Foto: Miranda Stanić

Tradicionalni 11. "Festival soparnika" u Dugom ratu

24.07.2015. u 07:19h

MARKO ŠARIĆ

Soparnike će izrađivati pedesetak osoba, a tek dvadesetak se bori za prestižne nagrade i priznanja, sprema se 6 komina za pečenje, bit će glazba u živo, lutrija i pregršt poljičke poslastice...

Festival soparnika je gastronomsko-turistički događaj za sve ljubitelje zdrave i ukusne hrane. Ovogodišnja fešta biti će u subotu 25. srpnja s početkom u 19 sati,a o najboljem soparniku će odluku donijeti 5 ljudi koji čine ocjenjivački žiri.

Organizatori ovogodišnjeg 11. Festivala soparnika su Općina Dugi rat i društvo Poljičana sv. Jure Priko, a predstavnik Društva Petar Rodić nam je rekao što će se sprema, tko sudjeluje i kakve su nagrade.

- U izradi je 6 komina na kojima će natjecatelji peći svoje soparnike i ljudi već pripremaju blitvu, luk, sol, brašno i ostale namirnice za izradu ovog Poljičkog specijaliteta koji je poznat i van granica "Lijepe naše". U 19 sati događaj počinje u lučici u Dugom ratu i svi su pozvani na sudjelovanje u ovoj fešti. Za naše drage goste smo organizirali i glazbu uživo, svirat će jedan bend, a biti će i organizirana lutrija- govori nam Rodić.

Komisija od povjerenja

Također, nadodao je tko sve čini stručni žiri koji će donijeti prevagu u odlučivanju najboljeg ovogodišnjeg soparnika koji će dobiti i nagradu. Isto tako, istaknuo je kako neće u pečenju ove poslastice sudjelovati samo natjecatelji, već i drugi koji žele priložiti i prodavati svoj soparnik, no oni nisu u natjecateljskom krugu.

- Komisiju čini pet osoba, a svaka predstavlja po jedno tijelo. Dakle, u komisiji su predstavnik općine Dugi rat, društva Poljičana sv. Jure Priko, predstavnik Donjih Poljica, predstavnik Srednjih Poljica i predstavnik Gornjih Poljica. Ljudi u ovoj komisiji znaju što je pravi soparnik po okusu i znaju odrediti vizualnu kvalitetu treadicionalne poslastice. Sve skupa sudjeluje oko pedesetak osoba koje će peći i prodavati soparnik, ali samo njih dvadesetak sudjelauje u borbi za prestižno priznanje- ističe Rodić.

Nagrade su, kako Rodić ističe, umjetnički radovi u obliku pijata, koje ga podsjećaju na teniske nagrade, a dobit će ih samo prva tri nagrađena, dok će se plaketa dodijeliti svim prijavljenim natjecateljima. Isto tako govori da je cijena jednog komada soparnika 5 kuna, stoga, ovu subotu pravac u Dugi rat i uživajte u domaćim poslasticama i Festivalu koji se ne smije propustiti.

Učenici ribarsko-nautičkog smjera „ambasadori“ su ribarske tradicije Komiže!

03.06.2023. u 09:38h

DN

Kroz brojne radionice izrade ribolovnih alata, predavanja, terensku nastavu i stručne obilaske te male škole ronjenja, veslanja, jedrenja, izrade gundule…i provedbu iznimno vrijedne eko akcije, uspješno je realiziran jedinstveni školski projekt „Tradicijom komiških ribara“ Pomorske škole Split

Učenici ribarsko-nautičkog smjera školske eko grupe „Zdravo more“ četiri dana su gostovali u „najribarskijem otočnom mjestu u Dalmaciji“. I sami nose titulu šampiona. Prošlog mjeseca proglašeni su pobjednicima natječaja za najbolji eko projekt srednjih škola u zemlji. Nagrada za osvojeno prvo mjesto im je putovanje u Strasbourg (listopad). Tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta svoja zastupnička prava koristit će kroz iznošenja prijedloga i replika na teme očuvanja planeta Zemlje i održivog gospodarstva. Osim što će novostečena znanja i vještine o ribarskoj tradiciji Komiže prenijeti i na druge učenike svog smjera, naši mladi „ambasadori“ svoja će iskustva iz jedinstvenog školskog projekta prenijeti i do najvećeg zakonodavnog tijela Europe.

