Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62b97d3e18d1cbcbb88b4680/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Opušteno s novinarskom legendom Jadranom Marinkovićem: "Ne može mrkva u riblju juhu"

Čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada, upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju, i tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon
Briškulu i trešetu nitko nije tako strastveno igrao. I kartanje bi počelo jednako kao i točenje vina jer za svakih četrdeset i jedan punat trešete stizala bi litra crnjaka, a stiza bi i litrenjak bilog i za "četri male" na briškulu. Kod Kikija su svi navraćali, a i svi su se čudili kako je sirotinju nakon triježnjenja od vina bolila glava, a glavešine su izlazile bistrije nego su ulazile.

Baš kako je i mlinica iz dana u dan sve manje, a mljevenja sve više. Jer svatko navlači vodu na svoj mlin, a nije to baš ni teško kada je vode do grla i kad su najveće suše. Eto i objašnjenja te prirodne postavke da dogovori i odluke padaju u vodu kada nam je, skoro svima, došla do ušiju.

Prirodna postavka je i ona kada zbog promjene tlaka na Klisu ostane šum u ušima, a jake frekvencije s one strane mora u eter donesu pinku talijanskog narativa.

Dojmljiv uvod priče o još dojmljivijem čovjeku vezan je uz medij koji uspješno drži korak s novim tehnologijama, a i druženja kod Kike, mlinice i mljevenje, dio je života sa skoro sedandeseton.



Usprkos proricanjima kako će doživjeti svoj konačan krah širenjem popularnosti interneta, radio je uspio preživjeti. Na radiju nema dobre šminke, dobre košulje koja će te spasiti i izvući situaciju - na radiju imaš samo 3 do 5 sekundi da dobiješ pažnju prije nego netko prebaci stanicu. Imaš priliku dugu ravno pet sekundi.

Koliko je njegova ostavština velika, da se ime Jadrana Marinovića nađe među pitanjima Milijunaša, garant bi bilo ono tamo negdje na početnim razinama kad se prepreke lako prelaze.

- Slušatelje već trideset godina muče iste stvari. Smiješno je da je obala jedan dio na županiji, drugi na državi, a onda malo i gradska. Motori nikad nisu maknuti s Rive, šporkica... I sve više grintaju, a sve manje ih se želi predstavit - e to mi je žaj - kaže osoba baš idealna za pokušaj skiciranja lika i djela. Od vremena kad su se radijski noviteti snimali na kasete, a radio bio jedini pravi izvor informacija jer svaka riječ voditelja bila je važna.

-  Novinarstvo? Pa slučajno... Ka i sve u životu.

Uskačemo u vremeplov...

- Ja sam rođen u Zadru, odgojen u Ninu, onda sam se preselio u Šibenik u petom razredu osnovne. Kako mi Šibenik nije bio drag, htio sam se vratit nazad u Zadar i tako sam uspio nagovorit roditelje da me upišu u pomorsku školu. I tako svaki dan 18 kilometara od Nina do Zadra da bi u drugom srednje doša u Split. I onda su me bacili na brod i prvi dan rekli da pomognem timunjerima. I čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada - u dahu govori pa reda misli i dalje.

- Upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju. Otac mi je bia novinar. I tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon. Tada sam se posvađa, a glavni urednik Vjeko Košta mi je reka da ostanem kod njega i tako je i bilo. Uzeo sam emisiju za mlade, potom otiša u vojsku i vratio se na radio, a u isto se nekako vrime zaposlio kao glasnogovornik Mediteranskih igara. Iza je krenilo - od reklama, gradskih tema i slično...

Dobar radijski voditelj mora biti čovjek koji je informiran o svijetu oko sebe, o događanjima u svojoj okolini, mora to znati verbalizirati i biti glazbeno upućen u barem bližu, ako ne i onu najdalju povijest. I mora biti malo lud, luckast. Mora iskakati iz ustaljenih okvira u društvu.



Pomorsku je večer počeo uređivati još 1982. godine.

- Ivo Boko radio je "Pomorsku večer" pa su mu rekli da se ostavi toga i pusti mene jer sam pomorac - tek je započeo Marinković.

- Ja sam inzistira da emisije idu uživo i tako su dvadesetak godine išle, a prvo smo ih snimali i to bi trajalo po dva i pol sata. Uživo je bilo puno lakše, nije bilo interneta i nisi ima nikakvu vezu osim satelitskog telefona, a minuta tog telefona koštala je 10 dolara. I to je bila prava stvar, kad u emisiji uživo dobiješ momka pomorca negdje nasred Atlantika ili negdje u Kini i Americi, a na drugoj liniji je njegova mater. Naravno, prvo ona ne viruje, a onda kad sin progovori, ništa više nije isto.

