Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54ebac4f486f9fd71b8b4b06/80

"Splićani nisu zadovoljni uređivačkim politikama medija, a neki novinari nisu dovoljno objektivni"

"Medijska konstrukcija stvarnosti" nova je studija koja istražuje medijske utjecaje kao kompleksne društvene pojave, čiji je fokus na procesima informiranja javnosti, medijskim uređivačkim politikama i javnom mnijenju kao posebnom društvenom fenomenu.

Anči Leburić jedna je od najproduktivnijih domaćih sociologinja, profesorica s Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu koja je svojoj već bogatoj produkciji dodala još tri nedavno objavljene studije.

Prof. Leburić dala je poseban doprinos u polju metodologije, ali bavi se i brojnim posebnim sociologijama: položajem žena, mladih, osoba s invaliditetom i problematikom mita i korupcije u hrvatskom društvu  itd. Redovita profesorica u trajnom zvanju, neumorno i dalje radi kao i na početku svoje karijere.  Kao aktivnoj istraživačici ističe da su joj sve teme interesante dok god su aktualne i provokativne, intrigantne, nepoznate i nedovoljno obrađene.

Najnovija, uvijek aktualna, je studija "Medijska konstrukcija stvarnosti: sociološko istraživanje". Radi se o novoj znanstvenoj monografiji u ediciji Istraživačke studije (izdavač Redak iz Splita) objavljene krajem 2014. godine čije su autorice Anči Leburić i Maja Quien.

U radu se istražuju neki medijski utjecaji kao naročito kompleksne društvene pojave, i to na različitim mikro razinama života ispitanog stanovništva. Provedeno anketno istraživanje stanovnika Splita fokusiralo se u svom istraživačkom dizajnu na procese informiranja, na medijske uređivačke politike i na javno mnijenje kao poseban i specifičan društveni fenomen. Među istraživačkim rezultatima primjetno je relativno nezadovoljstvo Splićana sa objektivnošću medijskih djelatnika, kao i sa generalnim uređivačkim politikama u medijima. Uočene su značajne mogućnosti medijskih utjecaja u procesima konstrukcije stvarnosti ispitanih, budući se korišteni mediji percipiraju kao bitni izvori informiranja pojedinaca, ali i formiranja (i modeliranja) javnoga mnijenja.

Mediji određuju fokus interesa i nameću obrasce ponašanja i razmišljanja

- Cilj naše studije je bio dokazati da mediji konstruiraju našu stvarnost, jer svakodnevno imamo bezbroj  primjera u kojima možemo vidjeti kako mediji oblikuju tu stvarnost, kao javno mijenje, vrijednosti i orijentacije - objasnila je.

Predsjednički izbori nam daju izvrsnu podlogu za ovakvu argumentaciju, smatra Leburić. Sa manjim odmakom možemo uočiti kako je padala popularnost sada bivšem predsjedniku Josipoviću tijekom predizborne kampanje, a može se uočiti  i određena promjena stava, držanja i samoga ponašanja. Pod budnim okom medija koji su pratili svaki i najmanji detalj predsjedničkih kandidata, formirale su se određene percepcije javnosti.

- Zašto je padao utjecaj Josipovića? Zbog utjecaja medija, zbog afera, vrijeđanja.., zbog činjenice da su se bavili "prljavim rubljem“, a ne programima, vizijom, Ustavom i ostalim važnim temama koje bi trebale biti bitne za budući predsjednički mandat - pojasnila je kako je padala popularnost bivšeg predsjednika.

Ono što profesorica Leburić "zamjera“ medijima je davanje veće ili u najmanju ruku,  jednake pažnje boji haljine ili odabiru cipela Kolinde Grabar-Kitarović i programima predsjedničkih kandidata. Dakle, mediji nam određuju fokus interesa i nameću, ne samo teme, već i obrasce ponašanja, obrasce razmišljanja i u tom smislu konstruiraju našu stvarnost. Uređivačke politike utječu u velikoj mjeri na poimanje općeg stanja u društvu. Činjenica da prosjek više zanimaju priče o modnim propustima predsjednice nego njeni stavovi prema vanjskoj politici, govori o općem obrazovnom, intelektualnom, etičkom stanje nacije...

Postavlja se pitanje zbog čega se daje toliko medijskog  prostora određenoj temi na važnosti?

U novinarstvu nema toliko vrsnih novinara koji mogu istraživački i analitički jednu temu obraditi i popratiti do kraja kao što bi na primjer, programi i vizije, kao i ponuđena rješenja  predsjedničkih kandidata to i zahtijevali, odgovor je koji nudi Leburić.

