Slovenija: Pahor potvrdio da dolazi na inauguraciju hrvatske predsjednice
Slovenski predsjednik Borut
Pahor potvrdio je u razgovoru za ljubljansko “Delo” od ponedjeljka da
dolazi na inauguraciju nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar
Kitarović, a odnose među državama ocijenio uzornima, s nadom da će tako
ostati i u buduće.
“U odnosu na vrijeme prije pet godina naši su odnosi odlični i
predstavljaju uzor za druge zemlje u regiji”, kazao je Pahor za vodeći
slovenski dnevnik. Podsjetio je da je i sam dao prilog učvršćenju odnosa
međusobnog povjerenja kad je 2009. kao predsjednik tadašnje slovenske
vlade podržao sklapanje arbitražnog sporazuma s Hrvatskom te dodao da se
ove godine očekuje konačna odluka arbitara o rješenju graničnog
prijepora.
“Naši su odnosi sada uzor za druge države na ovom području. Od
nove hrvatske predsjednice želio bih čuti koliko je ona tomu privržena.
Želim da naša suradnja bude dobra, a to svakako žele i drugi europski
lideri jer je to inspiracija drugima”, kazao je Pahor.
U razgovoru vođenom uz rub sigurnosne konferencije u Muenchenu,
gdje je slovenski predsjednik moderirao panel o rješavanju neriješenih
konflikata u Europi, Pahor je rekao da se Slovenija i dalje afirmira
svojom ulogom zemlje koja dobro razumije regionalne konflikte, što se u
svijetu cijeni.
“Slovenija je na miran način rješavala i osjetljive sporove
nastale iz sljedništva raspale države (SFRJ). Imamo uzorne odnose sa
susjednim državama i posvuda stvaramo prijateljske veze”, kazao je Pahor
na pitanje očekuju li njemačka i druge europske diplomacije aktivniju
ulogu Ljubljane na Balkanu i u drugim spornim situacijama gdje prijete
sukobi.
Pahor je rekao da želi konsolidirati ulogu Slovenije kao zemlje
koja ima širu i dugoročniju viziju o načinu rješavanja sukoba nego što
bi se to mislilo s obzirom na njenu veličinu i političku moć.
Istaknuo je da je u Muenchenu razgovarao i sa ukrajinskim
predsjednikom Petrom Porošenkom, kojega je pozvao da posjeti Sloveniju.
Porošenkov posjet Ljubljani po Pahorovim bi riječima mogao
donijeti poruku o tome kako Ukrajina gleda na sporove i gdje vidi načine
njihova rješavanja.
“Svim svojim sugovornicima u Muenchenu sam rekao da ne želimo da
se politika iz tog dijela Europe proširi na zapadni Balkan”, kazao je
Pahor.
Slovenski predsjednik najavio je da će krajem ovog tjedna
Ljubljanu posjetiti srbijanski premijer Aleksandar Vučić te da je
zanimanje na konferenciji u Muenchenu pobudilo slovensko stajalište o
potrebi širenja EU-a na zemlje u balkanskoj regiji. Po njegovim
riječima, Europska unija svoje širenje na zapadni Balkan treba “ubrzano
nastaviti”.
S Vučićem i izaslanstvom njegove vlade Pahor kao predsjednik
države namjerava razgovarati o tzv. Brdo-procesu, namijenjenom jačanju
povjerenja i suradnje u regiji, ali i više od toga.
“Opet ćemo razgovarati o stvarima koje nadilaze bilateralnu
suradnju, a možda i proces Brdo”, kazao je Pahor, dodavši da Slovenija
na određeni način razumije nepriliku u kojoj se našla Vučićeva vlada jer
s jedne strane želi što prije u EU, a s druge zadržati i svoje odnose s
Rusijom.
“Srbija vidi u Sloveniji državu koja razumije njihovu
elastičnost i nepriliku u koju su dovedeni”, kazao je Pahor aludirajući
na želju Beograda da što prije uđe u EU, a sačuva strateške odnose s
Rusijom.
“Oni iskreno žele EU, ali ne uz cijenu da se strateški, u bitnoj mjeri, pogoršaju njihovi odnosi s Moskvom”, kazao je Pahor.
“Mislim da dobro sumiramo njihovo stajalište kad kažemo kako se
treba angažirati da Srbija treba uđe u EU, ali tako da pritom ne mora
birati između Rusije i Europe”, kazao je slovenski predsjednik koji
ocjenjuje da je politika Srbije u regiji danas za EU prihvatljiva.
“Oni su se otresli nekih starih navika koje su ih u 90-im
godinama bacile preko ruba ugleda u međunarodnoj zajednici. Sada imaju
otvorenu vanjsku politiku koja je prijateljska prema susjednim državama,
oni uređuju svoje odnose s Kosovom”, kazao je slovenski predsjednik.
Govoreći o perspektivama Slovenije Pahor je u razgovoru za
“Delo” rekao kako ona mora u prvom redu brže i odlučnije nego do sada
provoditi strukturne reforme i osigurati gospodarski rast jer će tako
postati stabilnija i gospodarski konkurentnija i vratiti svoj nekadašnji
vanjskopolitički i drugi ugled.