Kroz brojne aktivnosti iz projekta „Tradicijom komiških ribara“, ovih dana učenici su učili o specifičnoj komiškoj ribarskoj tradiciji, životu njenih ribara, povijesti riboprerađivačke industrije i to od renomiranih „čuvara“ maritimne baštine otoka te svojih vršnjaka.

Uz razgled Ribarskog muzeja i edukaciju o komiškoj falkuši, Roti Palagruzoni, tvornici Mardešić i Neptun, učenici su i slikovito spoznali tradicionalne načine ribarenja komiških ribara kao i tradiciju prerade ribe i ribljih specijaliteta. Razgledali su plivaričara i koćaricu, njihove ribolovne alate i palubno-ribolovnu opremu, izradili udičarske alate, krpali su mreže te s broda pripremili i položili komiške sklopive vrše u more. Kroz čišćenje ribe, soljenje ribe u barilcima…uspješno su odradili terenski rad iz ribarske struke.

Iz nautičke struke imali su edukaciju na zapovjednom mostu „Petar Hektorović“, upoznali su se sa komiškom sandulom, pripremili i opremili sandulu za jedrenje, upoznali su se sa jedriljem i uzlovima koji se koriste na sanduli te su imali i malu školu jedrenja na regatnom brodu za vrijeme trajanja Komiške regate. Nakon upoznavanja komiške gundule, naši mali kalafati uspješno su crtali i rezali njezina rebra, sastavljali su kostur i u gunduli s ponosom zaveslali po komiškoj vali.

Tijekom boravka razgledali su Modru špilju i Centar za posjetitelje na Biševu. U povratku s edukativnog izleta, kraj otočića Mali Barjak, podvodnim dronom „zaronili“ su do olupine „Teti“ bilježeći putem drona i živi svijet oko nje. A kako bi i sami ubuduće mogli istraživati podmorje, omogućeni su im probni zaroni s bocama. Inspirirani doživljenim svakako će se razvijati i u ovom smjeru.

Kako priliči iskazanom gostoprimstvu, učenici eko grupe „Zdravo more“ i njihova mentorica Komižanima su željeli zahvaliti putem provedbe školske eko akcije „Za komiško more“. Akcija se simbolično odvila na plažama pod tvornicom Neptun, a učenicima Pomorske škole u čišćenju su se priključili učenici Osnovne škole Komiža. Paralelno sa školskom odvijala se podvodna eko akcija „Kopnenim putevima do mora“ u organizaciji Geoparka Viški Arhipelag u kojoj su sudjelovale roniteljice udruge „Sunce“. Premda je na prvi pogled izgledalo da neće biti otpada, radom kroz paralelne akcije učesnicu su pokupili i izvadili veliku količinu istog.

Mentorica eko grupe „Zdravo more“ i projekta „Tradicijom komiških ribara“ je profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta Marijana De Marchi. Upravo zbog povijesne važnosti komiškog ribarstva, mogućnosti realizacije praktičnog dijela nastave po metodskim jedinicama svojih predmeta (Morski ribolov, Ribarstvena biologija s ekologijom, Ribarske i mornarske vještine…), a za potrebe gostovanja učenika i u Europskom parlamentu, osmislila je program projekta koji cjelovito i suvremeno pristupa obrazovanju učenika ribarsko-nautičkog smjera. Ovaj smjer jedino se može pohađati u Pomorskoj školi Split.

Za realizaciju projekta „Tradicijom komiških ribara“ financijska sredstva nisu zatražena po natječaju, već se provedba projekta ostvarila isključivo na temelju novih suradnji i angažmana od strane prijatelja škole (prijevoz na moru i kopnu, smještaj, prehrana, majice, tečajevi, radionice, predavanja, izleti i stručne ture po Komiži i Biševu, razgledi Modre špilje, Ribarskog muzeja i Centra za posjetitelje). Uz stručno vodstvo, svakako se izdvaja i velika pomoć bivših učenika škole Ivana Linčira, Vladimira Murića, Jakova Smolića, Dina Tadića, Dina Kosa i Josipa Fiamenga i to učenika ribarsko-nautičkog i nautičkog smjera koji su kroz projekt prenosili praktična znanja i vlastita iskustva te davali savjete mlađim generacijama. Pomorska škola Split jako je ponosna na njih.