Jer... trebao si uvijek imati nešto novo i atraktivno. Kad se upali crveno, svi stanu, a on kreće. Glavni adut programa bio mu je stalni kontakt sa slušateljima. Zato si uvijek morao biti dobro informiran, koncentriran i brz na riječima, a njegove bi emisije više nalikovale na liječničku ordinaciju ili kakvu fratarsku ispovjedaonicu.

Nije stoga čudno da je za života dobio tri nagrade za životno djelo - HRT-a, Slobodne Dalmacije i grada Splita.

- Dobro je da sam te nagrade dobio za života jer često dobiju ljudi posthumno. Više od ove tri mi ne tribaju.

Naročito su ga, kažu bolje upućeni, volile zvati vremešne sugrađanke. Njegov glas im je, kažu, seksi pa po njemu odmah znaju na kojoj su frekvenciji. Djeluje im brižno i kao netko tko može promijeniti stvari. Baš kako bi Marinković prominio navike kuhara oko jedne gurmanske delicije.

- Mrkvu u riblju juhu... Majko moja, Bože sačuvaj. Ne mogu razumiti te vrhunske kuvare jer mrkva je slatka. Pa zna se šta je riblja juha. U nju ide kapula, češnjak, peršin, pomidora, sol, papar i maslinovo ulje. I to je to.

Kažu i kako je samo bio zerko nervozan kad je igra mali balun, a navike ga nisu puno prekrajale i u tenisu, što stolnom, što onom na kakvoj vanjskoj podlozi.

- Postoji jedan igrač Hrubesch, a mene su zvali Grubeš. To je valjda dovoljno za reć o malom balunu.



Jadran je slovio kao glas savjesti našega grada jer je poznat po tome što jednako prisno razgovora s profesorom, ribarom ili predsjednikom države. Duže je vrijeme bio i prvi glas na utakmicama Majstora s mora.

- U moje je vrime, kako nije bilo interneta i tih modernih čuda, tribalo javljat rezultate drugih utakmica, a igralo se gotovo stalno u isti termin. I onda bi ja s gušton reka da Čelik vodi Dinamo usrid Zagreba. Samo da malo publiku digneš. Spiker san bia jedno pet ili šest godina, prvi je bia Bonaći pa ja, pa Košta i onda je Vedran. Svi s Radio Splita.

Strastveni navijač košarkaša Zadra, umirovljeničke dane provodi na Pelješcu i raduje se mostu koji će bit ono, kako kažu, zlata vridan.

- Sad će mi olakšat put kad iden iz Splita. Sad ću moć ženi javit da stavi peć meso i kumpire i dok ja dođen bit će gotovo. Olakšat će puno. Dakle nema Neuma, nema carine, nema zaustavljanja, nema kolona. Jedno 45 minuta dobrih...

Više zato vrimena provede u bacanju parangala...

- Dobro je, uvik ima par komada ribe, ne mogu se žalit. Počele su sad i ove lignje, ali tolko su male da je ih 26 jedan kilo. Malo veće od ćevapa, ali slatke su. Iden na more ujutro, iako je i ujutro vruće, pogledan iman li šta u vršama, bacin malo parangala, udice, i uvik bude dvi, tri ribe. A iman i svoj kauč, gemišt i šta mi više triba.


hr Mon Jun 27 2022 11:53:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/65166865cc67472b168b45a7/80

Mediteranski festival knjige: Splitski jedriličar Sani Delić predstavio putopis "Eldora"

Od djetinjstva sam opčinjen putopisima, i vodio sam dnevnike, vrlo pažljivo bilježio, ali tehnički. U vrime COVID-a pregledao sam to sve, i nastala je 'Eldora - rekao je Delić

Drugi dan Mediteranski festival knjige započeo je jednim od promocijskih vrhunaca MFK, prvi put je u Splitu gostovao jedan od najvažnijih srpskih književnika, publicista i kolumnista Svetislav Basara. Njegovu "Rekapitulaciju" - roman koji zaključuje trilogiju započetu "Andrićevom lestvicom užasa" i NIN-ovom nagradom ovjenčanim "Kontraendorfinom". Promotor je bio Kruno Lokotar, koji je na početku podsjetio na dosadašnje Basarine susrete s hrvatskom publikom, od Nagrade Željezare Sisak krajem osamdesetih, do objave "Uklete zemlje" u biblioteci Feral Tribunea.

