Milanović smijenio Jovanovića i Rajka Ostojića

Premijer Zoran Milanović smijenio
je danas dvojicu ministara – zdravlja Rajka Ostojića te znanosti,
obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, a umjesto njih Saboru će
predložiti Sinišu Vargu te Vedrana Mornara.

O svojoj odluci Milanović je izvijestio na izvanrednoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima uoči današnje sjednice Vlade.

Nakon razgovora s Ostojićem i Jovanovićem zaključili smo da je
najbolji interes i Vlade i SDP-a da oni ojačaju saborski klub SDP-a,
rekao je Milanović.

Vedran Mornar profesor je na FER-u, a bio je i dekan tog fakulteta.

Siniša Varga na čelu je Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i u javnosti se percipira kao veliki oponent Ostojiću.

Bivši ministar financija Slavko Linić bio je šesti ministar koji
je 6. svibnja napustio vladu Zorana Milanovića otkad ju je prije dvije i
pol godine potvrdio Hrvatski sabor, ali je dotad bio prvi kojeg je
smijenio premijer, za razliku od ostalih koji su sami podnijeli ostavke
ili otišli na druge dužnosti.

Prva Milanovićeva ministarska postava doživjela je promjene
svega stotinjak dana nakon imenovanja, kada je u travnju 2012. prvi
ostavku na dužnost podnio tadašnji ministar pomorstva, prometa i
infrastrukture Zlatko Komadina koji je taj potez obrazložio narušenim
zdravljem.

U lipnju iste godine ostavku je podnijela i ministrica zaštite
okoliša i prirode Mirela Holy koja je u pismu premijeru tada navela da
ostavku podnosi jer je nepromišljenim e-mailom predsjedniku Uprave HŽ
Holdinga nanijela političku štetu Vladi. Milanović je tada poručio da mu
je žao zbog ostavke, ali je naglasio da je njegova Vlada postavila
standarde kojih će se držati.

Sredinom studenog 2012. ostavku na dužnost prvog potpredsjednika
Vlade i ministra gospodarstva podnio je i Radimir Čačić nakon što ga je
Županijski sud u Kapošvaru osudio na godinu dana i deset mjeseci
zatvora zbog izazivanja prometne nesreće 2010. u Mađarskoj u kojoj su
poginule dvije osobe.

Veljko Ostojić, čiju je ostavku na mjesto ministra turizma
premijer prihvatio 9. ožujka 2013., izjavio je da je ostavku podnio pod
pritiskom izazvanim neutemeljenim optužbama te hajkom velikih razmjera
što mu onemogućava da svoju dužnost obavlja na profesionalnoj razini.

Njegova ostavka uslijedila je nakon što su mediji objavili da
DORH ispituje kupoprodaju atraktivnog zemljišta kraj Rovinja, čija je
vrijednost nakon urbanizacije s milijun kuna porasla na 25 milijuna
kuna, a u čiju je kupnju, urbanizaciju i prodaju uključen ministar
Ostojić.

Dužnosti potpredsjednika Vlade razriješen je i Neven Mimica zbog odlaska na dužnost u Europskoj komisiji.

Životopis Siniše Varge

Budući ministar zdravlja Siniša
Varga, na tu dužnost dolazi s mjesta ravnatelja Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (HZZO), na koju je imenovan 2012. godine.

Varga je u Račanovoj Vladi od 2002. do 2004. bio pomoćnik ministra
zdravstva za stručno-medicinske poslove, i sudjelovao je u mnogim
aktivnostima na unaprjeđenju zdravstvene zaštite i zdravlja
stanovništva.

Od 2000. do 2002. g. radio je kao konzultant Svjetske banke na
projektu zdravstvene reforme u Republici Hrvatskoj, a u tom je razdoblju
bio i pomoćnik ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava.

Varga je rođen 24. kolovoza 1965. godine u Zagrebu, oženjen je i
otac dvoje djece. Budući ministar zdravlja diplomirao je 1990. godine
na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija,
nagrađen je dva puta nagradom Rektora Sveučilišta, 1986. i 1988. godine.

