Visoki troškovi energenata, sirovina, plaća, presječeni lanci opskrbe… Potrošači vide da su im novčanici sve tanji jer tvrtke sve troškove prebacuju na njihova leđa.

Kada nešto poskupi, govorimo o inflaciji. Ali postoje i drugi “trikovi” za izvlačenje novca iz džepova ljudi.

Vijeće potrošača iz Hamburga prošle je godine margarinu Rama dodijelilo šampionsku titulu za “varljivu ambalažu”. Naime, cijena mu je ostala 2,19 eura, ali je pakiranje s 500 sniženo na 400 grama. To znači da je margarin poskupio 25 posto, iako se cijena pakiranja nije mijenjala, piše Deutsche Welle.

Taj se fenomen naziva shrinkflation, riječ skovana od “inflation” i engleskog “shrink”, što znači smanjiti se.

Sada pati i kvaliteta

Iako je razdoblje snažnih poskupljenja prošlo – iako nema znakova da će se vratiti na staro – sada zagovornici potrošača promatraju najnoviji fenomen koji su nazvali skimpflation. “Skimp” na engleskom znači škrtariti ili raditi nešto nedovoljno kvalitetno.

Termin je skovala američka medijska mreža NPR prije dvije godine. “Fenomen se također širi u Velikoj Britaniji i Njemačkoj”, kaže Sabine Hibner, stručnjakinja za kvalitetu usluga i autorica.

Primjerice, nakon početka rata u Ukrajini proizvođači pomfrita zamijenili su suncokretovo ulje palminim jer se ogromna količina svjetske proizvodnje suncokreta nalazi u Rusiji i Ukrajini. Ulja jednostavno nije bilo.

“Palmino ulje uvedeno je iz nužde, a sada je prilično etablirano”, kaže Hibner.

Iako suncokretovo ulje već odavno ima u dovoljnim količinama, prema podacima Agencije za zaštitu potrošača, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu. Drugi još uvijek koriste palmino ulje.

Promjene u sastojcima nisu navedene

Da cirkus bude potpun, mnogi se proizvođači usude čak i ne naznačiti promjenu sastojaka na ambalaži. Nutritivne vrijednosti više nisu odgovarale reklamiranom. Palmino ulje je daleko jeftinije i manje zdravo od suncokretovog ulja zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina.

Prema riječima Sabine Hibner, tvrtke su za to dobile izvanredne dozvole jer nije bilo lako napraviti novu ambalažu na brzinu.

Umjesto promjene popisa sastojaka i nutritivne vrijednosti, samo su naveli: “Sadrži palmino ulje umjesto suncokretovog ulja” u polje predviđeno za upisivanje roka trajanja. Međutim, to je prošlo nezapaženo kod mnogih potrošača.

Centar za savjetovanje potrošača iz Hamburga navodi primjer čokolade iz velikog lanca supermarketa Aldi Nord. Tamo su njihove brand čokolade s marcipanom izgubile na kvaliteti – umjesto 45 posto marcipana koristi se samo 38 posto. U ostalim varijantama manje je pistacija i nugata. Iako su čokolade poskupjele dvadesetak centi na 1,69 eura.

Pogoršanje kvalitete usluga

No, fenomen štedljivosti nije vidljiv samo u robama već i u uslugama. Kako kaže Hibner, radne snage nedostaje posvuda. Kao rezultat toga, tvrtke štede na plaćama, a potrošači se suočavaju s lošijom uslugom.

Recimo, možete čekati satima kada nazovete pozivni centar. Ili, sve manje poslovnica banaka i bankomata, iako potrošač i dalje uredno plaća isti ili veći iznos banci. U zračnim lukama vladaju gužve jer je manjak osoblja ili sve manje prtljage koja je uključena u redovnu cijenu karte. Duže čekanje na blagajni u supermarketu ili na konobara u restoranu, piše Deutsche Welle.

“To znači da kupci dobivaju lošiju uslugu, a istodobno zaposlenici često moraju raditi više”, kritizira Hibner.

Ona donekle razumije kada se troškovi prebacuju na kupce, ali smatra da je povećanje profita na njihov račun kratkovidna taktika. “Drsko je misliti da ljudi to ne vide. Svatko tko se osjeća prevarenim okrenut će leđa tvrtki ili brendu”, kaže.