- Basara je za srpsku javnost važan zbog više razloga, među ostalim kritikom Vukove reforme - rekao je Lokotar, na što Basara kaže da je krajem osamdesetih u Srbiji vladala histerija pozivanja na Vuka Karadžića, naizgled neobično za komunističku vlast.

- Vukova reforma je temelj srpskog nacionalizma i ideje Srbi svi i svuda, teza koje su kasnije postale dominantne u srpskoj javnosti. No, od njega su gori njegovi sljedbenici, zapisivači i izmišljivači poslovica koji su ogromni uteg na srpskoj kulturi - kaže Basara.

Ovaj srpski književnik je i ugledni kolumnist, nekad u Danasu, danas u Kuriru piše svakodnevnu kolumnu. Također, dva je puta dobio važnu Ninovu nagradu, prvi put za knjigu "Uspon i pad Parkinsonove bolesti".

"Rekapitulacija" je završni dio najnovije trilogije koja se, kaže Lokotar, može čitati i neovisno. Tim djelima Basara je još više zašao u političke vode, makar se svojedobno i aktivno angažirao u politici, najviše u Demokratskoj stranci, pa čak bio i veleposlanik na Cipru.

Trilogija je, kaže Lokotar, prepričavanje dijaloga i monologa nekolicine likova, među kojima je i Ivo Andrić.

- Taj sam lik stvorio dijelom po čaršijskim ogovaranjima, dijelom fikcijom. On je katalizator, kao Joker, arhetip čovjeka prilagodljivog svim vremenima, što Andrić i jest bio inače ne bi preživio. No, sve što se nalazi u knjizi ima temelja u stvarnim događajima koje sam doveo do groteske - kaže Basara, koji je u "Kontraendorfinu" izmislio hormon koji pokreće narode na Balkanu prema euforiji koja dovede do toga da "pojedu sami sebe".

Usijedio je i prvi putopis na 6. MFK, "Eldora" poznatog splitskog jedriličara Sanija Delića "Eldora", kojeg su uz autora predstavili Ivo Šćepanović i Kruno Lokotar, te "lik" iz knjige Šimun.

- Od djetinjstva sam opčinjen putopisima, i vodio sam dnevnike, vrlo pažljivo bilježio, ali tehnički. U vrime COVID-a pregledao sam to sve, i nastala je 'Eldora - kaže Delić.

"Eldora" je inače ime broda kojim je Delić putovao Mediteranom, i opisao to putovanje, od tehničkih podataka o vjetru, vremenu, susretima.

- No, to nije samo putovanje, to je prelazak u drugi svit, kad čovjek napravi sto milja brodom, ulazi se u drugu vremensku dimenziju, jer na moru postoje samo dan i noć, vrijeme i nevrijeme, kad ima ili nema sunca. Čovjek utone u paralelni svijet, odmaknut od zemaljskog, u kojem se ponekad čak javljaju i nepostojeći likovi - kaže Delić.

Sanijev suputnik Šimun kaže da mu je putovanje bilo zadovoljstvo na kojem su se događale različiti problemi, a splitski novinar Ivo Šćepanović rekao je da je "Eldora" neponovljiva, ali se može nazvati i romanom.

- Situacije koje su tamo opisane teško se mogu ponoviti, jer se događaju u određenom trenutku. Da je tu bio netko treći, sve bi opisao drukčije, ali Sani je u knjigu unio sebe, svoje zanimanje za ljude, arheologiju, sve do gastronomije - kaže Šćepanović.

Lokotar je dodao da je ovo knjiga i za "avanturiste s kauča", ali i za učenje o arheologiji, drevnim kulturama, sve do mistike i meteoroloških fenomena. Osim toga, kako kaže Šćepanović, knjiga je istodobno i splitska i svjetska.

- Svi koji su iz Splita žive u arheologiji, ona je stalno oko nas, dio smo svijeta od antike do danas. Mediteran je mjesto na kojem se sve ti isprepliće, i stvara se duh u kojem prepoznajemo jedni druge - kaže Delić.

Kao posljednja, drugog je dana MFK-a ostala promocija dviju zbirki poezije - Krađa Senka Karuze i Istina nedjeljom i drugim danima Katje Grcić. Predstavila ih je Irena Delonga, a oboje autora pročitalo je po nekoliko radova.

