Ministar rada i mirovinskog
sustava Mirando Mrsić na skupu, povodom obilježavanja Europskog tjedna
zaštite na radu koji se ove godine bavi upravljanjem stresom i
psihosocijalnim rizicima, istaknuo je kako ih je bitno prepoznati i
prevenirati, da ih ne bismo trebali liječiti, jer stres ima dalekosežne
posljedice te stvoriti pretpostavke za siguran rad.
Stres je
individualna stvar, neki od nas ga lakše podnose, neki teže i raditi u
tvrtci u kojoj prijeti gubitak radnog mjesta je izuzetno visok, a
nezaposlenost je apsolutno najveći stres i najbolja borba protiv toga je
otvaranje novih zdravih radnih mjesta, istaknuo je Mrsić.
– Zdrav i zadovoljan radnik, najbolji je radnik – poručio je ministar.
Upozorio je kako se u novim industrijskim procesima javljaju
novi psihosocijalni rizici i dodao kako je u Zakonu o zaštiti na radu
jasno naglašeno da je obveza poslodavca njihova prevencija. Kada se
stres dogodi, dolaze i posljedice koje je vrlo teško riješiti –
izostanak s posla, bolovanja i cilj nam je da prevencija zaživi. Imamo
puno rizika koji utječu na to – nesigurnost radnog mjesta,
nezaposlenost, organizacija radnog vremena i to nije samo
karakteristično za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju, rekao je
Mrsić.
Gubici kroz bolovanja i izostanke s radnog mjesta su izuzetno
veliki i kroz Zakon o zaštiti na radu smo utvrdili da je potrebno
provesti prevenciju, kao primarnu, jer se kroz nju može puno toga
riješiti. Poslodavcima je omogućeno da sami procijene rizike radnog
mjesta, a da inspektori zaštite na radu imaju preventivnu ulogu, jer je
jedna od primjedaba Europske komisije bila da su naši inspektori
prerepresivni, a premalo preventivni. Novim Zakonom o zaštiti na radu
primarno postaju preventivni, a tek onda represivni, pojasnio je Mrsić.
U Hrvatskoj imamo 246 inspektora zaštite na radu, što je
nedovoljno, i potrebno je više mladih koji bi trebali nositi inspektorat
zaštite na radu. Očekujemo da ćemo u predstojećem razdoblju na tim
poslovima zapošljavati mlade ljude i inspektorat podići na višu
operativnu razinu, kao i odstraniti one koji su bili podložni
koruptivnim radnjama, kazao je ministar.
Govoreći o psihosocijalnim rizicima na poslu specijalist
medicine rada Mirjana Ptičar s Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i
zaštitu na radu rekla je kako oni proizlaze iz lošeg planiranja,
upravljanja i organizacije posla pri čemu su najznačajniji čimbenici
radno preopterećenje, nefleksibilan raspored radnog vremena, loši
međuljudski odnosi, neravnoteža između posla i obiteljskog života.
Prema provedenim istraživanjima stres na poslu je uzrok
depresije u 10 do 20 posto slučajeva te od 5 do 10 posto
kardiovaskularnih bolesti što dovodi do ranije umirovljenja i većih
troškova liječenja. Gotovo 30 posto radnika vjeruje da posao utječe na
zdravlje, a četvrtina ih drži da su stalno ili povremeno izloženi
stresu, kazala je.
Konferencija “Zaštita na radu i upravljanje stresom” održana je u
organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava pod
pokroviteljstvom Euopske agencije za zaštitu na radu.