Vir srušio rekord od dva milijuna noćenja šest dana prije nego lani

Do dva milijuna noćenja Vir je došao šest dana prije nego lani (22. kolovoza) uz rast noćenja od 7,48 posto i dolazaka od 5,09 posto, čime je oborio sve lanjske rekordne brojke za prvih sedam turističkih i pol mjeseci. Istodobno se Vir s 2.011.921 noćenja ostvarenih do kraja 16. kolovoza (lani 1.871.932) pridružio elitnoj nacionalnoj skupini dvomilijunskih turističkih destinacija koju predvode Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Umag, Split i Medulin. Vir je sedma hrvatska destinacija s dva milijuna noćenja, a istih je „sedam veličanstvenih“ i lani od sredine do kraja kolovoza imalo dva milijuna noćenja, s tim da je Rovinj do početka rujna obilato prešao i tri milijuna noćenja domaćih i stranih gostiju. Viru je ovo sedmi put zaredom da je ostvario najmanje dva milijuna noćenja, a prvi put je to bilo 20. studenoga 2017. godine. 

– Tada smo slavili turističku godinu koja je okončana s nešto više od dva milijuna noćenja, a sada, sedam godina kasnije, do dva milijuna noćenja dolazimo sredinom kolovoza. No nije u pitanju samo realno povećanje noćenja koje imamo u odnosu na lanjsku ili sedam prijašnjih godina – ističe direktor Turističke zajednice Općine Vir Srđan Liverić, objašnjavajući dodatne razloge neprekidnog rasta virskih turističkih brojki. 

– Činjenica je također da smo tijekom tih sedam godina upornog rada ipak uspjeli dovesti u red brojne iznajmljivače, educirati ih te uvjeriti da moraju uvažavati zakonsku obavezu prijavljivanja gostiju, ali i rodbine i prijatelja. Nismo završili s tim procesom, jer nažalost još uvijek postoje oni koji se zanose da zauvijek mogu živjeti od turizma na crno – dodaje direktor virske Turističke zajednice navodeći kako je upravo kolovoz, kao špica sezone, razdoblje najintenzivnijeg djelovanja turističkih inspektora, ali i Komunalnog redarstva Općine Vir koje obilazi otok te evidentira objekte.  

– Zabilježili smo najveći broj onih koji rade na crno i vlasnika kuća koji nisu evidentirani u eVisitoru, a trenutno borave na otoku. Naravno, ovo se ne odnosi na sve one iznajmljivače koji rade zakonski. Ti su ljudi uložili novac, a svojim lijepim i uređenim objektima podignuli su razinu turističku usluge na viši nivo – poručuje direktor Liverić. 

U brojci od dva milijuna noćenja sudjelovalo je 50,4 posto stranih te 49,6 posto domaćih gostiju. Najviše noćenja dosad su ostvarili Slovenci s 11,5 posto udjela u ukupnim brojkama noćenja, potom Nijemci (9,01 posto), Mađari (7,88 posto), Česi (5,48 posto), Slovaci (5,13 posto), Austrijanci (2,71 posto), Poljaci (2,68 posto), Bosanci i Hercegovci (1,90 posto) te Šveđani (0,71 posto). Slovenci su tako jedini dosad prošli brojku od 200.000 noćenja, odnosno ostvarili su 231.947 noćenja od početka godine do sredine kolovoza s rastom od 8,70 posto, Nijemci imaju 181.312 noćenja s rastom 1,27 posto, Mađari 158.626 noćenja s rastom 23,8 posto, Česi 110.339 noćenja s rastom 6,22 posto te Slovaci 103.299 noćenja s rastom 11,2 posto, a to su ujedno i jedina virska emitivna tržišta iz kojih dolaze turisti s više od 100.000 noćenja.   

U brojci 2.011.921 ostvarenih noćenja domaćih i stranih turista, komercijalni smještaj sudjeluje s 629.219 noćenja uz rast od 4,19 posto. U tih 31,3 posto udjela komercijalnog smještaja u ukupnim brojkama turističkog prometa izraženog noćenjima, strani gosti ugradili su 83,5 posto, a domaći turisti 16,5 posto. 

Mađari su broj jedan u komercijalnom smještaju s ostvarenih 95.618 noćenja (60,3 posto udjela u ukupnim brojkama turističkog prometa mađarskih turista), drugi su Nijemci s 93.371 noćenja (51,5 posto), a treći Slovaci s 73.459 noćenja (71,1 posto). Slovenci imaju 67.877 noćenja u komercijalnom smještaju, ili 29,3 posto u ukupnom turističkom prometu gostiju iz Slovenije. Uz Hrvate koji imaju 10,4 posto udjela komercijalnog smještaja u ukupnim brojkama turističkog prometa, Slovenci su drugi najbrojniji vikendaši na otoku. No kupovinom zemljišta, apartmana i kuća, udjel Nijemaca u nekomercijalnom smještaju povećao se na značajnih 48,5 posto, Austrijanaca još više, čak 67,4 posto, potom Čeha na 41,3 posto, Mađara 39,7 posto, Slovaka 31,1 posto, itd.