Ona savjetuje ljudima da se bolje upoznaju s proizvodima koje kupuju – tim više što mnogi teško podnose sve veće troškove sve veće (inferiornije) robe. Hibner dodaje da, zahvaljujući društvenim medijima, ljudi sada mogu pokrenuti kritiku tvrtke: “Trebali bi koristiti tu moć.”

Ovih dana počinje berba ranih sorti grožđa. Zanimanje za njegov otkup ove je godine iznimno veliko jer je u nekim krajevima Hrvatske zbog vremenskih ekstrema urod potpuno podbacio. A kada je nečega malo i potražnja velika cijene skaču u nebu.

Grožđe je u Istri gotovo dvostruko skuplje u odnosu na lani. Unatoč tomu obitelj Nikol Banko rasprodala ga je i prije nego što je ubrano. Ovisno o sorti i načinu branja za kilogram postiže cijene od eura pa do eura i 60 centi. 

Potražnja je rekordna pa su i takve cijene. Što za vinogradarstvo nije loše.

U Dalmaciji cijene još i veće, kilogram se prodaje i po 3 i pol eura. Zbog bolesti, kiša i tuče, grožđa je malo na tržištu., piše HRT

- Ove godine pogotovo bile sorte su tražene i ljudi ne pitaju kolika je cijena, samo je bitno da ga ima. Niti ne pitaju za sortu, rekao je Tomislav Glavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin. 

Sinjski gradonačelnik Miro Bulj, donio je Odluku o subvencioniranju/refundaciji troškova autobusnog prijevoza redovitih i izvanrednih studenata s područja Grada Sinja sve do 22.prosinca 2023. godine.

Od ove godine studente će voziti drugi sinjski prijevoznik 'Litre Tours' što je promjena u odnosu na dosadašnji 'Promet Sinj' koji je prethodnih godina vozio studnete.

- Ja sam razgovarao s predstavnicoma obje prijevozničke tvrtke i ove godine sam izabrao povoljniju ponudu prijevoznika Litre Tours d.o.o. Litre je svoju cijenu do kraja godine ostavio na 2,25 Eura, kao što je bila i protekle akademske godine, dok je Promet Sinj za prijevoz studenata ponudio cijenu od 3,10 Eura po učeniku, kazao je gradonačelnik Bulj u programu Hit radija.

Gradonačelnik Bulj istaknuo je kako Grad Sinj vodi računa o svojim učenicima i studentima te želi omogućiti sigurno putovanje do obrazovnih ustanova.

Istaknuo je i problem s nerentabilnim linijama prema Sinju i omogućio potpuno sufinanciranje učenicima koji stanuju unutar pet kilometara od škole. Kazao je kako županija nije napravila ništa po tom pitanju unatoč njegovim upozorenjima. Učinio je sve kako bi učenici dobili besplatan prijevoz, no izgleda da je zapelo u Županiji. 

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban svečano je otvorio likovnu koloniju „Sveti Jeronim“. Kolonija se nalazi ispred crkvice sv. Jere na Marjanu.

Likovna kolonija održava se prigodom obilježavanja 30. obljetnice Splitsko-dalmatinske županije i blagdana Svetog Jeronima, a u njoj su sudjelovalo 14 slikara i 12 kipara koji su donijeli svoj umjetnički prikaz sveca.

Sudionici Likovne kolonije "Posvete svetom Jeronimu" su Goran Balić, Ana Marija Botteri, Duje Botteri, Josip Botteri Dini, Željko Bubalo, Alma Čače, Vladimir Davidenko, Nikola Džaja, Lili Gluić, Karin Grenc, Marko Gugić, Kažimir Hraste, Petar Jakelić, Kuzma Kovačić, Ivan Listeš, Đani Martinić, Duje Matetić, Zvonimir Mihanović, Matko Mijić, Tea Morić Šitum, Hrvoje Marko Peruzović, Dijana Iva Sesartić, Frane Šitum i Vice Tomasović.

-Pogledajte samo popis umjetnika, ovo je najbolje što Hrvatska nudi, a okupili su se na predivnoj lokaciji, lokaciji smiraja, uz crkvicu sv, Jere. Izložba njihovih radova bit će otvorena 28. rujna u 11 sati u Sveučilišnoj galeriji, kazao je, župan Blaženko Boban.

Organizatori kolonije su Splitsko-dalmatinska županija, Sveučilište u Splitu, kao i župa Sveti križ, Veli Varoš.