Karuza je rekao da je njegova nova zbirka poezija o romanima i knjigama koje je u životu pročitao, a ovo mu je treća zbirka, nakon što se etablirao kao pisac kratkih priča. U svijet poezije ušao je tek 2020., preko online radionica u pandemijskoj godini.

- Želio sam pokazati kako je moguće crpiti inspiraciju iz književnih djela. Zato se zbirka i zove "Krađa", ponudili su svoj svijet meni kao konzumentu, i ja sam ga prenio - rekao je Karuza, dodajući da mu nije bio cilj nametati svoj stav čitateljima koju književnost treba čitati.

- Ovo je moja osobna biblioteka, moj osobni izbor među brojnim knjigama koje sam pročitao i koje sam doživio na svoj način, kao što sam doživio neki svakodnevni događaj - ističe Karuza.

Katja Grcić, pak, po vlastitom priznanju u sebi ima slojevitost u kojoj prema potrebi koju osjeti izabere žanr - poeziju ili dramski tekst.

- Ipak najveću slobodu osjećam kroz poeziju, ona je na margini koja joj omogućava zaigranost i pokretljivost bez granica, za razliku od dramskih tekstova - rekla je. Osim toga, premda je često svrstavaju među angažirane pjesnikinje, ona izbjegava tu kategorizaciju smatrajući da se politički angažman izražava načinom življenja, a ne izvikivanjem parola.

Naravno, Mediteranski festival knjige ne bi bio to što jest da nije programa na kojeg su organizatori posebno ponosni - radionica za učenike osnovnih i srednjih škola iz cijele Splitsko-dalmatinske županije. Jelena Pervan, Renato Baretić, Hrvoje Marko Peruzović, Ivan Marušić i Vesna Bosanac i u četvrtak su buduće ljubitelje pisane riječi učili pričama, tehnikama pisanja i slikanja, stripu, ali i zdravoj prehrani. Otud se MFK pretvorio u obiteljsko događanje, a iznimno je ohrabrujuće za kulturu čitanja što je prostor u Velikoj dvorani prepun djece koja ushićeno listaju izložene knjige, uz naravno odlično posjećene promocije. To je zalog za budućnost.


hr Fri Sep 29 2023 08:06:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/64a953ec5d79654c3d8b458e/80
Foto: Press

Ultra Europe slavi velikih deset godina: Najavljen datum jubilarnog izdanja festivala

Festival je započeo kao dvodnevno događanje na Poljudu, koje je privuklo posjetitelje iz 70 država svijeta, a danas je ULTRA Europe veliki svjetski brend

Veliki rođendan hrvatskog glazbenog diva! Festival ULTRA Europe sprema se za posebno slavlje kojim će zaokružiti nevjerojatnih prvih deset godina. Pustolovina je ovo kojoj se, kroz godine, pridružilo više od 1 300 000 posjetitelja kao i najveće glazbene superzvijezde i ikone svjetske elektroničke scene. Ovo posebno jubilarno izdanje održat će se od 12. do 14. srpnja 2024. godine u splitskom Parku mladeži, nakon čega kreće Destination ULTRA Europe, glazbeno putovanje koje vodi na čarobni Brač, Hvar i Vis. Organizatori najavljuju početak prodaje najpovoljnijih festivalskih early bird ulaznica po cijeni od samo 89€, u ograničenoj količini. Prodaja kreće 10. listopada, točno u 10 sati i 10 minuta!

“Nobody parties like ULTRA Europe!”

U deset godina puno se toga promijenilo. Festival je započeo kao dvodnevno događanje na Poljudu, koje je privuklo posjetitelje iz 70 država svijeta, a danas je ULTRA Europe veliki svjetski brend koji traje 7 dana, odvija se u 4 grada i na 10 pozornica. Predvodnik inauguracijskog izdanja festivala bio je Avicii, jedna od najtraženijih zvijezda u to vrijeme, a svojim je dolaskom potvrdio da vjeruje u veliki potencijal ovog festivala, koji je narednih godina postao vodeći svjetski destinacijski festival. Od tranzitnog grada, Split je postao nezaobilazna turistička destinacija, a Vlada RH proglasila je festival strateški važnim projektom zbog njegovih pozitivnih multiplikativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo i promociju Hrvatske kao turističkog odredišta. Festival je odigrao ključnu ulogu u promicanju i uspostavljanju Hrvatske, Dalmacije i Splita kao globalne destinacije, posebno za mlade od 18 do 35 godina. Preko 1 300 000 gostiju iz cijelog svijeta, iz više od 150 zemalja svijeta, došlo je u Hrvatsku kako bi bili dijelom festivala od 2013. godine, generirajući tako preko 2 200 000 noćenja. Uz to, tijekom posljednjih 10 godina generirano je više od 1 milijarde eura dodatnih potrošnje u Hrvatskoj, kao rezultat potrošnje gostiju koji su sudjelovali na jedom od devet festivalskih izdanja.