- Ja se ne sjećam da je itko u predizbornoj kampanji  programatski izvještavao, analitički raščlanio i prikazao programe kandidata i usporedio ih s nekim pokazateljima u društvu, s konkretnim rezultatima analiza ili istraživanja, sa stavovima i prijedlozima Europske komisije i slično. Ne mogu izdvojiti nijednog novinara koji je bio toliko kompetentan da je mogao javnosti reći: evo ovaj program nudi to, to i to...analize pokazuju da imamo to, pa bismo trebali napraviti ovo ili ono. E, upravo u tome određeni kandidat ili kandidatkinja uspješno afirmiraju svoje buduće aktivnosti.

Teško je danas biti objektivan i maksimalno tolerantan, priznaje profesorica, i napominje da ipak treba težiti svestranosti i posvetiti se više istraživačkom novinarstvu, neprekidnom razvijanju stručnih kompetencija, znanja i sposobnosti medijskoga prezentiranja. 

Javne osobe su postale hipersenzibilne kada su u pitanju otvorene kritike

U kontekstu relacije mediji – javno mijenje, jasno je da i javnost može "uzvratiti“ medijima, a priliku da pokaže što misli, narod ne propušta. Idealnu priliku da pronađu i javno "upru prstom“ u dežurnog krivca za sve što ih tišti, kao i svake godine tako i ove, pronašli su u tradicionalnom spaljivanju krnje diljem karnevala u lijepoj našoj.  U povijesti karnevalskih spaljivanja spaljivalo se sve i svakoga, a ove godine su gorili MilanovićŠukerJovanović ali i Ante Tomić.

Spaljivanje krnje koji je u ruci držao knjigu  "Što su ovce bez mrkova“, neupitno je izazvalo reakcije u svijetu novinarstva, a reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje  je šokirano ovom činjenicom. Društvena stvarnost je da mediji utječu na javnost i formiraju mišljenja na koja isti moraju biti svjesni da se mogu na različite načine odraziti i na one koji kroje medijsku sliku.

- Situacija je takva da su svi u nekom konfliktu, međusobnom ili općem, pa je većina javnih osoba, uključujući i političare ali i novinare postala je hipersenzibilna kada ih netko direktno i otvoreno kritizira. Činjenica je da su Prološćani tim činom željeli poslati poruku i dati svoj komentar. Na kraju, ipak je potrebno razumjeti i uzeti u obzir različite mentalitete, zašto se ljutiti i onemogućiti drugoga da iskaže svoje mišljenje. Zar to nije demokracija?! – zaključuje Leburić.

Mediji u Hrvatskoj uvelike preuzimaju uloge temeljnih društvenih institucija u formiranju stavova i prenošenju vrijednosti. Stoga je nužno jačanje medijske pedagogije i podizanje razine medijske pismenosti, smatra profesorica.

Vrh metodoloških trendova u Europi

 "Kulturološke analize u diskursu kulturalnih studija" i "Metodološki rječnik", također su protekle godine postali dio znanstvenog opusa kojega potpisuje Anči Leburić sa suradnicama/-ima.

- Najdraža srcu ipak mi je Metodološka biblioteka koju sam osnovala - rekla bih da je to vrhunac našeg stručnog djelovanja u izdavaštvu. Nešto slično ovim radovima koje razvijamo teorijski i metodološki, zapravo ne postoji u Europi i svijetu. Primjerice, "Metodološki rječnik" na kojem smo radili skoro pet godina je značajan iskorak u struci, pogotovo za nas, pa s obzirom na njegovu konceptualizaciju i strukturu možemo se smjestiti u vrh metodoloških trendova u Europi. U pregovorima sam za prevođenje nekih naših metodoloških studija, no kako sve ovo radimo privatno i bez konkretnije podrške sredine, teško se odlučujemo za veće iskorake prema inozemstvu, gdje postoje već uhodana pravila i standardi u stručnom izdavaštvu, koje se sistematski financira na sasvim drugačije načine negoli u RH – objašnjava Leburić.

U posljednjih 25 godina moga istraživačkog posla u lokalnoj sredini,  čine mi se dosta značajnim utjecaji koje smo imali za razvoj metodologije kao društvene, relativno mlade znanosti. Osim toga, posebno mi je značajno što je veliki broj mojih mlađih kolega i kolegica uključen u cijelu tu priču - kaže Leburić i ističe timski rad kao ključan za ostvarenje bilo kakvih projekata i karijernoga uspjeha uopće. Zato ona neprekidno usmjerava svoje studente na grupne istraživačke i druge timske poslove. 

