Koronavirus uz opću paniku i brojne preventivne mjere donio je i mnoštvo dezinformacija koje plove eterima i medije dovode u situaciju iskušenja s objavom vijesti.

- Zbog širenja dezinformacija ponovno apeliramo na građane da ne nasjedaju neprovjerenim i netočnim informacijama i ne sudjeluju u širenju panike. Otočki stožeri civilne zaštite prate situaciju i preporuke Nacionalnog i županijskog stožera te će pravovremeno objavljivati sve informacije i eventualna pooštrenja mjera prevencije širenja koronavirusa, napisali su na službenim medijskim platformama grada Hvara i komentirali vijesti kako su otoci 'odsječeni' od kopna.

Mnogi su mediji jučer objavili vijest kako će se do ponoći van granica Hrvatske moći i u susjednu Bosnu i Hercegovinu, a kako će iza ponoći ulaz i izlaz biti onemogućeni.

Jutros je vijest povučena, a Vlaho Orepić, predstavnik stranke Nova politika u Hrvatskom saboru te bivši ministar policije na društvenim je mrežama kazao kako fiktivna prebivališta utječu i na unutarstranačke izbore u HDZ-u.
- Struka zatvorila, a politika otvorila granice prema BiH zbog izbora u HDZ-u koji su očito iznad i samih mjera prevencije od koronavirusa. Ovo je prešlo sve granice ljudskog dostojanstva!
Ovo mora prestati!, poručio je Orepić.

- Od 1984. sam ovdje, dva kreveta su prije bila i stanovale su tu dvije cure. Svaka je soba imala dva kreveta, kako su se osipali tako sam ja ovdje došla s 800 kuna plaće. Prošla sam havariju tešku. Kako onda, tako i dan danas. Sad imam iljadu i osamsto kuna, to je 250 eura, a samo dvije sobe plaćam 52 eura - govori Ana Boban (82). Njezina svakodnevnica bez tople vode i prostora za tuširanje nekome je nezamisliva, ali ona se nikad nije žalila.

"Obnovit ćemo sanitarne čvorove i zajedničke dijelove..."

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama je informacijski sustav implementiran na razini RH s ciljem pravovremenog obavješćivanja građanstva o nastanku krizne situacije s mogućnošću dijeljenja uputa za postupanje u ugroženom području putem mobilnih telefona i drugih modernih tehnologija.
 
Prije stavljanja u produkciju, sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama će se danas, 3. lipnja 2023. testirati u stvarnim uvjetima, odnosno slanjem testnih poruka svim korisnicima mobitela koji se u tom trenutku nalaze na području Republike Hrvatske. Po primanju poruke nije potrebno poduzimati nikakve aktivnosti.
 
Poruke će slati sva tri operatora javnih pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Hrvatski Telekom d.d., A1 Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o,), a dobivat će ih i korisnici u roamingu.
 
SMS poruka pošiljatelja HR112ALERT, bit će sljedećeg sadržaja: „Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje. Ne odgovarajte na poruku. Više na poveznici: LINK“.
 
Testiranje sustava počinje u 9:00 sati slanjem SMS poruke korisnicima mobitela na području Vukovarsko-srijemske županije. Nastavlja se u 10:00 sati slanjem poruke za korisnike s područja Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije te u 10:30 za korisnike mobitela iz Zadarske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije.
 
Korisnici s područja Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske županije testnu SMS poruku dobit će od 11:00 sati, dok će pola sata kasnije, u 11:30 sati testiranje početi u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji. Za građane Zagreba slanje SMS poruka počinje u 12:00 sati, a testiranje će završiti u 13:00 sati slanjem SMS poruke korisnicima mobitela s područja Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije.
 
Cilj uspostave ovog sustava je sigurnost svih građana Republike Hrvatske i turista, a kroz njega će se moći poslati upozorenja za svaku situaciju koja ugrožava živote i sigurnost ljudi, okoliša i imovine. U svrhu osiguravanja osobnih podataka prilikom slanja poruka provodi se proces anonimizacije podataka te osobni podaci ne napuštaju sustav mobilnog operatora.
 
