Eksplozija u Splitu: Vatrogasac pojasnio kako pšenica može eksplodirati!

Pet osoba ozlijeđeno je u nesreći koja se danas oko podneva dogodila u silosu u Sjevernoj luci. Prema najnovijim informacijama, dvije osobe u životnoj su opasnosti. 

Još uvijek nisu potvrđeni uzroci nesreće koja je odjeknula Splitom, a očevid koji je započeo danas, trebao bi se nastaviti i tijekom subote kada bi trebali stići forenzičari iz Centra za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba. 

Na silosu su, na sedmoj etaži, radili zaposlenici jedne tvrtke iz Sinja i prva je pretpostavka da je do eksplozije došlo zbog iskrenja prilikom varenja, piše Index. 

Iskusni vatrogasac u razgovoru za Index objasnio je što se vjerojatno dogodilo i na koji način je moglo doći do takve eksplozije.

– Kao prvo, treba napomenuti da ne gori žito, tj. ne eksplodira žito ili brašno nego pripadajuća (žitna, brašna) prašina. Naime, eksplozivne smjese sa zrakom ne tvore samo zapaljivi plinovi, pare i maglice, već se isto tako ponašaju i prašine. Naime, sitna prašina krutih gorivih tijela (npr. ugljena, sumpora ali i organskih tvari poput drva, papira, šećera, brašna) koja lebdi u zraku može u određenim koncentracijama tvoriti eksplozivne smjese.- rekao je iskusni vatrogasac u razgovoru za Index, pa dodao kako se, sukladno trenutno važećim hrvatskim normama, zapaljivim prašinama klasificiraju fino usitnjene krute čestice nazivne veličine 500 mikrometara ili manje, što je jako bitno u ovom slučaju.

– Shodno rečenome, treba reći da su opasnosti od eksplozija prašine stalno prisutne u industriji, a posebice u farmaceutskoj, drvoprerađivačkoj, prehrambenoj i industriji cementa te u postrojenjima s ugljenom kao i svim onima kojima je namjena skladištenje ili transport žitarica (silosi, brodovi, želj. vagoni i sl.). Objektivno, s pozicije moje struke rečeno, sva  postrojenja u kojima se barem  u jednom  dijelu procesuiraju, transportiraju ili skladište zapaljive prašine organskog podrijetla (šećer, brašno itd.) predstavljaju veliku opasnost od  eksplozije.- dodao je sugovornik.

– Uzvitlane zapaljive prašine, dakle, tvore tzv. eksplozivnu atmosferu, a uzrok eksplozija uvijek je idealno poklapanje značajki pet elemenata nužnih za njeno događanje: prašina, raspršenost, kisik/zrak, ograničeni prostor i uzročnik ili incijator paljenja. Bitno je naglasiti da, što je prašina finija, odnosno što su njene čestice manje to je veća ukupna površina oblaka koji je u kontaktu s kisikom, a samim tim veća je i vjerojatnost da se takav oblak zapali odnosno eksplodira jer je potrebna manja inicijalna energija za njegovo paljenje.- pojašnjava vatrogasac.