Za tri mjeseca blokade država će se morati zadužiti 75 milijardi kuna

Milijarda eura iz fondova EU Ministar financija Zdravko Marić u intervjuu za Večernji list kaže da tih 65 milijardi kuna predstavlja 45% planiranog državnog proračuna za ovu godinu.

Taj novac najprije će se tražiti na domaćem tržištu, kod banki i investicijskih fondova. Potom će Hrvatska svoje papire pokušati ponuditi i na međunarodnom tržištu na kojem se očekuje neviđena gužva. Belgijci su se u posljednjih desetak dana zadužili za osam milijardi eura na sedam godina uz kupon od 0 posto, Estonija je prodala prvih 200 milijuna eura uz negativnu kamatu od 0,29 posto, Češka se zadužila kod kuće uz 1,2% kamate, a Izrael je na svoju desetogodišnju obveznicu postigao cijenu od 1,07%, piše Večernji list

Slovenija će za svoju trogodišnju obveznicu vrijednu 850 milijuna eura platiti 0,25% kamate dok će za devetogodišnji dug od 250 milijuna eura kamata biti 0,7%. Svoj prvi “korona” kreditni aranžman RH dogovara s domaćim bankama i poslužit će za isplatu travanjskih plaća i mirovina. Novca na tržištu ima jer je središnja banka upumpala desetke milijardi kuna, no druga je stvar pod kojim će se uvjetima realizirati nova zaduženja.

Sve do izbijanja pandemije i Hrvatska se, putem trezorskih zapisa, kratkoročnih vrijednosnih papira do godinu dana, zaduživala gotovo beskamatno, a niske su kamate ugovorene i kod posljednjih izdanja državnih obveznica. Kad su posrijedi pregovori s bankama, s njihove će se strane vjerojatno na stolu naći i odnos države prema bankarskom sektoru u proteklih nekoliko godina, te repovi vezani za franak. Općenito gledano, bez obzira na pojačane potrebe svih država, novca u svijetu ima.

– U prvom šoku došlo je do povećanja rizika i rasta premija, no nakon što su brojne države predstavile svoje izdašne pakete pomoći, taj je strah razbijen. Bude li rasta kamata, ne vjerujem da će biti znatan – procjena je Željka Lovrinčevića, analitičara Ekonomskog instituta u Zagrebu. Premda su se neki šokirali brojkom od 65 mlrd. kuna, kolike će biti tromjesečne državne potrebe za zaduženjem, Lovrinčević veli da ta brojka nije konačna te da joj treba pribrojiti još 10-ak milijardi, koliko će se morati zadužiti lokalne jedinice i javna poduzeća. Rupa će, dakle, biti teška deset milijardi eura samo za tri iduća mjeseca, od čega RH može računati na nešto više od jedne milijarde eura iz europskih fondova. Ostalo će se morati snaći, piše Večernji list

Optimistični scenarij

– Većina zasad pokušava prvi likvidnosni šok zatvoriti kod kuće. To ćemo i mi činiti, ali paralelno treba otvoriti razgovore s međunarodnim institucijama o dugoročnom priljevu kapitala – kaže Lovrinčević. Nove financijske potrebe države težit će 75 milijardi kuna samo u optimističnom scenariju da će blokada gospodarstva trajati najdulje tri mjeseca. Prvi paket mjera RH pogurat će javni dug na 90% BDP-a. Za više od toga, ako kriza potraje dulje, trebat će pomoć. – Treba voditi računa da je Hrvatska u odnosu na druge zemlje donijela jako ekstenzivan paket mjera – upozorava Lovrinčević.

Ako smo proteklih godina gledali u nebo i molili da nam toplo vrijeme donese turiste, sad bi molbe mogle biti da odnese virus. – Razgovaramo i s raznim međunarodnim financijskim institucijama, a svakako računamo na potporu EU kroz osiguravanje maksimalne fleksibilnosti preostalih sredstava iz EU fondova, ali i na dodatnu likvidnost kroz netom predložene financijske programe i instrumente EK – kazao je Zdravko Marić.