BOLNA OBLJETNICA

Trideset pet godina boli i neizvjesnosti! Sin nestalog branitelja ne odustaje: ‘Strašno sam ponosan na njega’

Piše:
Foto: screenshot RTL Danas

Iza Vukovara je još jedna bolna obljetnica, 35 godina od stradanja grada u Domovinskom ratu. Dok se o razaranju Vukovara i sudbini njegovih stanovnika ponovno govori i na europskoj razini, jedno od najtežih pitanja i dalje ostaje bez odgovora. Hrvatska još uvijek traga za 1725 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, a brojne obitelji već tri i pol desetljeća ne znaju gdje su posmrtni ostaci njihovih najmilijih.

Kako donosi Net.hr u RTL Dosjeu „Desetljeća nade”, potragu dodatno otežava nedostatak dokumentacije iz Srbije, za koju hrvatske institucije i stručnjaci smatraju da bi mogla sadržavati ključne informacije o sudbinama nestalih.

Oca traži već 35 godina: „Strašno sam ponosan na njega”

Jedna od 1725 neriješenih sudbina ona je Vladimira Urbana, koji je u rujnu 1991. godine, sa 60 godina, iz Zagreba otišao braniti Vukovar. Njegov sin Davorin ni danas ne zna što mu se dogodilo.

–Ponosan sam na njega. Ponosan sam. Vjerujte mi, žao mi je što se to dogodilo, ali sam strašno ponosan na njega, ispričao je Davorin Urban za RTL.

Vladimir se tijekom rata povremeno javljao obitelji, uvjeravajući ih da je sve u redu. Posljednji poznati trag vodi do 16. studenoga 1991., kada je njegova skupina pokušala proboj iz opkoljenog grada.

Prema svjedočenju koje je Davorin prenio RTL-u, skupina je otkrivena nakon što su oko njih počeli letjeti meci. Ljudi su se razbježali, a Vladimir je ostao uz jednog suborca, Julija. Kada se Julije nekoliko minuta poslije vratio na mjesto na kojem ga je ostavio, Vladimira više nije bilo.

Obitelj ga je godinama pokušavala pronaći među izbjeglicama, ali i među hrvatskim vojnicima koji su se nakon razmjene vraćali iz srbijanskih logora. Prikupljali su izjave svjedoka, uključujući one koji su tvrdili da su ga vidjeli u Nišu.

Unatoč svemu, odgovor o njegovoj sudbini nikada nisu dobili.

Samo na području Vukovara nestalo je još 320 osoba

Prema podacima iz RTL-ova priloga, od ukupno 1725 osoba za kojima Hrvatska još traga, njih 446 vodi se nestalima na području Vukovarsko-srijemske županije, a 320 na području samog Vukovara.

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja ističu da je potraga posljednjih deset godina intenzivirana. U tom su razdoblju identificirane 343 žrtve, pronađeno sedam novih masovnih i 40 pojedinačnih grobnica te pretraženo više od milijun četvornih metara terena.

Ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko za RTL je objasnila da se u istraživanjima danas koriste i suvremene tehnologije, uključujući analizu DNK, georadar, snimanje iz zraka i posebno obučene pse za pronalaženje posmrtnih ostataka.

Jedna od najzahtjevnijih lokacija je Petrovačka dola pokraj Vukovara, gdje su dosad pronađeni posmrtni ostaci 38 osoba.

Potragu ondje posebno otežava činjenica da se posmrtni ostaci nalaze ispod velikih količina otpada, zbog čega su istraživanja znatno složenija nego na otvorenim terenima.

„Neće me nitko uvjeriti da ne postoje podaci o osobama koje tražimo”

Jedno od ključnih otvorenih pitanja jest pristup dokumentaciji koja se nalazi u Srbiji.

Povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, za RTL je istaknuo da Hrvatska raspolaže dijelom dokumentacije iz beogradskih arhiva koja je korištena u postupcima pred Haškim sudom.

Prema njegovim riječima, iz tih je dokumenata vidljivo da je nakon pada Vukovara proveden postupak asanacije terena, odnosno uklanjanja tijela i drugih posljedica ratnih djelovanja.

„Mi imamo izvještaj o asanaciji iz veljače 1992. godine, od broja leševa koji su nađeni, broja životinja, autobusa, kamiona, osobnih automobila, ubojnih sredstava. Sve, sve je tu. Neće me nitko uvjeriti da ne postoje podaci o osobama i mjestima koje još uvijek tražimo”, rekao je Nazor.

Smatra da Srbija raspolaže dodatnim informacijama koje bi mogle pomoći u pronalasku nestalih, ali da potrebna suradnja izostaje.

Podsjetio je i na susret bivših predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića na Ovčari 2010. godine, kada se očekivala predaja protokola vukovarske bolnice koje je odnijela Jugoslavenska narodna armija. Međutim, traženi dokumenti nisu predani.

Srpski predstavnik: „Mora se potpuno resetirati rad na potrazi za nestalima”

O problemima s pristupom arhivima za RTL je govorio i Veran Matić, kojeg je Srbija 2018. godine imenovala posebnim izaslanikom za pitanje nestalih.

Matić tvrdi da ni sam nije imao jednostavan pristup dokumentaciji te da su arhive, prema informacijama koje je dobivao, često neuredne i raspršene na više lokacija.

Istodobno smatra da s obje strane nije bilo dovoljno političke volje za iskrenu suradnju.

–Ako se govori o otvaranju srpskih arhiva, vjerujem da će se otvoriti pitanje otvaranja hrvatskih arhiva. Jer među nestalima ima, prema procjeni, polovica Srba. Mora se potpuno resetirati rad na potrazi za nestalima, izjavio je Matić.

RTL je pitanje buduće suradnje s Hrvatskom uputio i Studentskoj listi, koju u prilogu navodi kao političku opciju koja formira novu vlast u Srbiji, no odgovor nisu dobili.

Pitanje nestalih moglo bi postati jedan od prvih testova nove vlasti u Srbiji

Pitanje nestalih ponovno je otvoreno i u hrvatskom političkom vrhu, posebno u kontekstu budućih odnosa sa Srbijom i njezina europskog puta.

Premijer Andrej Plenković 18. studenoga poručio je da Hrvatska najprije mora sjesti za stol s novom srbijanskom vlasti, podsjetivši da su pregovori Srbije o pristupanju Europskoj uniji trenutačno u zastoju.

Ivan Penava naglasio je da je otkrivanje sudbine nestalih prije svega civilizacijsko pitanje te da sve strane koje raspolažu informacijama trebaju omogućiti njihovo korištenje u potrazi.

Slično razmišlja i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koji smatra da Hrvatska pitanje arhiva i nestalih treba povezati s europskim integracijama Srbije.

–Karte su u našim rukama. I vjerujem i siguran sam da bi, u slučaju rješavanja arhiva i pronalaska nestalih osoba, Hrvatska bila otvorena Srbiji, rekao je Hajdaš Dončić.