Hvala bivšim učenicima, gradonačelnici Tonki Ivčević i Gradu Komiži, zapovjedniku Mili Mardešiću i djelatnicima DVD-a Komiža, direktorici Lani Schmidt i geologu Filipu Prelecu iz Geoparka Viški Arhipelag, članicama udruge „Sunce“, Naciju Božaniću i ostalim djelatnicima Nautičkog centra Komiža, ravnatelju Domagoju Pšeničnjaku, profesorima Darki Bučak Marić, Stipi Vetmi i učenicima srednje škole Antun Matijašević Karamaneo u Visu, ravnateljici Meliti Mardešić, profesorima i učenicima Osnovne škole Komiža, predsjedniku Miru Cvitkoviću i članu predsjedništva Nikoli Božaniću iz udruge Palagruza, vlasniku i instruktoru Veljanu Zankiju iz ronilačkog centra B-24, Marinu Matavšeku i djelatnicima Centra za posjetitelja Modra špilja, Žarku i Nikoli Deškoviću, posadi broda Polet Furirioso, Toniu Mlikoti i učeniku Pomorske škole u Splitu Marinu Plećašu koji su bili u organizaciji Komiške regate, Jeleni Ivulić i djelatnicima Jadrolinije, posadi broda „Petar Hektorović“, Sanji Kukoč i ribarnici Davor, Jošku Božaniću i djelatnicima firme TEXTOR, ekipi HRT-a Željku Valčiću, Teu Frani, Borisu Pleštini na terenskom praćenju rada učenika u projektu „Tradicijom komiških ribara“ te uredniku Domagoju Strizi i ostalim djelatnicima HRT-a na medijskoj podršci poručuju iz škole.

Kroz učeničku izložbu „Zdravo more i mladi čuvari Jadrana“ javnosti će biti prezentiran učenički foto i video materijal i iz ovog projekta. Izložba će se moći posjetiti od sredine rujna u Prirodoslovnom muzeju u Splitu, a dio materijala već sad možete pogledati na učeničkoj Instagram stranici zdravomore.eko.

Božo Vrećo ovog ljeta nastupa na Korčuli i u Trogiru

03.06.2023. u 08:51h

DN

Ovaj neprikosnoveni umjetnik inače ne skriva ljubav prema Jadranskoj obali i hrvatskim otocima, te nerijetko tamo provodi godišnji odmor

Nakon svjetskih pozornica, Božo Vrećo ni ovoga ljeta neće preskočiti Dalmaciju. Ove godine čaroliju svojih nastupa podijelit će sa svojom vjernom publikom u Trogiru, u kuli Kamerlengo 10. srpnja. Samo dan kasnije, 11. srpnja, Vrećo će, svoj glas pustiti na Korčuli, u Ljetnom kinu. Ovaj neprikosnoveni umjetnik inače ne skriva ljubav prema Jadranskoj obali i hrvatskim otocima, te nerijetko tamo provodi godišnji odmor, stoga ga koncerti u Dalmaciji osobito raduju. Svi koji želite osigurati svoje mjesto na koncertima, te se uvjeriti zbog čega je Vrećo sve popularniji van granica regije, ulaznice možete kupiti putem Eventima ili Adriaticketa.

Božo Vrećo lirski je tenor koji svojim anđeoskim glasom ispjevava najdublje emocije. Pristup koji je zaista katarzičan, transverzalan i unikatan, kako pišu svjetski mediji poput francuskog ARTE-a, američkog New York Timesa i španjolskog El Periodica.

Spomenuti mediji nazivaju ga i „ikonom slobode, anđeoskim glasom koji miluje duše i otvara srca“. O njegovoj popularnosti i kvaliteti najbolje govori činjenica da su ulaznice za koncert krajem prošle godine u Sarajevu rasprodane u samo sedam sati.

Vrećo pjeva o ljubavi, čežnji i razdvojenosti, o tuzi, melankoliji i samoći. Svaki Božin stih je poput ispovijedi i priznanja ljubavi, otud i magija na njegovim koncertima. Surađuje s osebujnim umjetnicima svjetskoga glasa uz koje je napisao i nove sevdah tekstove koje njegova sve šira i brojnija publika naprosto obožava, od Lejlije pa sve do Sabe.

