem imunološkom sustavu da odgovori na novi antigen i razvije memoriju", rekao je za The Guardian Onyema Ogbuagu, liječnik za zarazne bolesti s Yale Medicine.

Smatra se da su cjepiva Moderna i Pfizer 95% učinkovita. To je impresivno i puno učinkovitije nego što su stručnjaci predviđali, ali također znači da 5% ljudi koji prime ova cjepiva neće biti imuna na covid.

- To znači da bi stotine tisuća osoba koje se cijepe mogle biti nezaštićene", rekao je Ogbuagu.

Nadalje, ako preskočite jednu dozu cjepiva nećete biti u cijelosti zaštićeni i možete se zaraziti. Uz to, različiti čimbenici utječu na to koliko brzo imunološki sustav osobe reagira na cjepivo.

Otto Yang, profesor medicine u odjelu zaraznih bolesti i mikrobiologije, imunologije i molekularne genetike, ističe da je starost jedan od tih čimbenika. Zdravstvena stanja koja ugrožavaju imunološki sustav, poput HIV-a, također mogu utjecati na to koliko brzo i učinkovito tijelo osobe gradi imunitet nakon cijepljenja.

Yang ističe da je ključno da se dovoljno ljudi cijepi protiv covida kako bi bili imuni na virus. No, dok se to sve ne postigne, potrebno je i dalje pridržavati se propisanih epidemioloških mjera.

hr Wed Dec 23 2020 09:54:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5fa178266f52df18308b457c/80
Foto: Pixabay

Otkrili novi simptom koronavirusa: Prilično je neobičan, a može biti prisutan danima

Otkriven je još jedan neobičan simptom koji se pojavljuje kod osoba zaraženih koronavirusom
Naime, tim istraživača je otkrio da je novi simptom uporna i dugotrajna štucavica, što dosad još nije bilo poznato. 

Slučaj o 62-godišnjem pacijentu koji je imao štucavicu danima objavljen je u časopisu The American Journal of Emergency Medicine. Zaraženi muškarac se četiri dana borio sa štucavicom prije nego što je primljen u bolnicu na daljnje liječenje. 

Naime, testovi su pokazali kako ima problema s plućnim kapacitetom, a onda je utvrđeno i da je pozitivan na COVID-19.

Ovaj izvještaj ističe dva ključna problema. Prvo, naglašava važnost detaljnog proučavanja onih koji imaju problema sa štucavicom.

Drugo, liječnici i kliničari trebali bi imati na umu da se određeni slučajevi koronavirusa ponekad mogu otkriti upravo kroz netipične simptome.

Tipični znakovi i simptomi koronavirusa koji su dosad poznati uključuju kašalj, vrućicu i otežano disanje.

Uz to, umor, bol u tijelu, glavobolja, gubitak mirisa i okusa, začepljen nos, mučnina i povraćanje, proljev, gubitak kose i upala grla također mogu biti pokazatelji da je osoba oboljela od koronavirusa. - prenosi Večernji list.

hr Sun Dec 20 2020 14:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .