U Hrvatskoj nedostaje liječnika: Problemi u niskim plaćama, ali i lošoj opremi u domovima zdravlja

Hrvatska se suočava s ozbiljnim manjakom liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osobito obiteljskih liječnika, ginekologa i pedijatara. Prema posljednjem istraživanju Hrvatske liječničke komore (HLK), u zemlji nedostaje 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara, a situacija je posebno teška u ruralnim županijama. Naime, u nekim dijelovima Hrvatske, poput Sisačko-moslavačke županije, nedostaje čak 83 posto potrebnih pedijatara.

HLK predlaže niz mjera kako bi se zaustavilo daljnje pogoršanje stanja. Jedan od ključnih prijedloga je omogućavanje slobodnog izbora radnog mjesta između domova zdravlja i privatnih ordinacija, čime bi se liječnicima omogućila veća fleksibilnost, a time i veća motivacija za ostanak u javnom zdravstvenom sustavu. Također, predlaže se ograničenje broja osiguranika po liječniku (1500 za obiteljsku medicinu, 850 za pedijatre, 5000 za ginekologe), što bi omogućilo kvalitetniju zdravstvenu skrb.

Osim toga, HLK poziva na digitalizaciju administrativnih procesa i smanjenje papirologije koja trenutno predstavlja ogroman izvor stresa za liječnike. Istraživanje je pokazalo da većina liječnika smatra kako imaju premalo vremena za pacijente, jer su prisiljeni obaviti veliki broj pregleda, konzultacija i administrativnih zadataka. Obiteljski liječnici, na primjer, dnevno obave 32 pregleda i 40 konzultacija, dok ginekolozi i pedijatri često nemaju dovoljno vremena za temeljitu obradbu pacijenata.

Preopterećenje, niske plaće i loša oprema u domovima zdravlja dodatno pogoršavaju stanje, dok privatne ordinacije pružaju bolje uvjete, ali ne bez svojih problema, uključujući manjak kontrole nad uvjetima ugovora s HZZO-om.

Kako bi se olakšao rad liječnicima, HLK predlaže i aktivniji angažman lokalnih vlasti u privlačenju novih liječnika, putem poticaja, besplatnih stanova i bolje opremljenih ordinacija.

Zdravstveni sustav Hrvatske pred velikim je izazovom, a samo sustavne promjene i prilagodba uvjeta rada mogu spriječiti daljnje urušavanje primarne zdravstvene zaštite.