Brodosplit: Konačno novi brodovi za Obalnu stražu!

Svečano je danas bilo u splitskom škveru, Tomislav “il
presidente” Debeljak bio je domaćin premijeru RH Zoranu Milanoviću te
ministru obrane Anti Kotromanoviću. Razlog? Polaganje kobilice za prvi od pet
naručenih obalno ophodnih brodova ugovorenih za Ministarstvo obrane RH, točnije
HRM, još preciznije za Obalnu stražu, narudžbu vrijednu oko 50 milijuna eura.
Kad smo već kod brojki, spomenimo i kako se vlasnik Brodosplita Debeljak
pohvalio da je projekt brodova za Obalnu stražu toliko dobar, da će kroz
eksploataciju samo na gorivu uštedjeti državi – 200 milijuna kuna.

– Imamo dosta novih projekata, došao je i trenutak kada je
stanje u kojem gradimo brodove s gubicima iza nas. Jahta sutra ide na sajam u
Monaco, gradimo kontejnerske brodove, zatim sekcije za Fincantieri, za Plovput
radni brod “betonaru”, potom najveći jedrenjak na svijetu, dok su
narudžbe za vanbrodograđevnu proizvodnju također pune – brane za Veneciju koje
imaju vrijednost četiri bulk-carriera, lučke dizalice,… U projektu brodova za
Obalnu stražu posebno smo uspješni, pokazali smo da možemo konkurirati velikim
igračima, a isprojektirali smo brod optimalniji od zadanih parametara. Nadam se
daljnjoj suradnji s MORH-om. – kazao je Debeljak u uvodnoj riječi. Kasnije je
dodao još koju o škveru – kako trenutno ima 2,400 zaposlenih plus oko dvije
stotine kooperanata, kako su tankeri stvar prošlosti (barem trenutno) jer ne
donose profit za razliku od nekih drugih brodova te da je zadovoljan suradnjom
s Vladom RH (jer su se do prije samo koji mjesec spominjale određene trzavice
oko novaca, dvojilo se tko kome duguje).

Naručitelj, u ovom slučaju ministar Kotromanović, iskoristio
je prigodu za mali, mali bombončić od mente. Šalimo se naravno, bombončić je
zapravo “otrovna strelica” upućena političkoj opoziciji…

– Danas sam sretan i istovremeno žalostan. Sretan jer je
ovaj projekt napravljen u mandatu ove Vlade, a žalostan jer je sve ovo trebalo
napraviti prije osam godina, kada je bilo puno više novaca i ti brodovi su već
trebali ploviti. No svejedno, pet brodova za Obalnu stražu su značajan pomak,
pogotovo u današnjoj situaciji. Ovi brodovi trebaju naglasiti ulogu Obalne
straže, bez njih ne možemo kontrolirati naš Jadran s tisuću otoka. Treba
međutim naglasiti i kako nas nitko nije napao, država je potpuno sigurna, u
pitanju su izbjeglice, a situaciju treba odraditi na jedan miran, vojnički
način. Tako da ne razumijem panične izjave za koje nema potrebe. – naglasio je
ministar obrane RH, dodajući kako se uskoro može očekivati i natječaj za jedan
vanobalni brod, dvostruko veći od ovih pet. A naručeni brodovi za Obalnu stražu
su 43,5-metarska plovila opremljena Caterpillarovim pogonskim strojevima,
brzine 28 čvorova koji će s posadom od 14 ljudi moći na moru ostati i desetak dana.
Naoružanje? Da, kakav bi to bio brod HRM-a da i taj segment nije zastupljen:

– automatski top 30mm
i dvije ručno upravljive strojnice 12,7 mm te 4 ručna prijenosna
protuzrakoplovna raketna sustava.

Polaganje kobilice pa čak i posjet fenomenalnoj jahti sagrađenoj
u škveru (spomenimo i kako je premijer nakon Brodosplita obišao i gradilište
West Gate-a, na ulazu u Split gdje se grade dva nebodera – jedan za Splitsku
banku, a drugi u kojem će otvoriti prvi Marriott hotel u Hrvatskoj) palo je
malo u drugi plan zbog aktualnog pitanja izbjeglica.

Što je i očekivano, pa je premijer veći dio izjave posvetio
tom problemu.

– Nema mjesta
panici, panika je veliko zlo, nema mjesta brizi. Mi ne možemo primiti veliki
broj ljudi, jučer sam razgovaro s austrijskim kancelarom, tamo je 50 tisuća
ljudi. U Hrvatskoj ljudi neće ostati, oni već prolaze, a trenutno ih ne možemo
primiti mnogo. Ovo nije nikakva ugroza za Hrvatsku, može apsorbirati puno više
od ovoga broja, ali upućivati ćemo ljude do drugih zemalja Schengena, to su Mađarska
i Slovenija. Pokazujemo da smo civilizirana i organizirana država. Poručujem
političkim lešinarima koji žive na tuđoj nevolji i muci, da smo u punoj
kontroli situacije koja nije dramatična, ali je ozbiljna. Hrvatska će
propuštati ljude jer niti hoću, niti mogu niti želim batinama zaustavljati
ljude. Pokušati ćemo registrirati što više ljudi, ali to ne mogu garantirati,
uostalom kroz Mađarsku je prošlo u posljednjih šest mjeseci tisuće i tisuće
ljudi koji nisu registrirani…

Problem nastaje, to
sad treba otvoreno reći, u Grčkoj. Ljudi su u teškom stanju i treba im pomoći,
mi nećemo podizati žice, možemo fizički zapriječiti ulaz… Ali problem je u
Grčkoj, koja je članica Schengena dakle stupanj više od Hrvatske, na njezine
otoke neposredno uz tursku obalu dolaze tisuće i tisuće ljudi koji nisu više
životno ugroženi jer su u Turskoj, ali očito postoji prešutan dogovor da ih se
ne spriječava da doplove do područja Schengena, što bi se moglo vrlo lako
učiniti. Je li to neka vrsta osvete Grčke Njemačkoj i Europi ja ne znam, jer
migranti idu upravo tamo, ali je to činjenica… – iznio je viđenje, zajedničko
očigledno europskim državnicima, premijer Zoran Milanović.