Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović namjerava,
kako neslužbeno doznaje N1, kroz predstojeće izmjene Zakona o strancima
primijeniti novu, dodatnu mogućnost za privremeno useljavanje državljana trećih
zemalja u Hrvatsku, što znači onih koje nisu članice EU-a ni Europskog
gospodarskog područja.
Trenutno stranci mogu doći u Hrvatsku i raditi isključivo uz
ishođenje jednogodišnje ili sezonske dozvole za boravak i rad koju im u strogo
propisanoj proceduri preko poslodavaca izdaje MUP, a predviđa se da bi ubuduće
određen broj Hrvatskoj poželjnih državljana trećih zemalja mogao dolaziti i bez
takvih dozvola – dobivali bi privremeno odobrenje boravka i tek po
dolasku počeli sami tražiti posao.
Novost bi se u pravnom smislu temeljila na posebnoj odluci
Vlade koja bi sadržavala broj takvih useljenika koje Hrvatska želi primiti, uz
određene kriterije i uvjete koje moraju ispuniti, ali cijeli model nije javno
predstavljen pa stoga nije poznato o koliko takvih useljenika bi se na
godišnjoj razini radilo niti koje bi sve uvjete trebali ispunjavati vezano za,
recimo, stručnu spremu, radno iskustvo ili pak imovinsko stanje, kao ni bi li
se odredilo iz kojih zemalja mogu aplicirati.
Sindikat tražio hitni sastanak
Budući da bi to moglo imati implikacije na tržište rada,
zanimala nas je reakcija predstavnika sindikata koji, s druge strane, općenito
traže pooštravanje uvjeta za poslodavce koji uvoze radnu snagu. Ove godine je,
podsjetimo, do kraja rujna izdano 133 tisuće dozvola za boravak i rad, uglavnom
za građevinarstvo i turizam. U top 10 zemalja odakle ti radnici dolaze su,
redom, BiH, Srbija, Nepal, Sjeverna Makedonija, Indija, Kosovo, Filipini,
Bangladeš, Turska i Albanija.
Prema informacijama koje posjeduje N1, o dodatnom modelu
useljavanja uopće nije bilo razgovora u sklopu radne skupine za izradu
zakonskih izmjena, ali takva se odredba doista našla u zadnjem nacrtu
prijedloga izmjena Zakona o strancima u rujnu. Hoće li tu i ostati, vidjet ćemo
kad izmjene napokon osvanu u javnom savjetovanju.
Predstavnici sindikata su iznenađeni tom odredbom i
zaključuju da Vlada planira za svaku kalendarsku godinu donositi odluku o
useljavanju bez radne dozvole „na temelju načela za provedbu imigracijske
politike“. Problem je, među ostalim, što ta načela nikome nisu poznata.
Ocjenjuju da bi spomenuti prijedlog mogao imati dramatičan utjecaj na tržište
rada u Hrvatskoj te ga, kako stoji u nedavnom zajedničkom očitovanju SSSH i
NHS-a koje smo imali prilike vidjeti, ne mogu podržati bez obrazloženja i
pojašnjenja.
Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, kaže u odgovoru za
N1 da su zatražili hitan sastanak na ovu temu, no nisu dobili nikakvu povratnu
informaciju.
Imigracijska strategija o doseljavanju “u skladu sa
zahtjevima tržišta”
Inače, MUP već mjesecima paralelno uz izmjene Zakona o
strancima (kojima će produljiti maksimalno važenje dozvola za boravak i rad
stranaca s jedne na tri godine te olakšati proceduru kad mijenjaju poslodavce),
priprema i strateški dokument o imigracijskoj politici budući da ga Hrvatska
godinama uopće nema. No, iako je radna skupina završila s radom, još nije
pušten u javno savjetovanje.
Potkraj lipnja su iz MUP-a na upit N1 odgovorili da tim
dokumentom planiraju obuhvatiti „mjere kojima će se poticati doseljavanje novih
stanovnika u skladu sa zahtjevima tržišta rada te olakšavati uključivanje
useljenika i povratnika u svakodnevni život, uz čuvanje ljudskih prava,
sigurnosti i dobrobiti svih koji žive u Republici Hrvatskoj“. Napomenuli su i
da će brža integracija stranaca u hrvatsko društvo biti poticana „uz naglasak
na učenje hrvatskog jezika“. Nisu nam odgovorili tko je od vanjskih
stručnjaka, sociologa i demografa, sudjelovao u izradi hrvatske imigracijske
politike.
Sever navodi da su sindikati putem Gospodarsko-socijalnog
vijeća tražili da ih se uključi u izradu te politike ili barem konzultira, ali
bez rezultata, piše N1.