Božu Vreću zaista krasi nesvakidašnji opus jer marljivo radi na glazbi i istraživanju baleta i opere te na dokumentarnim filmovima o sevdalinci, kojoj ujedno daje svoj avangardni doprinos. Dakako, proučava i mističnosti balkanske autohtone monofone i polifone glazbe.

Njegovi su koncerti potpuno sufi trans koji sevdah izvorno potpuno oslobođen nosi u sebi. U ljudima oslobađa sve potisnute emocije te time izaziva suze na koncertima, kao i neke nadnaravne energije koje se pretaču od osobe do osobe i zajedno čine val ushićenosti, ljubavi i katarze.

Dualnost kojom ovaj nesvakidašnji umjetnik zrači čini ga jednim od najznačajnijih interpretatora modernog karasevdaha koji žanrovski zalazi i u sfere jazza, bluesa, spiritualnog i polifonog.

Film “Maldita – Ljubavna pjesma Sarajevu” u čijem je fokusu bh. umjetnik Božo Vrećo, ove je godine osvojio najprestižniju španjolsku filmsku nagradu Goya.

Projekt “Hrvatska prirodno tvoja – u Jelsi posađeno 16 stabala lipe, murve, jasena i rujevine!

03.06.2023. u 08:04h

DN

U Jelsi stabla su zasađena kraj Doma Zdravlja, u Parku i na centralnom parkingu, te označena oznakama projekta

U okviru projekta poticanja razvoja održivog turizma “Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours” čiji su pokrovitelji HTZ i Ministarstvo turizma i sporta RH, u Jelsi, sredstvima dodijeljenima Turističkoj zajednici općine Jelsa, posađeno 16 stabala lipe, murve i jasena.

„Time je i Općine Jelsa postalo dio globalnog projekta kojim se u turističkim odredištima potiče sadnja drveća radi smanjenja ugljikova otiska, poticanja i razvoja održivog turizma i brendiranja i promoviranja Hrvatske kao održive destinacije“.

Riječ je o nešto više od 1,2 milijuna kuna koji su raspoređeni na ukupno 116 turističkih zajednica sukladno njihovim prijavama za nabavku sadnica stabala koje su namijenjene turističkim destinacijama u cilju smanjenja ugljikova otiska. Na ovaj će način Hrvatska doprinijeti ispunjenju ciljeva iz Glasgowske deklaracije o šumama i korištenju zemljišta – Glasgow Declaration on Forests and Land Use, kao i daljnjem održivom razvoju turizma.

U Jelsi stabla su zasađena kraj Doma Zdravlja, u Parku i na centralnom parkingu, te označena oznakama projekta.

Sve su sadnice unesene i u aplikaciju za praćenje sadnje Europske agencije za okoliš (European Environment Agency) pod nazivom MapMy Tree.

Premijera predstave "U sudnici": Dvije priče o ucviljenoj udovici, pivcu i njegovu vlasniku

02.06.2023. u 20:46h

DN

Od tada pa do danas teško bi bilo pobrojati koliko puta, na koji način i u kojoj formi je izvođen Uvodić na daskama koje život znače

KUU Mosor Gata pripremila je novu dramsku predstavu " U sudnici" Mali Libar Marka Uvodića Splićanina.

Predstava se izvodi premijerno u nedjelju 4. lipnja u dva termina u 19:00 te 20 i 30 s tim da je druga izvedba rasprodana.

Predstavu je rezirao glumac HNK Split Trpimir Jurkic koji dugi niz godina radi s kazalisnim amaterima iz Gata.

Uvodićev put kroz kazalište počeo je još za njegova života, davne 1926.

Od tada pa do danas teško bi bilo pobrojati koliko puta, na koji način i u kojoj formi je izvođen Uvodić na daskama koje život znače.

I sad, evo Uvodića i u Gatima, da zajedno sa gatskim kazališnim zaljubljenicma ispriča nešto od onoga u što je bio zagledan, na čemu je počivalo njegovo oko, što je prepoznavao kao autentičnost jednog grada i mentaliteta.

Iz svojih sudskih iskustava, svega onoga što je slušao i gledao izašle su i ove dvije sudske fjabe (priče).

Jedna o ucviljenoj udovici optuženoj za smrt svog muža, a druga o jednom ukradenom pivcu i njegovu vlasniku, pametnom i preprdenom, kako bi se po splisku reklo, furbastom vlaju Martinu iz Prugova, koji tražći pravdu izluđuje suca.

Article