Istina ili laž: Koje su tvrdnje točne, a koje netočne večeras izgovorili predsjednički kandidati?

Predsjednički kandidati Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović odradili su posljednje sučeljavanje prije početka izborne šutnje. Kao i u prijašnjim, povuklo se niz tvrdnji, što točnih što netočnih, koji su kandidati upućivali jedni drugima.

Portal Faktograf, koji je inače poznat po provjerljivosti činjenica u medijskom prostoru analizirao je tvrdnje večerašnjeg sučeljavanja. 

Evo i najzanimljivijih: 

Milanović nije “morao najuriti” samo jednog ministra

Netočna je Milanovićeva tvrdnja da je iz Vlade “morao najuriti” samo jednog ministra. Iz Milanovićeve vlade su pod optužbama za zlouporabu položaja morali otići Slavko Linić, Veljko Ostojić i Mirela Holy, dok su Željko Jovanović i Rajko Ostojić izbačeni zbog loših rezultata.

(Ne)miješanje u rad SOA-e

Netočna je tvrdnja Grabar Kitarović da se nikad nije miješala u rad SOA-e. Predsjednica je 2016. smijenila ravnatelja Službe Dragana Lozančića nakon što je obuhvaćena obavještajnim mjerama usmjerenim protiv Zdravka Mamića.

Rast BDP-a

Netočno je da je rast u vrijeme Milanovićeve rast bio kao i za vrijeme Plenkovićeve. Rast za vrijeme Milanovića bio je 1,8 posto kumulativo, a u periodu 2016.-2018. bio je 5,6 posto.

Milanović je na samom početku točno govorio o rastu BDP-a. Za vlade Ivica Račana BDP kumulativno rastao 14,8 posto, u prvoj vladi Ive Sanadera rast je bio 15,3 posto, dok je druga Vlada u kojoj ga je zamijenila Jadranka Kosor ostvarila negativni rast od devet posto.

Milanovićeva vlada minus je smanjila na 1,8 posto kumulativno, a dvije zadnje HDZ-ove vlade ostvarile su rast od 5,6 posto kumulativno.

Suradnja s ratnim zločincima

Milanović kaže da ne bi surađivao sa strankama u kojima su ratni zločinci. 2015. je SDP razmatrao koaliciju s HDSSB-om Branimira Glavaša, optuženim za ratne zločine.

 Milanović je rekao da nikad neće biti predsjednik RH

Milanović je rekao istinu da Kolinda Grabar Kitarović nije imala volje surađivati s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa o čemu je u više navrata govorila i bivša predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković.

Točna je tvrdnja Grabar Kitarović da je Milanović 2014. godine rekao kako nikad neće biti predsjednik Republike Hrvatske.

Istinite su riječi Kolinde Grabar Kitarović da u Hrvatskoj djeluju agencije za naplatu dugovanja, jedino nije jasno je li išta napravila da se takva praksa onemogući.

Posao Grabar Kitarović u NATO-u

Točno je, kako tvrdi Grabar Kitarović, da je posao u NATO-u dobila na javnom natječaju 2011.,nakon što je tri godine bila na funkciji hrvatske veleposlanice u Washingtonu. Javila se nakon što je treći put objavljen oglas za taj posao. Međutim, nije točno da je na tom natječaju konkuriralo mnogo osoba. Da je tako vjerojatno se ne bi natječaj trebao ponavljati tri puta prije nego su je primili.

Milanovićev minimalac

Kada je riječ o isplatama plaće koje je Milanoviću predbacio predsjedničin savjetnik Tomislav Madžar, poduzetnici legalno poreze i doprinose mogu isplatiti na osnovicu od minimalno 5.682,30 kuna. Hoće li uplatiti doprinose na taj iznos, a isplatit si minimalnu plaću, njihov je izbor (Novi list). Netočna je Milanovićeva tvrdnja da si ne isplaćuje minimalac. Prosječna neto plaća u Milanovićevoj firmi, u kojoj je on jedini zaposlen, 2017. je iznosila 2.184 kune, u 2018. godini 3.334 kune mjesečno.