ULTRA Europe se u samo 9 godina uspjela popeti na visoko drugo mjesto prema brojkama posjetitelja i ostalim festivalskim sadržajima unutar velike ULTRA Worldwide obitelji, što znači da je ispred gradova domaćina kao što su Tokyo, Hong Kong, Shangai, Sao Paolo, Johanesburg, Singapur, Abu Dhabi i Lima. Ono po čemu se ULTRA Europe razlikuje od svih drugih festivala na svijetu je način na koji povezuje glazbu i destinacije. Destination ULTRA Europe vodi na put od Splita do Brača, Hvara i Visa, a gosti nakon festivala rado otputuju i u Dubrovnik, do slapova Krke te Plitvičkih jezera, mjesta koja su u službenoj anketi odabrali kao ona koja se svakako trebaju posjetiti. U Hrvatskoj se u prosjeku zadržavaju gotovo sedam dana, a slike i uspomene nose sa sobom na sve krajeve svijeta čime Hrvatska dobiva promociju koja je teško mjerljiva bilo kakvim brojkama. 

- Od prvog smo dana istinski vjerovali da će ovaj projekt biti uspješan i posebno smo zahvalni svima onima koji su od početka dijelili to uvjerenje s nama, koji nas i dalje motiviraju da svake godine budemo još bolji i da nastavimo razvijati festival ULTRA Europe koji je po brojnim faktorima jedinstven na ovim prostorima. Split je otvorio svoja vrata i svoja srca milijunima posjetitelja, pokazao kako je to biti pravi domaćin raznim kulturama i nacijama. Za nevjerojatni uspjeh ove glazbene priče ključna je sinergija cijele naše obitelji, građana Splita, nadležnih tijela i institucija, svih naših partnera, posjetitelja i izvođača. Festival je već postigao odlične rezultate, ali čvrsto vjerujem da postoji još mnogo više potencijala za rast i njegov ukupni utjecaj na grad Split, Dalmaciju i Hrvatsku. Ostvarili smo 65% našeg potencijala pa će tako naša budućnost biti usmjerena na postizanje još većih i još boljih rezultata - izjavio je Joe Bašić, ispred organizacije festivala ULTRA Europe te je dodao: 

- Deseto izdanje bit će dostojno obilježavanja ovakvog jubileja. Spremamo pravi vatromet emocija i sigurni smo da je ispred nas novo i vrlo uzbudljivo poglavlje. Bit će ovo najspektakularnije izdanje do sad, prepuno trenutaka koji se pamte zauvijek.

Osim datuma rođendanskog susreta pod zvjezdanim nebom Splita, grada koji je pod zaštitom UNESCO-a i koji se prometnuo u jednog od najboljeg festivalskog domaćina na svijetu, organizatori su najavili i prve informacije vezane uz prodaju ulaznica. Naime, 10. listopada, točno u 10 sati i 10 minuta, započinje prodaja ograničenog kontingenta early bird regionalnih ulaznica, po najpovoljnijim cijenama – trodnevne GA ulaznice po cijeni od 89€, trodnevne VIP ulaznice po cijeni od 289€ te fan pit ulaznice po cijeni od 139€. Ulaznice će se moći osigiurati putem sustava Entrio, a nakon što se proda ovaj posebni kontingent, u prodaju kreće ulaznice po višim cijenama.

Sve informacije o festivalu, osim na službenoj stranici www.ultraeurope.com, mogu se pronaći i na Facebook stranici festivala, Twitter profilu te Instagram profilu


hr Thu Sep 28 2023 20:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6515a810cc67472b168b458a/80
Foto: Martin Burić

Povijesni koncert Gradske glazbe Imotski na Stradunu povodom bratimljenja Imotskog i Dubrovnika

HPO GGI su 6-erostruki prvaci Hrvatske ''Gradska glazba Imotski'' i nalaze se među najboljim puhačkim orkestrima
Povijesni koncert Hrvatskog puhačkog orkestra Gradske glazbe Imotski održat će se u nedjelju, 1. listopada u 17h u gradu Dubrovniku na Stradunu ispred crkve Sv. Vlaha, povodom bratimljenja grada Imotskog i grada Dubrovnika. 