Profesorica koja iza sebe broji preko trideset objavljenih knjiga kaže kako puno toga ne bi ostvarila da joj nije njezinih studenata i studentica koje redovito uključuje u sve što radi.

- Nas nitko ne tapše po ramenu, i nitko neće reći "bravo!“, toga nema u sustavu. Ne nagrađuju se nadprosječni i najvrijedniji, dapače, često doživljavaju suprotne reakcije. Nakon određenog broja godina u obrazovanju bitno je biti optimističan. Recept je raditi timski i interdisciplinarno i ne obazirati se na usputne i nevažne istupe i reakcije onih koji u svojim biografijama imaju vrlo malo toga za pohvalu. Na žalost u RH je takvih puno i previše, a kad se oni u visokom obrazovanju ugodno smjeste i namjeste, e onda ni sustav nema puno šanse da korigira njihove utjecaje. Uostalom, sustav činimo svi mi, i na funkcijama su ljudi iz struke i nisu to nikakvi vanzemaljci, kojima se organiziranim aktivnostima ne bi moglo doskočiti - komentirala je situaciju u visokom obrazovanju.

"Mladi ne rade, po cijele dane u kafićima ispijaju kave"

Ističe kako su se njezini brojni studenti/ce uspješno pronašli i u struci, doduše većina ih je otišla iz Splita. Ipak, činjenica je da nas prati visoka stopa nezaposlenih, pogotovo mladih koji se ne snalaze nakon što napokon i dobiju diplomu. Takvu anomičnu situaciju u društvu Leburić povezuje s nedostatkom institucionalne podrške mladima iz visokog obrazovanja, ali i spregom između odraslih i mladih u kojoj je puno negativnih obrazaca ponašanja.

Kaže kako je nemoguće je da toliko mladih ne radi, s jedne strane ne privređuju, a s druge strane su po cijele dane u kafićima, na suncu ispijaju kave - Tu nešto ne štima -.

- Cijela atmosfera u društvu preslikava se i na poslove, zanimanja i interese. Tu nisu nikakva iznimka ni profesori/ce.  U svim tim interakcijama premoćno vladaju sveopći egoizam, pohlepa, megalomanija i druge iskrivljene vrijednosti koje moraju ostaviti traga i u životima mladih. Oni počinju oponašati odrasle, a odrasli se oglušuju, ne uočavaju nasilnička ponašanja na vrijeme, koja se svode ne samo na tjelesne udarce, već i na one verbalne itd. Eto, ja se cijeli svoj radni vijek trudim da imam vremena za mlade koji me okružuju i da im otvaram istraživačke, projektne i druge prostore, u kojima se svi oni itekako dobro i kreativno snalaze. Tako uspijemo uživati u svom poslu i radu, pa se svi zaljubljujemo u sociologiju (i sociološku metodologiju) i njene beskrajne mogućnosti i šanse u efikasnom korigiranju dijela onoga što u društvu nije dobro ili društveno poželjno  – poručuje Leburić.

hr Tue Feb 24 2015 07:05:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/629a21b318d1cbb3528b4573/80
Foto: unist

Svečano proslavljena 25. obljetnica osnutka Medicinskog fakulteta u Splitu: "Studenti su naš najveći kapital"

"Studente ne učimo samo kako položiti ispit, već težimo tome da steknu što više praktičnih znanja i vještina"

Današnjoj proslavi 25. obljetnice osnutka Medicinskog fakulteta u Splitu, uz dekana prof. dr. sc. Antu Tonkića i prodekane prof. dr. sc. Darka Moduna, prof. dr. sc. Antu Pundu, prof. dr. sc. Katarinu Vukojević, izv. prof. dr. sc. Renatu Pecotić, izv. prof. dr. sc. Joška Božića, izv. prof. dr. sc. Ivana Galića, nazočili su mnogobrojni uzvanici - državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić, akademik Zvonko Kusić, akademik Miroslav Radman, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, pročelnik Službe za društvene djelatnosti Grada Splita Mario Negotić, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić s prorektorom prof. dr. sc. Milenkom Bevandom, prorektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Tomislav Kilić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivica Mihaljević, dekanica Stomatološkog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zrinka Tarle, kao i prodekani medicinskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Mostaru, čelnici sastavnica Sveučilišta u Splitu, članovi Senata splitskog sveučilišta, ravnatelj KBC Split prof. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik izv. prof. dr. sc. Marijo Bekić, predsjednik Upravnog vijeća bolnice Sveta Katarina prof. dr. sc. Dragan Primorac, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ doc. dr. sc. Željka Karin, ravnatelj Doma zdravlja SDŽ Marko Rađa, ravnatelj Ljekarni SDŽ dr. sc. Ante Mihanović, ravnatelj REGIOMED KLINIKEN Alexander Schmidtke, direktor Medicinskog fakulteta REGIOMED prof. dr. Johannes Brachmann, članovi Fakultetskog vijeća, zaposlenici i studenti Fakulteta.

Dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Ante Tonkić je istaknuo kako je proslava ove značajne obljetnice izvrsna prigoda s poštovanjem se prisjetiti brojnih zaslužnih nastavnika, nekadašnjih dekana i prodekana te studenata i zahvaliti im na svemu što su učinili do sada.

- Studij Medicine u Splitu započeo je još 1974. godine kao dio zagrebačkog Medicinskog fakulteta, koji je odigrao značajnu ulogu i pri osnivanju samostalnog fakulteta u Splitu, na čemu ćemo uvijek biti neizmjerno zahvalni – ustvrdio je dekan Tonkić, naglasivši kako se danas izvode četiri integrirana studija Medicina, Dentalna medicina, Farmacija u suradnji s Kemijsko-tehnološkim fakultetom, te Medicina na engleskom jeziku. Od osnivanja do danas na studiju Medicine diplomiralo je 1154 studenta, 250 na Dentalnoj medicini, 183 na Farmaciji te 130 na Medicini na engleskom jeziku. Što se tiče poslijediplomskih doktorskih studija, na Fakultetu se izvode tri: Klinička medicina utemeljena na dokazima, Biologija novotvorina te TRIBE - Translacijska istraživanja u biomedicini na kojima je doktorsku titulu do sada steklo 353 znanstvenika. Isto tako, u svom izvješću je dekan Tonkić naglasio kako se na Fakultetu trenutačno provodi 46 projekata, od čega je 16 europskih čime ova ustanova značajno pridonosi u znanstvenim istraživanjima i međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta u Splitu.

- Od osnutka objavljeno je ukupno 5200 radova u 2143 časopisa, a Fakultet ima h-indeks 140 te preko 121 tisuća citata. O postignućima najbolje govori podatak da je Sveučilište u Splitu u 2020. godini po prvi puta rangirano u Quacquarelli Symonds (QS) ljestvici upravo u području medicine – kazao je dekan Tonkić.

- Studenti su naš najveći kapital, upravo smo studente stavili u centar procesa učenja. Ne učimo ih samo kako položiti ispit, već težimo tome da steknu što više praktičnih znanja i vještina – ustvrdio je dekan, naglasivši kako su studenti iznimno motivirani za studiranje, čemu svjedoči iznimno visoka prolaznost na razini cijelog Sveučilišta. Isto tako, aktivni su u radu mnogih studentskih udruga, humanitarnih akcija te edukacija i sudjelovanja u sportskim aktivnostima – kazao je dekan kazavši i kako će ova uprava i dalje poticati i pomagati njihove napore i rad.

Ustvrdio je kako je biti dijelom Medicinskog fakulteta uvijek bila čast i privilegija, a jedna od najboljih referenca nastavne i znanstvene izvrsnosti je i uspješna suradnja s njemačkim klinikama.

Pisane čestitke Fakultetu uputili su i kolege s prestižnog američkog sveučilišta Penn State, a pozdravnim govorima uvaženom skupu obratili su se prorektor prof. dr. sc. Tomislav Kilić, koji je čestitao ovu značajnu obljetnicu u ime Sveučilišta i rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića, prof. dr. sc. Zoran Đogaš, u ime svih bivših dekana, prof. dr. sc. Dragan Primorac, u ime Alumnia te rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić, kao i Mario Negotić, iz Grada Splita,  splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, akademici Miroslav Radman i Zvonko Kusić te Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva.


hr Fri Jun 03 2022 17:07:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/628140d318d1cb66048b459a/80
Foto: Facebook

Splitski genijalci osvojili prvo mjesto u kategoriji robotske konstrukcije i programiranja na natjecanju Robokup

Na natjecanju je sudjelovalo sveukupno 15 ekipa, odnosno 45 učenika iz cijele zemlje
Odlične vijesti stižu nam iz Stubičkih Toplica, točnije hotela Matija Gubec gdje je održano državno prvenstvo iz elementarne robotike - 15. Robokup.

Lora Bavčević, Ivano Tabak, Pave Ljubić osvojili su 1. mjesto u kategoriji robotske konstrukcije i programiranja. U druge dvije kategorije (strujni krugovi, programiranje mikroupravljačkog sučelja) bili su također odlični i time osigurali 1. mjesto u sveukupnom poretku kao najbolja ekipa ovogodišnjeg Robokupa! 