Obveza uspostave sustava upozoravanja javnosti koji će putem mreže pokretnih komunikacija dostavljati javna upozorenja krajnjim korisnicima, proizlazi iz članka 110. Direktive (EU) 2018/1972 (Europskog zakonika elektroničkih komunikacija), a u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta je kroz novi Zakon o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“ br. 76/2022).
 
Podsjećamo, zbog testiranja Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama, danas se iznimno neće provoditi redovno mjesečno ispitivanje ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje korištenjem znaka »prestanak opasnosti«.

Prazan razred. Već peti dan učionica je prazna. Razlog je - problematično ponašanje jednog od učenika iz razreda i njegov posljednji agresivni ispad, kao i fama neslućenih razmjera koja je Osnovnu školu Strožanac lansirala na naslovnice nacionalnih medija. Fama o nečinjenju iza zatvorenih vrata škole koja je nakon uključivanja javnosti marginalizirala svu tu djecu, njih na stotine. Možda samo nesvjesno, ali za dugoročne posljedice.

Štoviše, najveći poraz strožanačke je priče istup ravnateljice Žane Prižmić kojoj je, eto, Zakonom o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, među ostalim, obveza "brinuti o sigurnosti i pravima i interesima učenika i radnika škole". Skrivanje događaja u ovom je slučaju pogubno pa o problematičnom ponašanju učenika s poremećajem ADHD nećemo ni riječi kad se već ravnateljica Prižmić, nakon što nam je pristala na razgovor o nemilim događajima u njezinoj školi, a na dan tog dogovorenog razgovora nije jednom dignula slušalicu. Pokušavali smo i pokušavali, ali nije bilo uspjeha. Sigurno desetak puta.

- Mi jednostavno ne znamo što se događa u školi Strožanac jer informacije koje su dostupne su jako kontradiktorne. Međutim, ono što je činjenica je da sva djeca i taj dječak koji ima dijagnozu ADHD-a su izvrgnuta svojevrsnom nasilju. To što ne idu u školu je najmanji problem jer gradivo koje nisu slušali se može nadoknaditi, ali pitanje je što su oni ovih dana sve čuli iz usta svojih roditelja koji su s pravom ogorčeni. Sigurno su i roditelji puno toga komentirali ovih dana bez da paze jesu li djeca u blizini i slušaju li ih - govori Mirjana Nazor, splitska psihologinja.

U toj iznimno lošoj atmosferi za djecu, pitanje je kakvo iskustvo djeca izvlače iz svega i kako će onda poštivati i vjerovati razrednicama, stručnoj službi ili ravnateljici...

- Djeca su, to sam sigurna, u teškoj situaciji i potrebna im je psihološka pomoć - objašnjava Nazor.

Smatra i da bi ravnateljica, ili netko iz Prosvjetne inspekcije trebao reći - dosta.

- Trebalo bi sve analizirati, vidjeti postupke, a ne donositi ishitrene odluke. Roditelje možda i ne treba uvlačiti u svaki korak, samo im treba objasniti koji je problem jer mnogi ne znaju koje su poteškoće tog djeteta i što uopće očekivati - rekla je Mirjana Nazor.

I zbilja - sve je nepoznanica. Jedino je jasan stav Školskog odbora da je za sve kriva razrednica učenika Zrinka Perković Dodig kojoj je uručen izvanredni otkaz. Nije poznato kojih je to sedam povreda počinila, kako kaže ravnateljica, ne znamo ni kako je eskalirao cijeli problem, što je to učenik s poremećajem donio u osmoljetku - predmet od tri ili tridesetak centimetara i što je izašlo iz njegovih usta? Na događaju pak radi policija, a neminovan je i sudski epilog, barem jedan - onaj između razrednice s otkazom i škole koju predstavlja ravnateljica.

A politika? Politika je već davno tu umiješala prste, izborom HDZ-ovaca na čelna mjesta i tijela u obrazovnim ustanovama gdje god da je to moguće.