-Sveti Jeronim i njegova priča koja je zemljopisno vezana uz naš kraj, živi u srcu svakog Dalmatinca. Od one njegove duhovite na koju je ponosan svaki Dalmatinac, štiteći svoj temperament i naglost - Bože, oprosti mi jer sam Dalmatinac - pa do intelektualnog nivoa, jedne kozmopolitske djelatnosti. On je već tada svojim prijevodima stvorio kozmopolitsku ujedinjenost. Ovo je mjesto zaista sveto, ja sam emocionalno vezan uz to jer sam još kao srednjoškolac dolazio ovdje. Vrata su bila srušena, sve je bilo uništeno i organizirao sam skupinu srednjoškolaca, radili smo u brodogradilištu, tukli smo ruzinu, zaradili i popravili crkvu, Već 60 godina, svaku godinu na sv. Jeru organiziramo ovdje misu i druženje bratovštine, rekao je umjetnik Zvonimir Mihanović.

U četvrtak, 28. rujna u 11 sati u Sveučilišnoj galeriji u Splitu bit će otvorena izložba radova nastalih na likovnoj koloniji. Isti dan na rasporedu je i svečana sjednica Županijske skupštine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu – u 11 sati i 30 minuta na platou ispred kazališta počinje zabavni program u kojemu nastupaju Sinjske mažoretkinje i Hrvatski puhački orkestar gradska glazba Imotski, a svečana sjednica započinje u 12 sati.

U petak, 29. rujna u 9 sati u Biskupovoj palači u Splitu otvara se Međunarodni znanstveni skup „Lica svetog Jeronima“. Isti dan, u 20 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu održat će se pretpremijera dokumentarnoga filma „Naš sveti Jeronim“, autorice Antonije Hrvatin Roth, urednice religijskoga programa Hrvatske radiotelevizije. Film je nastao na inicijativu Splitsko-dalmatinske županije, a sniman je u Splitu, Solinu, Jeruzalemu, Rimu te ostalim lokacijama vezanim uz život i djelovanje svetoga Jeronima.

 

Ekološki ronilački klub Lanterna u nedjelju, 24. rujna, organizira međunarodnu ekološku akciju čišćenja podmorja u uvali Lovište. Prva je to akcija ovog tipa za Lanternu, novi ronilački klub na poluotoku, a već su uspjeli animirati i goste iz inozemstva da daju svoj doprinos ljepšem i čišćem podmorju. Akciju je financirala Općina i TZ općine Orebić na čijem se području nalazi i ovo mjesto.

-U čišćenju podmorja sudjelovat će ronioci s čitavog Pelješca i Korčule, kolege iz Metkovića, Bosne i Hercegovine..., a dolazi nam i ekipa vatrogasaca iz Münchena. Zahvaljujemo i Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, koji će se pridružiti s medicinskim timom i dva svoja gumena čamca u koja ćemo tovariti smeće, kao i Lučkoj kapetaniji, koja će biti tu sa svojim brodom, kaže Igor Đuričić, predsjednik Ekološkog ronilačkog kluba Lanterna.

Iako je ovo prva njihova akcija ovog tipa, vjeruju da će prerasti u tradicionalnu, jer potrebe, nažalost, ima.

-Uvala je poprilično velika i poznato je sklonište za goste na brodovima i jedrilicama, koji su dosta nepažljivi i bacaju plastične i staklene boce te drugi otpad u more. Već smo ronili uvalom i uvjerili se da ćemo u nedjelju imati posla, kaže Igor.

Okupljanje sudionika je u 10 sati na rivi, očekuje se između 40 i 60 sudionika, a nakon što domaćini odrade „briefing“ i razvezu ronioce po uvali, čišćenje bi  trebalo početi oko 11 sati. U 14 sati planiran je ručak u restoranu Porat te dodjela zahvalnica sudionicima. U slučaju lošeg vremena, akcija se neće odgađati, jer, kako kaže Igor, „svakako će biti mokri“.

-Lovište je specifično po tome da ima puno sunčanih dana, a i pratimo prognozu koja kaže da će u nedjelju okrenuti na buru, ističe Igor, napominjući kako su animirali i najmlađe, pa će djeca, sukladno mogućnostima, iznositi otpad iz mora i tako dati svoj doprinos u širenju svijesti o važnosti očuvanja prirode.