Organizacija obilježavanja 32. obljetnice početka napada na Grad – 1. listopada 1991. godine, u sklopu programa ''Da se ne zaboravi''! 

6-erostruki prvaci Hrvatske ''Gradska glazba Imotski'' među najboljim je puhačkim orkestrima, s mnogobrojnim državnim i međunarodnim nagradama i priznanjima. Gostovali su po cijeloj Hrvatskoj i Europi te snimili i izdali tri CD-a.

- Iznimna nam je čast i zadovoljstvo prisustvovati tako važnom događaju! - rekao nam je Ljubomir Glibota - dirigent HPO GGI.

hr Thu Sep 28 2023 18:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6515909acc6747f40e8b46c8/80
Foto: Press

Šarmantni Dalmatinac otkrio koga je sve ljubio: Sandru Bagarić, Milu Elegović, Vandu Winter...

Otkrio je da je nakon više od dvadeset godina 'pokupio' diplomu s fakulteta, kako je zaveo suprugu, ali i s kime je sve razmjenjivao poljupce...
Pjevač posebnog glasa, omiljeni kazališni glumac, biolog po struci - Đani Stipaničev gostovao je u Special Happy Showu i to u svom najležernijem i opuštenijem izdanju, kakvog ga uistinu rijetko viđamo. Slušateljima Happy FM-a je otkrio da je nakon više od dvadeset godina 'pokupio' diplomu s fakulteta, kako je zaveo suprugu, ali i s kime je sve razmjenjivao poljupce...

Šarmantni Dalmatinac – Đani Stipaničev, suprugu Nelli osvojio je na čuvenim tribunjskim Magarećim trkama prije osamnaest godina. Tribunj je ostao njihova ljetna oaza, a mirni obiteljski život sa dvije kćeri vode u Samoboru.

- Smatram se Samoborcem, tamo sam već 13 godina, točno sutra - na Svetog Mihovila od kada smo uselili u taj prekrasni mali gradić, gdje je sve lijepo i ugodno… ali Dalmatinac uvijek ostaje Dalmatinac i tako ga uvijek svi percipiraju. Ja sam omiljena zvjerka među Bad Blue Boys-ima, pogotovo u ovom velikom tjednu i iščekivanju… Ženi sam rekao da me nema doma tih dana ako pobijedimo prvenstvo, taman za svoj 55 rođendan…

Supruga srećom nije ljubomorna.

- Puno, puno pusa sam podijelio na daskama, od kolegice Renate Sabljak, Sandre Bagarić, Mile Elegović, Danijele Pintarić, Vande Winter - to je sve prošlo kroz moje ždrijelo – pohvalio se uz smješak.

Kada se moraš poljubiti na sceni kako se kontroliraš - upitao ga je voditelj Elvis Mehičić. Ne kontroliram se, kako bih glumio onda, nema tu one istinske iskrenosti, ali prigode beru jagode…

Jednom prigodom Stipaničev je tako nedavno gostovao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

- Ja sam profesor biologije kojeg je život odveo u svim smjerovima osim biologije koju sam pošteno završio i nakon 24 godine nedavno sam podigao diplomu jer sam imao nastup na PMF-u.  Rekli su - evo ti tvoj tuljac da i tvoja djeca znaju da si fakultetlija… Bilo je uvik danas ću, sutra ću, ali birtija mi je draža, druženje, šetanje po samoborskim šumama…

Iako je trenutačno na dijeti izgledom se ne zamara previše. Za sebe kaže da je rustikalni Dalmatinac koji se depilira za potrebe uloga, ali želi ostariti prirodno, bez estetskih zahvata. Nije ni od tetovaža, a što se tiče poroka otkrio je:

- Ne pušim, a za pijenje - tu bi se dalo štogod prozborit, ja sam piva, gemišt, bevanda tip, pelinkovac mi je od žestica jedino što pijem.

Svaka uloga mu je jednako važna. O sebi ne voli čitati, niti svoj glas slušati na radiju i televiziji,

 Zoran Milanović mu je draži od Andreja Plenkovića, jer, kaže, zabavlja narod i ima jasan stav o svemu…

hr Thu Sep 28 2023 16:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .