Omejec: Ustavni sud nije dobio zahtjeve za ocjenu ustavnosti referendumskih inicijativa

Piše:

Predsjednica Ustavnog suda Jasna
Omejec
izjavila je u petak kako Ustavni sud još nije od Sabora primio
zahtjeve za ocjenom ustavnosti referendumskih inicijativa vezanih za
menetizaciju autocesta i outsourcing, napominjući kako će u tim
slučajevima Ustavni sud po prvi puta odlučivati o zakonskim
prijedlozima.

– Ustavni sud će se po prvi puta naći u
specifičnoj situaciji da ocjenjuje prijedloge zakona, jer jednom kada se
neki zakon izglasa na referendumu tada više nitko ne može postaviti
pitanje ustavnosti toga zakona. Na referendum može ići samo zakon koji
je skladu su Ustavom, dok će u suprotnome Ustavni sud reći – žao nam je,
ali zakon je napisan tako da ne može biti predmet referenduma – rekla
je Omejec u HTV-ovoj emisiji “Javna stvar”.

Ustavni sud za odluku ima 30 dana, no Omejec kaže kako se rokovi
počinju računati od dana zaprimanja dokumentacije o predmetu.

– Ne znam
hoćemo li u ova dva slučaja tražiti bilo kakvo očitovanje, ali ako
budemo tražili tada ćemo rok za donošenje odluke računati od dana
zaprimanja dodatne dokumentacije za koju smatramo da je moramo imati za
vođenje potupka – dodala je. Napomenula je kako Ustavni sud pritom ima
pravo tražiti od Vlade i nacrt ugovora o monetizaciji, sukladno obvezi
da je svatko na zahtjev tog suda dužan dostaviti traženu dokumentaciju.

Omejec je izvijestila kako je odbila poziv na sastanak vezano uz
zahtjev branitelja prosvjednika za donošenjem ustavnog zakona o pravima
hrvatskih branitelja, koji je prije nekoliko dana u pismo uputio Đuro
Glogošk
i, jedan od vođa braniteljskog prosvjeda u Savskoj. Naglasila je
kako je Ustavni sud tijelo koje ne može sudjelovati u takvim
aktivnostima i rješavanju problema koji su političke prirode.

Na opasku kako je Ustavni sud u tom kontekstu spomenula i
predsjednica države Grabar Kitarović, koja je nakon sastanka s
braniteljima na Pantovčaku izjavila kako će raditi na tome da Vlada,
Sabor i Ustavni sud nađu rješenje za ustavni zakon o hrvatskim
braniteljima, Omejec je rekla kako se nju osobno spominjalo u kontekstu
inicijative koju su potaknuli udruge branitelje, a ne predsjednica.

– To
nije bila predsjedničima inicijativa, već je pismo rezultat te
inicijative. Ja ne vjerujem da predsjednica ima bilo što s tim i ne
očekujem nikakav pisani podnesak – istaknula je.

Što se tiče natječaja za izbor dva suca Ustavnog suda koji je u
tijeku, Omejec kaže kako je puni sastav Ustavnog suda od iznimnog
državnog značaja, te bi bilo dobro da sud počne funkcionirati u punom
sastavu. S obzirom da u prosincu, uoči parlamentarnih izbora, ističu i
mandati šestorice ustavnih sudaca, kazala je kako Ustavni sud zbog toga
neće ostati bez kvoruma.

– Ni jedni izbori se ne bi mogli održati kada
Ustavni sud ne bi mogao donositi odluke jer nema kvorum. Međutim, uoči
predstojećih izbora to se neće dogoditi zbog toga što svi suci kojima
istječe mandat u prosincu imaju pravo nastaviti dužnost do izbora novih
sudaca, a iznimno najdulje 6 mjeseci – napomenula je.

Nezadovoljna je što do danas nisu urodila plodom upozorenja
Ustavnog suda da se izmjenama Izbornog zakona trebaju riješiti postojeće
razlike u broju birača koje postoje u izbornim jedinicama, o čemu je
Ustavni sud upozorio Sabor još 2010. godine.

– U izvješću Saboru
upozorili smo da su te razlike prešle dopuštene zakonske omjere od plus
minus 5 posto, te da je vrijeme da se usklade nove granice. Nažalost,
danas je 2015. i na tom se pitanju nije radilo dosad i zabrinuta sam
zbog nedostatka političkih inicijativa o tom pitanju – rekla je Omejec.

Dobrim rješenjem smatra što se od 2010. godine suci Ustavnog
suda biraju dvotrećinskom većinom saborskih zastupnika, a nužnim smatra
dogovor političkih stranaka o tome što se želi od ustavnog sudstva i
koja su to objektivna mjerila za izbor sudaca. 

– Godinama se provlači
priča da je Ustavni sud ispolitiziran i pod utejcajem ove ili one
stranke. Sastav Ustavnog suda mora odražavati cijelo društvo – od
lijevog do desnog spektra i u njemu moraju biti zastupljene sve pravne
profesije – suci, profesori, odvjetnici, državni odvjetnici i državni
dužnosnici. Samo takav sastav suda jamči dobro izbalansirane odluke,
međutim tu još nema dogovora parlamentarnih stranaka o tim objektivnim
mjerilima – kazala je Omejec.