Nakon položenog stručnog ispita, kao dragovoljac Domovinskog
rata bio je član mobilnih kirurških ekipa pri Glavnom sanitetskom
stožeru RH. Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata.

Vježbenički staž završio je u Kliničkoj bolnici “Sestre
Milosrdnice” u Zagrebu, a stručni ispit položio 1991. Od 1993. do 1997.
je specijalizirao stomatološku protetiku u Stomatološkoj klinici
Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a u travnju 1997. godine položio
specijalistički ispit. Dio svoje specijalističke prakse je proveo u
Geteborgu (Švedska) 1995. godine. Bio je prvi Hrvat koji se obrazovao i
specijalizirao na Branemark Implantology Clinic.

Od 1997., kao specijalist stomatološke protetike, vodi Ambulantu
za kiruršku protetiku, Kliničkog zavoda za oralnu kirurgiju, Klinike za
kirurgiju lica i čeljusti Kliničke bolnice Dubrava, koji je jedini
centar takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Sudjeluje u izobrazbi medicinskih sestara, zubnih tehničara,
nemedicinskog osoblja te pripravnika i specijalizanata iz stomatološke
protetike, oralne kirurgije, maksilofacijalne kirurgije i
otorinolaringologije u okviru djelatnosti stomatološke protetike.

Zbog zanimanja za opći i zdravstveni menadžment primio je od
Europske organizacije za kvalitetu diplomu međunarodnog menadžera
sustava kvalitete za međunarodnu normu ISO 9001:2000. 

Životopis Vedrana Mornara

Budući ministar znanosti,
obrazovanja i sporta Vedran Mornar na tu dužnost dolazi s mjesta
profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u
Zagrebu gdje je u dva mandata obnašao dužnost dekana.

Mornar
je rođen 29. svibnja 1959. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1981. na
Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na smjeru Računarska
tehnika. Godine 1982. upisao je poslijediplomski studij na
Elektrotehničkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Računarske
znanosti, a magistarski rad obranio je 1985. Akademsku godinu
1987./1988. proveo je kao Fulbrightov stipendist na University of
Southern California u Los Angelesu, a doktorsku disertaciju obranio je
1990. godine.

Od 1982. radi na Zavodu za primijenjenu matematiku
Elektrotehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (danas Zavod za
primijenjeno računarstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva) kao
zavodski suradnik. Od 1986. radi kao asistent za znanstveno područje
Računarske znanosti za grupu predmeta Računarske znanosti, od 1992. kao
docent, od 1998. kao izvanredni profesor, a od 2003. godine redoviti je
profesor za istu skupinu predmeta. Godine 2008. izabran je za redovitoga
profesora u trajnome zvanju.

U dva mandata bio je dekan FER-a, a prije četiri godine kandidirao se za rektora Sveučilišta u Zagrebu.

Bio je predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje,
član Senata, Vijeća tehničkoga područja, Investicijskoga odbora BICRO-a,
Povjerenstva za provedbu državne mature, vladinoga povjerenstva za
provedbu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, vijeća za nacionalni
inovacijski sustav te IEEE Computer Societyja. Redoviti je član
Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

Kao član Povjerenstva za provedbu državne mature radio je na
osmišljavanju i organizaciji cijeloga sustava provedbe državne mature.
Javno se zalagao i za uvođenje “male mature”, a upozoravao je i na
preopterećenost obrazovnoga sustava predmetima i količinom činjenica
koje se na tim predmetima uče.

Smatrajući da svaki pristup obrazovanju koji učenika ili
studenta usko specijalizira za određeno zanimanje i daje mu previše
konkretnih, a premalo općenitih znanja nije dobar, isticao je da je
nastavne planove na svim razinama nužno koncipirati tako da se u njima
stavi naglasak na ključne kompetencije za cjeloživotno učenje.

Zalagao se i za smanjivanje količine gradiva i stavljanje
naglaska na vježbanje samostalnoga rješavanja stvarnih problema, pisanje
i komunikaciju.