Na natjecanju je sudjelovalo sveukupno 15 ekipa, odnosno 45 učenika iz cijele zemlje. 

- Naši učenici za svoj rezultat dobili su vrijedne nagrade: Micro:bit maqueen robote i besplatno sudjelovanje na Ljetnoj školi tehničkih aktivnosti koju ovo ljeto u Zadru organizira Hrvatska zajednica za tehničku kulturu (HZTK) - organizator Robokup natjecanja. - kazali su iz Udruge Inovatic. 


hr Sun May 15 2022 20:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/626fb0f5ecdbd190788b4650/80
Foto: Ivana Ivanović/Dalmacija News

[FOTO] Festival znanosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Šestodnevna manifestacija će se održavati u Splitu, Sinju, Trilju, Muću, Ogorju, Imotskom...
Popularizacija i približavanje znanosti građanima, prvenstveno djeci i mladim ljudima cilj je Festivala znanosti koji se održava diljem Hrvatske pa tako i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ovaj "domaći" organizira Sveučilište u Splitu, a šestodnevna će manifestacija zaviriti na različite lokacije - od Splita pa sve do Sinja, Trilja, Muća, Ogorja, Imotskog, Kaštela, Mosora i Omiša. Gotovo dvjesto predavanja, radionica, prezentacija, izložbi, pokusa, tribina i okruglih stolova bit će na ovom znanstvenom događanju čiji je krak posegnuo i do Zadra.

- Iznenadilo nas je koliko je zainteresiranih za Festival ove godine. Bit će skoro 200 sudionika koji će prezentirati što se i na koji način radi na više mjesta u našem gradu. I to je nešto što nam osigurava budućnost. Jedan moj prijatelj je kazao da djecu ne pozivamo na fakultet iz srednje škole, nego iz osnovne i iz vrtićke dobi. Zašto? Jer kad osjete čar istraživanja, proučavanja i što mogu saznati od malih nogu, nema straha ni za naše Sveučilište. Naravno da nam je najbitniji broj studenata - rekao je rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić.

Tema ovogodišnjeg festivala je život.

Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost i inovacije objasnila je kako je tema života "bila inspirativna za znanstvenike, studente, ali i druge dionike koji sudjeluju na Festivalu znanosti jer su joj pristupili na različite načine".
- Vjerujem da će svi pronaći ponešto za sebe - kazala je.

I zbilja će pronaći jer na otvaranju Festivala bilo je i ljudskih tijela, forenzičarskih analiza, vulkana s lavom, sportskih lopti i drugih pomagala, modela zgrada i ustanova u 3D-u. No, to je tek dio.

Više se može pronaći OVDJE.

hr Mon May 02 2022 12:24:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/6261034fecdbd1f64c8b4570/80
Foto: hpps.com.hr

Hrvatska proljetna pedijatrijska škola od 25. do 29. travnja na Žnjanu

HPPŠ je namijenjena specijalistima pedijatrije, školske i adolescentne medicine, svim liječnicima, specijalizantima te ostalim medicinskim strukama
Od 25. do 29. travnja će se u hotelu Amphora na Žnjanu održati 38. po redu Hrvatska proljetna pedijatrijska škola. Svečano otvaranje je 25. travnja u 9 sati. Otvorenju će prisustvovati dužnosnici Grada i Županije, Sveučilišta, Medicinskog fakulteta i iz uprave KBC-a Split te Klinike za dječje bolesti.

Kongres Hrvatska proljetna pedijatrijska škola (HPPŠ) je trajni poslijediplomski tečaj I. kategorije s međunarodnim sudjelovanjem. Organizatori i pokrovitelji HPPŠ-e su Klinički bolnički centar Split, Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, Hrvatsko udruženje medicinskih sestara - Pedijatrijsko društvo, Sveučilište u Splitu - Sveučilišni odjel  zdravstvenih studija.

HPPŠ je namijenjena specijalistima pedijatrije, školske i adolescentne medicine, svim liječnicima, specijalizantima te ostalim medicinskim strukama koje se bave zdravstvenom zaštitom i skrbi o djeci. Predavači, iz Hrvatske i inozemstva, su  stručnjaci u pojedinim užim specijalističkim područjima. Bogata tradicija svrstava HPPŠ među jedinstvene i prepoznatljive oblike edukacije, ne samo u Hrvatskoj, već i izvan hrvatskih granica.



hr Thu Apr 21 2022 09:10:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .